Tu “Tamalali Leliapu” Ndeci Yesu A Linga
“Tamalali leliapu kuenje liu tili.”—TIA. 4:7.
1. Oloseteko vipi Yesu a kũlĩhĩle okuti oka pita lavio eci a kala palo posi, kuenda nye ceyililako?
YESU KRISTU wa kũlĩhĩle okuti, oka pita voseteko Yeliapu. Momo wa kapeleko olondaka Suku a sapuila Satana wa sina poku popia hati: “Ñapa ukuse pokati kene, love lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye. [Yesu Kristu oka] sasõla utue wove, kuenje ove [oko] lumana kocisendemãi.” (Efet. 3:14, 15; Esit. 12:9) Yesu oku lumaniwa kocisendemãi, ci lomboloka oku pita voloseteko vokuenda kuotembo yimue toke kolofa. Noke, Yehova wo pindula oco o wĩhe uviali wokilu. Pole, oku sasõla utue wonyõha, ci lomboloka okuti, Eliapu lika kunduiwa kuenda ka lika kuata elavoko liepinduko.—Tanga Ovilinga 2:31, 32; Va Heveru 2:14.
2. Momo lie Yehova a kuatela ekolelo liokuti, Yesu oka tẽla oku tamãlala Leliapu?
2 Yehova wa kũlĩhĩle okuti, Yesu oka tẽlisa ocikele caye, kuenda oka tamãlala Leliapu voluali. Momo lie Yehova a kuatela ekolelo liaco? Momo tete wa lulika Yesu kilu, kuenje, wa mõla ovilinga viaye, kuenda wa kũlĩhĩle okuti, omo lioku kala ‘omesele haeye uveli pokati koviluvo viosi,’ oka pokola kuenda oka amamako lekolelo. (Olosap. 8:22-31; Va Kol. 1:15) Yesu eci a tumiwa palo posi, wa setekiwa Leliapu toke kolofa. Pole, Suku wa kũlĩhĩle okuti, Omõlaye wongunga oka yula elambalalo liaco.—Yoa. 3:16.
Yehova o Teyuila Afendeli Vaye
3. Ovituwa vipi Eliapu lia siata oku lekisa kafendeli va Yehova?
3 Yesu wa tukula Eliapu hati, “ombiali yoluali lulo,” kuenda wa vetiya olondonge Viaye okuti, vi lavoka oku lambalaliwa ndeci ca pita laye. (Yoa. 12:31; 15:20) Omo okuti oluali lu kasi povaka a Satana Eliapu, wa suvuka Akristão omo lioku vumba Yehova, kuenda oku kundila vakuavitima via sunguluka. (Mat. 24:9; 1 Yoa. 5:19) Eliapu lia siata oku lambalala olombuavekua vi kuete elavoko lioku viala la Kristu Vusoma wokilu. Satana wa siatavo oku kapa voseteko Olombangi Via Yehova vi kuete elavoko liomuenyo ko pui palo posi. Ondaka ya Suku yi popia hati: “Unyali wene Eliapu o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia.”—1 Pet. 5:8.
4. Nye ci lekisa okuti koloneke vilo afendeli va Suku va siata oku lambalaliwa Leliapu?
4 Tua sanjuka omo lioku kala vocisoko ca Yehova Suku, wa siata oku tu kuatisa oku tamãlala Leliapu. Ovolandu a lekisa okuti, vokuenda kueci ci soka 100 kanyamo, olombiali vimue via siata oku seteka oku mãlako Olombangi Via Yehova. Pole, etendelo liavo li kasi oku li vokiya, kuenje, cilo kuli eci ci panda 7.000.000 Kolombangi Via Yehova, kuenda voluali luosi muli eci ci pitahãla 100.000 kakongelo. Vamue pokati kolombiali viaco via lambalala omanu va Yehova, cilo ka va kasi vali komuenyo!
5. Elivulu lia Isaya 54:17, li kasi oku tẽlisiwa ndati kafendeli va Yehova?
5 Suku poku lombolola catiamẽla kekongelo lia va Isareli lina lia kala ‘ndukãi’ waye, wa likuminya hati: “Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue; kuenje o yula alimi osi a ku katukila vekanga. Eci oco ocipiñalo cakuenje va Yehova, kuenda esunga liavo lia tunda kokuange.” (Isa. 5411, 17) Ohuminyo yaco, yi kasi oku tẽlisiwa kafendeli va Yehova ‘koloneke vilo via sulako.’ (2 Tim. 3:1-5, 13) Omo liaco, tu amamiko oku tamãlala Leliapu, momo Yehova Suku wa siata oku tu teyuila, kuenda lacimue ocimãleho ca Satana ci tẽla oku tu nyõla.—Osa. 118:6, 7.
6. Ocitumasuku ca Daniele ci tu lomboluila nye catiamẽla kueci cika pita luviali Weliapu?
6 Uviali wa Satana ndopo uka nyõliwa, momo tu kasi koloneke via sulako violuali lulo. Suku wa tumile uprofeto Daniele oku popia hati: “Koloneke violosoma [vi kasi oku viala cilo], Suku yokilu o katula usoma, kuenje ka u nyolẽha, ka u tambuiwa lomanu vofeka yiñi; puãi owo u nyõla loku lia ovosoma aco osi [a kasiko cilo], haiwo u kala muẽle hũ oloneke ka vi pui.” (Dan. 2:44) Olondaka evi vika tẽlisiwa, eci uviali wa Satana kuenda womanu, uka kunduiwa. Kuenje, ovina viosi vĩvi vi kasi voluali lua Satana vika nyõliwa, pole, Usoma wa Suku owo lika uka viala oluali luosi.—Tanga 2 Petulu 3:7, 13.
7. Tua kũlĩha ndati okuti, omunu lomunu vocisoko ca Yehova o pondola oku tamãlala Leliapu?
7 Yehova oka amamako oku sumũlũisa ocisoko caye. (Tanga Osamo 125:1, 2.) Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Embimbiliya li tu vetiya okuti tu pondola oku tamãlala Leliapu ndeci Yesu a linga. Ocitumasuku ca Yoano catiamẽla ku Kristu, ca lekisa okuti, ndaño lelambalalo lia Satana “owiñi wakahandangala” wa vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, uka popeliwa kesulilo lioluali lulo. Ovisonehua vi lekisa okuti ovo va vilikiya lolukandi hati:“Epopelo li tunda ku Suku yetu, u wa tumala kocalo, kuenda ku Kameme [Yesu Kristu].” (Esit. 7:9-14) Ovolandu a lekisa okuti, olombuavekua via yula Satana, kuenda “olomeme vikuavo,” vi kasi oku tamãlala laye. (Yoa. 10:16; Esit. 12:10, 11) Pole, oco va tẽle oku tamãlala laye, va sukila oku likolisilako oku likutilila oco va ‘popeliwe kevĩho.’—Mat. 6:13.
Ongangu Yiwa Yoku Tamãlala Leliapu
8. Eyonjo lipi liatete Eliapu lia linga ku Yesu vekalasoko, kuenda etambululo lipi Kristu a eca?
8 Eliapu lia seteka oku nyõla ekolelo lia Yesu. Eci Yesu a kala vekalasoko, Satana wo yonja oco a nyõle epokolo Liaye ku Yehova. Pole, Yesu wa tu sila ongangu yiwa yoku tamãlala la Satana. Yesu wa pita 40 koloneke kuenda 40 kovoteke loku likandangiya okulia, pole, noke wa kuata onjongole yokulia. Omo liaco, Satana wo sapuila hati: “Nda vumõla a Suku popia lovawe a huti, Lingi olombolo.” Pole, Yesu ka tavele, momo unene waye, wa kala woku tẽlisa ocipango ca Suku. Kuenje, wa popia hati: “Ca sonehiwa okuti, ‘Omunu ka muila omuenyo kombolo lika, te kondaka yosi yi tunda vomẽla wa Suku.’ ”—Mat. 4:1-4; Esin. 8:3.
9. Momo lie tu sukilila oku tamãlala Leliapu oco ka tuka yapuisiwe lolonjongole vietimba?
9 Koloneke vilo, Satana wa siata oku yonja afendeli va Yehova lolonjongole vietimba. Omo liaco, tu sukila oku tamãlala oco tu yuvule ukahonga, momo owo omanu va velisapo koloneke vilo. Ondaka ya Suku yi popia hati: “Ka wa kũlĩhĩli okuti olondingaĩvi ka vi piñala usoma wa Suku? Ko ka kembiwi. Ndaño vakuokahonga, ndaño vakuaviteka, ndaño vava va lala lakãi vamãle, lalume va lisokisa lakãi, lalume vakuakulala lalume, . . . ka [vaka] piñala usoma wa Suku.” (1 Va Kor. 6:9, 10) Omo liaco, omanu vana vambata omuenyo wa vĩha okuti ka va yongola oku pongolola ovituwa viavo, ka vaka iñila voluali luokaliye Suku a likuminya.
10. Ndomo elivulu lia Mateo 4:5, 6 li ci popia, oseteko yipi Satana a linga oco a nyõle ekolelo lia Yesu?
10 Ovisonehua vi lekisa elambalalo Yesu a pita lalio eci a kala vekalasoko poku popia hati: “Eliapu lio tuala vimbo li kola, yu lio talamisa kolusoka luonembele. Lia popia laye liti, ‘Nda vumõla a Suku likupuila posi. Momo ca sonehiwa citi, “O ku kundika kovangelo vaye, kuenda vali, citi, Va ku yelula lovaka avo, sanga oveta omãi yove kewe.” ’ ” (Mat. 4:5, 6) Yesu okuti Mesiya, nda wa tavele kolondaka viaco, nda ca kapa voseteko uviali waye. Kuenje, elinga liaco nda ka lia taviwile la Suku. Eci Yesu a setekiwa onjanja yikuavo, wa lekisa ekolelo ku Yehova, kuenda wa eca etambululo loku tukula ovisonehua. Eye wa popia hati: “Ca sonehiwa vali, citi, ‘Ku ka seteke Ñala Suku yove.’ ”—Mat. 4:7; Esin. 6:16.
11. Satana wa siata oku tu seteka ndati, kuenda nye ca siata oku iyililako?
11 Satana wa siata oku tu yonja lolonjila via litepa. Eye o ci linga poku tu vetiya oku kuama ovituwa violuali kuwalo, kuenda kolomapalo. Pole, nda ka tua pokuile kelungulo Liembimbiliya, ka tu kuatisiwa lovangelo eci tu liyaka lovitangi. Ndaño Soma Daviti wa likekembela eci a linga uvasi la Batisieva, pole Yehova ko teyuilile kovitangi viaye. (2 Sam. 12:9-12) Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku kuata ukamba loluali oco ka tuka kape Yehova voseteko.—Tanga Tiago 4:4; 1 Yoano 2:15-17.
12. Oseteko yipi ya tukuiwa kelivulu lia Mateo 4:8, 9, kuenda Omõla wa Suku wa tambulula ndati?
12 Eci Yesu a kala vekalasoko, Eliapu lio setekavo poku u wĩha ovoviali osi oluali. Satana wa lekisa ku Yesu ovosoma osi oluali lulamba waco poku popia hati: “Huiha ovina evi viosi nda o wila posi hu fendela.” (Mat. 4:8, 9) Eye wa ci lingila oco Yesu a nyõle ekolelo liaye ku Suku okuti, efendelo Yehova a sesamẽla lieciwa kokuaye! Onjongole yoku fendeliwa, ya vetiya ungelo uwa oku wila vekandu, kuenje, wa linga ukuepela, haeye Satana Eliapu. (Tia. 1:14, 15) Pole, Yesu wa pandikisa lekolelo ku Isiaye wokilu, kuenje, wa popia hati: “A Satana, tundapo, momo ca sonehiwa citi, ‘Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.’ ” Omo liaco, Yesu wa tamãlala Leliapu. Omõla wa Suku ka yonguile oku panga onepa koluali, kuenda wa likala oku fendela Satana!—Mat. 4:10; Esin. 6:13; 10:20.
“Tamalali Leliapu Kuenje Liu Tili”
13, 14. (a) Eci Eliapu lia lekisa ku Yesu ovosoma osi oluali, nye lia yonguile oku eca kokuaye? (b) Ovina vipi Satana a siata oku tu seteka lavio?
13 Satana Eliapu poku eca ku Yesu ovosoma osi oluali, ci lekisa okuti, wa yonguile oku u wĩha unene umue ka wa sungulukile. Eye wa simĩle okuti ovina a lekisa ku Yesu, viu vetiya oku tava oku linga ombiali ya kemãla voluali. Koloneke vilo, Eliapu ka li tu ĩha ovosoma oluali, pole, li tu yapula lovina tu lete, levi tu yeva, kuenda evi tu sokolola.
14 Eliapu olio ombiali yoluali lulo, kuenda olono viosi viasapulo vi kasi peka liaye. Kuenje, asapulo osi a siata oku sandekiwa a vetiya ukahonga kuenda ungangala. Eye wa siata oku vetiya omanu oco va kuate onjongole yoku landa ovina vialua ndaño ka va vi sukila. Omo liaco, Eliapu lia siata oku seteka oku tu yapula lonjongole yoku sandiliya ovokuasi. Pole, nda tua likala oku tanga, loku tala, kuenda oku yevelela ovina ka vi litava lolonumbi Viembimbiliya, tu kasi oku popia hati: “A Satana, tundapo.” Nda tua ci linga, tu kuama ongangu ya Yesu yoku pandikisa, kuenda oku yuvula ukamba loluali lua vĩha lua Satana. Uvangi u lekisa okuti ka tu pangi onepa koluali, u limbukiwila kutõi woku litukula okuti, Tulombangi Via Yehova. Momo tu lekisa okuti, tulondonge via Kristu kupange, kosikola, komanu va kasi vocikanjo cetu, kuenda vepata.—Tanga Marko 8:38.
15. Momo lie oku tamãlala la Satana ku lombolokela oku amamako loku lavulula?
15 Omo okuti Eliapu ka lia kuatele onima yiwa poku seteka Yesu onjanja yatatu oco a nyõle ekolelo Liaye ku Suku, “Eliapu lio sia.” (Mat. 4:11) Pole, Satana ka liwekelepo oku seteka Yesu, momo ovisonehua vi popia hati: “Eci Eliapu lia mala ayonjo osi [vekalasoko], lio sia toke [kepuluvi] lia sunguluka.” (Luka 4:13) Nda tua tẽla oku tamãlala Leliapu, tu sukila oku eca olopandu ku Yehova. Pole, tu sukilavo ekuatiso lia Suku eci Eliapu li tiuka kepuluvi likuavo oco li tu yonje. Omo liaco, tu sukila oku lavulula kapuluvi osi poku pandikisa kupange u kola tu lingila Yehova, ndaño lelambalalo.
16. Ongusu yipi tu pondola oku tambula ku Yehova, kuenda momo lie tu sukila oku likutilila oco tu yi tambule?
16 Oco tu kuatisiwe poku tamãlala Leliapu, tu sukila oku pinga espiritu sandu lia Suku vohutililo. Momo li pondola oku tu kuatisa oku linga ovina ka tu tẽla longusu yetu. Yesu wa likuminya olondonge viaye oku tambula espiritu lia Suku poku popia hati: “Nda ene wa tuwi ale oku linga cĩvi [omo liekambo lioku lipua, pole,] wa kũlĩhi oku eca oviali viwa komãla vene, Isiene ukuailu hẽ, ka velipo oku avela espiritu sandu kuava vo pinga?” (Luka 11:13) Tu amamiko oku likutilila ku Yehova oco tu tambule espiritu sandu liaye. Momo li tu kuatisa koku tamãlala Leliapu loku u yula. Nda tua likutilila olonjanja viosi, tu kuata ovimalẽho viespiritu vi tunda ku Suku oco tu tẽle oku ‘tamãlala latutu Eliapu.’—Va Efe. 6:11-18.
17. Nye ca kuatisa Yesu oku tamãlala Leliapu?
17 Ovina via kuatisa Yesu oku tamãlala Leliapu, vi pondolavo oku tu kuatisa. Embimbiliya li popia hati: “Mekonda liesanju lio kapiwila kovaso, wa pandikisa oku tala ohali [kuti], wa pembula osõi, kuenje cilo wa tumala kondio yocalo ca Suku.” (Va Hev. 12:2) Tu pondola oku kuata esanju limuamue poku teyuila uviali wa Yehova, oku sivaya onduko yaye yi kola, kuenda oku tambula onima yomuenyo ko pui. Tuka sanjuka calua eci Satana aka kunduiwa kumue lovilinga viaye, momo, ‘ambombe vaka piñala ofeka, kuenje vaka sanjukila oku salala kualua’! (Osa. 37:11) Omo liaco, tu amamiko oku tamãlala Leliapu ndeci Yesu a linga.—Tanga Tiago 4:7, 8.
O Tambulula Ndati?
• Uvangi upi tu kuete u lekisa okuti Yehova wa siata oku kuatisa afendeli vaye?
• Ongangu yipi Yesu a tu sila yoku tamãlala la Satana?
• Kovina vipi o sukila oku tamãlala Leliapu?
[Elitalatu kemẽla 29]
Nda tua kuata ukamba loluali, tu linga ovanyãli va Suku
[Elitalatu kemẽla 31]
Yesu ka tavele ombanjaile ya Satana yoku u wĩha ovosoma oluali