Embimbiliya Li Pongolola Omuenyo Womanu
NYE ca vetiya ulumue umue wa tiamẽlele kocisoko ci tukuiwa hati, rastafari oku teta esinga liaye lia lepa loku siapo ocituwa caye coku suvuka ovindele? Kuenda nye ca kuatisa umalẽhe umue ongangala oku pongolola omuenyo waye haeye wa enda oku kuatisa vakuakulandisa epangue oku tana olofuka viavo? Kũlĩhĩsa ulandu womanu vaco.
“Nda yula ocituwa cange colonepele.”—HAFENI NGHAMA
ANYAMO: 34
KOFEKA A CITIWILA: ZAMBIA
ULANDU WOMUENYO: WA KALA O RASTAFARI
OMUENYO WANGE KOSIMBU: Nda citiwila kofeka yo Zambia kocilombo comanu va tila uyaki. Ina yange wa tila uyaki kofeka yo Namibia, kuenje wa likongela Kocitundo Comanu vo ko Afrika yo Kombuelo (SWAPO). Ocitundo caco ca kala oku yaka luviali wo Afrika do Sul wa kala oku vumbisa ofeka yo Namibia kotembo yaco.
Vokuenda kueci ci soka 15 kanyamo ange atete, nda kala kovilombo vialua viomanu va tila uyaki. Kovilombo viocitundo colo SWAPO, amalẽhe va enda oku longisiwa oku kala ocisoko ci sandeka eyovo liomanu. Tua longisiwile oku suvuka ovindele.
Eci nda kuata 11 kanyamo, nda yonguile oku litumbika Ndukristão vonembele yimue ya kala vocilombo, okuti etavo liaco lia kala ongongela ya va Katolika, va Postande, va Anglikana, kuenda vakuavo. Pole, ulongisi umue nda vangula laye, wa ndi sapuila oco si ka kuame onjila yaco. Okupisa opo, nda siapo oku kolela ketavo liange. Eci nda tẽlisa 15 kanyamo, nda fetika oku sola calua ovisikilo vi tukuiwa hati, reggae kuenda onjongole yange yoku malako ohali yomanu vakuekova li tekãva vo Afrika, ya ndi vetiya oku likongela kocisoko co Rastafari. Nda fetika oku kulisa esinga liange loku sipa eliamba, oku yuvula oku lia ositu, kuenda oku sandeka eyovo liomanu va tekãva. Pole, sia silepo ovituwa viange vĩvi ale oku tala olofilme viungangala. Nda amamako loku vangula upopi ũvi.
NDOMO EMBIMBILIYA LIA PONGOLOLA OMUENYO WANGE: Kunyamo wo 1995, eci nda kuata 20 kanyamo, nda fetika oku sokolola lutate omuenyo wange. Nda lilongisa alivulu osi atiamẽla kocisoko co Rastafari. Vamue pokati kalivulu aco, a tukula ovipama Viembimbiliya, pole, alomboluilo aco, ka a kuatele elomboloko kokuange. Omo liaco, nda nõlapo oku tanga Embimbiliya lika liange.
Noke, ekamba limue liatiamẽla kocisoko co Rastafari, lia nyiha elivulu limue litito lia sandekiwa Lolombangi via Yehova. Nda lilongisa elivulu liaco lika liange loku kuama Vembimbiliya. Vokuenda kuotembo ndeya oku lisanga Lolombangi via Yehova kuenje nda amamako oku lilongisa Embimbiliya kumosi lavo.
Lelikolisilo lialua, nda liwekapo oku sipa kuenda oku nyua calua evi vi koluisa. (2 Va Korindo 7:1) Nda fetika oku liyelisa ketimba, loku teta esinga liange, oku siapo oku tala ovina viumbondo, olofilme viungangala, kuenda oku siapo upopi ũvi. (Va Efeso 5:3, 4) Nda siapo ocituwa coku suvuka ovindele. (Ovilinga 10:34, 35) Vapongoloko aco, mua kongelelevo oku siapo oku yevelela ovisikilo vi vetiya olonepele viakova, loku siapo akamba vana va enda oku ndi vetiya oku tiukila komuenyo wange wosimbu.
Noke yoku linga apongoloko aco, nda sandiliya Onjango Yusoma Yolombangi via Yehova kuenje nda pinga oco ndi likongele kokuavo. Nda fetika oku lilongisa Embimbiliya. Eci nda nõlapo oku papatisiwa oco ndi linge Ombangi ya Yehova, epata liange lia sumuile calua. Mãi wa ndi sapuila oco ndi nõle etavo likuavo “Liakristão” okuti, Olombangi via Yehova havioko. Nyohonu yange, una wa kala ocimatamata combiali vofeka, wa enda oku ndi yola epembe omo lionjila nda nõla yoku tiamẽla Kolombangi via Yehova.
Oku lilongisa catiamẽla ku Yesu ndomo a enda oku tata omanu loku kapako elungulo liaye, ca ndi kuatisa oku pandikisa lelambalalo. Eci nda sokisa elongiso Liolombangi via Yehova leci Embimbiliya li popia, nda kuata ekolelo liokuti nda sanga etavo liocili. Ovo va kuãi onumbi Yembimbiliya yoku kundila vakuavo. (Mateo 28:19, 20; Ovilinga 15:14) Kuenda ka va litengi vo pulitika.—Osamo 146:3, 4; Yoano 15:17, 18.
NDOMO NDA SIATA OKU KUATISIWA: Oku kapako olonumbi Viembimbiliya komuenyo, ca siata oku ndi kuatisa kolonepa vialua. Oku siapo oku sipa epangue ca siatavo oku ndi kuatisa oku yuvula oku pesela olombongo. Si kuete vali ovingoingoi kuenda ndi kuete uhayele uwa.
Cilo omuenyo wange u kuete ocimãho kuenda elavoko lina nda yonguile oku kuata tunde vutila. Ca velapo vali ceci okuti, cilo ndi kuete ukamba la Suku.—Tiago 4:8.
“Nda lilongisa oku likandangiya konyeño.”—MARTINO PEDRETTI
ANYAMO: 43
KOFEKA A CITIWILA: AUSTRALIA
ULANDU WOMUENYO: WA ENDA OKU LANDISA EPANGUE
OMUENYO WANGE KOSIMBU: Otembo nda kala oku kula, epata liange lia enda oku iluka calua. Nda kala valupale atito, valupale anene, kuenda otembo yimue nda kala komisãu yimue yosimbu yo vofeka. Ndi ivaluka ovina vimue tua enda oku linga lepalume liange kuenda nyohonu yange ndeci: oku pipa, oku yeva, oku songa ovimãleho vioku yeva kuenda ovina vikuavo.
Isia yange, wa kala ukuakuyaka o Boxe kuenje wa fetika oku ndi longisa uyaki waco tunde vutila. Nda enda oku liyaka calua lomanu. Vutila wange nda enda oku nyua calua volonjo vioku nyuila evi vikoluisa. Ame kuenda akamba vange, tua enda oku sanda lika ovama. Tua enda oku ambata olomoko kuenda olombueti vioku liyaka lovimunga viomanu va soka 20 ale vava va pitahala etendelo eli.
Nda kuata olombongo vialua omo lioku landisa epangue kuenda ovina vikuavo via nyaniwa lolonalavayi. Nda kuatisavo vakuakulandisa epangue oku tana olofuka viavo. Nda kuata ocimãho coku kala omondi. Ocimãho cange ca kala lika Oku Ponda ale oku pondiwa.
NDOMO EMBIMBILIYA LIA PONGOLOLA OMUENYO WANGE: Osimbu nda kala oku kula, nda yeva eci catiamẽla Kolombangi via Yehova. Eci nda kuata ci pitãhala 20 kanyamo, ndi ivaluka okuti nda pulisa ina yange nda wa kũlĩha oku va sangiwa. Eci papita oloneke vivali, Ombangi yimue ya Yehova o tukuiwa hati Dixon wa totola kepito liange. Noke yoku sapelapo kamue, wa ndi laleka oku enda kohongele Yolombangi via Yehova. Nda endele kohongele yaco kuenje, toke cilo nda tẽlisa ale ci pitãhala 20 kanyamo loku endaenda kolohongele viaco. Olombangi via Yehova via tambulula Lembimbiliya apulilo osi nda kuatele.
Nda sanjukile calua eci nda lilongisa okuti Yehova wa kapako omanu, ndaño muẽle olondingaĩvi. (2 Petulu 3:9) Nda limbuka okuti eye Isia umue ukuacisola una o pondola oku ndi tata eci ndi yandulukiwa. Nda sangavo elembeleko eci nda lilongisa okuti, nda nda siapo omuenyo wange ũvi, eye o pondola oku ecela akandu ange. Elivulu lia Va Efeso 4:22-24, lia ndi kuatisa calua. Ovinimbu evi Viembimbiliya via ndi vetiya oku ‘lula omunu wale’ kuenda oku ‘wala omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku.’
Oco ndi siepo ekalo lĩvi liomuenyo wange, nda pita otembo yalua. Vokuenda kuosemana, sia sipaile epangue, pole, kesulilo liosemana eci ndi lisanga “lakamba,” ndi sipa. Noke nda limbuka okuti, oco ndi kuate ovituwa viwa, ndi sukila oku siapo akamba vange. Omo liaco, nda nõlapo oku ilukila kolupale lukuavo. Akamba vamue va ndi pinga oco va ndi sindikile, kuenje nda tava. Osimbu tua kala oku linga ungende, va fetika oku sipa epangue, kuenje va nyĩhako. Pole, nda va sapuila okuti, ame nda siapo ovituwa viange vĩvi. Eci tua pitila ocipepi lolupale luaco, tua litepa. Noke nda yeva okuti akamba vange va tuiyila ombango yimue lovota.
NDOMO NDA KUATISIWA: Omo lioku siapo akamba vãvi, ndeya oku linga ciwa apongoloko komuenyo wange. Kunyamo wo 1989, nda papatisiwa kuenje nda linga Ombangi ya Yehova. Noke yepapatiso, manjange ukãi, la mãi, kuenda tate, va fetikavo oku vumba Yehova.
Tunde eci nda kuela toke cilo, papita ale 17 kanyamo kuenda ndi kuete omãla vatatu. Eci omanu va ndi sanumula, ndi likandangiya konyeño. Nda lilongisa oku sola omanu vakuapata osi, vakuekova liñi, kuenda vakualimi osi. (Esituluilo 7:9) Nda limbuka okuti olondaka via Yesu via ñuatisa calua. Eye wa popia hati: “Nda vu pandikisa oku pokola kolondaka viange, vu londonge viange ocili, kuenje vu kũlĩha ocili, kuenda ocili cu yovola.”—Yoano 8:31, 32.
[Etosi lia Velapo kemẽla 15]
Voku linga apongoloko, mua kongelele oku siapo oku yevelela ovisikilo vi vetiya olonepele viakova
[Etosi lia Velapo kemẽla 16]
Ame kuenda akamba vange, tua enda oku sanda lika ovama. Tua enda oku ambata olomoko lolombueti vioku liyaka lomanu va soka 20 ale vava va pitahala etendelo eli