Yehova ‘Tunde Kefetikilo O Sapula Ovina Ka Via Lingiwile’
“Tunde kefetikilo ndukuakusapula ovina ka via lingiwile handi. Ndukuakupopia siti, ocipango cange ci lingiwa.”—ISAYA 46:10.
1, 2. Nye ca pita poku nyõliwa kuo Bavulono? Ovolandu aco a lekisa nye catiamẽla ku Yehova?
ETEKE limue kuteke, ovanyali va yokele Olui Eufrate oco va nyõle olupale luo Bavulono. Eci va pitila ocipepi lolupale luaco, va komoha calua. Momo va sanga okuti, apito olombundi vivali a kala upulule. Eci va iñila volupale, ka va kuatele ovitangi kuenje va lu tambula. Noke, soma Kuro wa eca esapulo lioku yovola va Isareli va kala kumandekua. Valua va Isareli va tiukila kofeka yavo. Kuenje va tumbulula efendelo lia Yehova ko Yerusalãi.—2 Asapulo 36:22, 23; Esera 1:1-4.
2 Olonoño vimue, via eca uvangi weci ca pita okupisa kunyamo wo 539 toke wo 537. Ulandu waco, u komõhisa calua. Momo ovaprofeto va lomboluile ale ovina viaco konyima, cisoka 200 kanyamo. Yehova vonduko yuprofeto Isaya wa lomboluile eci catiamẽla koku nyõliwa kuo Bavulono. (Isaya 44:24–45:7) Eye ka lomboluile lika ndomo enyoleho liaco lika pita. Pole, wa tukuilevo usongui waco.a Poku sapuila omanu vaye va Isareli kotembo yaco, wa popia hati: “Ivaluki ovina viosiãhũlu, momo ame ndi Suku, ka ku li vali ukuavo. Ame ndi Suku, ka kuli u wa lisoka lame. Tunde kefetikilo ndukuakusapula ovina ka via lingiwile handi.” (Isaya 46:9, 10a) Yehova wa kũlĩha ovina viosi vi pita vokuenda kuoloneke.
3. Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
3 Anga hẽ Yehova wa kũlĩha eci cika pita kovaso yoloneke? Eye hẽ wa kũlĩha eci tuka linga kovaso? Ocili hẽ okuti, ovina vika pita letu via sokiyiwa ale? Vocipama cilo kuenda eci ci kuãimo, tu konomuisa apulilo a votuiwa ndeti.
Yehova Ukuavitumasuku
4. Ovitumasuku vi sangiwa Vembimbiliya via tunda Kulie?
4 Yehova omo lioku kũlĩha ovina vika pita vokuenda kuoloneke, wa vetiya omanu vaye kosimbu oku soneha ovitumasuku Viembimbiliya. Ovitumasuku viaco, vi tu kuatisa oku kũlĩha ovina Yehova a likuminya oku linga. Eye wa popia hati: “Ovina viale via lingiwa, kuenje ndi sapula ovina viokaliye. Osimbu ka via tundile ndu vi sapuili.” (Isaya 42:9) Omanu va Yehova va kuete esumũlũho li komohisa.
5. Omanu vana va kuete ukũlĩhĩso wocipango ca Yehova va kuete ocikele cipi?
5 Uprofeto Amosi o tu sapuila hati: “Yehova ka lingi cimue [pole] tete o situlula ovisimĩlo viaye kakuenje vaye ovaprofeto.” Ukũlĩhĩso wovina ka via lingiwile handi, u nena ovikele. Amosi wa linga ocindekaise cimue ci komohisa eci a popia hati: ‘Nda ohosi ya koma, helie ka yokoka?’ Ndeci ohosi yi koma okuti omanu lovinyama va yokoka, haico ovaprofeto vakuavo la Amosi va linga. Ovo va sapula Ondaka ya Yehova. Amosi wa popia hati: “Yehova wa popia, helie ka imbi owanji?”—Amosi 3:7, 8.
Ondaka ya Yehova yi Tẽlisiwa
6. Ocipango ca Yehova coku nyõla o Bavulono ca tẽlisiwa ndati?
6 Vonduko yuprofeto Isaya Yehova wa popia hati: “Ocipango cange ci lingiwa, kuenda ndi lemulũla cosi nda panga.” (Isaya 46:10b) Vocipango ca Yehova catiamẽla ko Bavulono, mua kongelele oku nõla Kuro soma yoko Persia oco a tambule o Bavulono loku yi nyõla. Ocipango caco, Yehova wa ci lombolola osimbu. Ocitumasuku caco, ca tẽlisiwa kunyamo wo 539.
7. Momo lie tu kuetele ekolelo liokuti Ondaka ya Yehova yika tẽlisiwa?
7 Ci soka ovita vikuãla kanyamo osimbu handi Kuro ka nyõlele o Bavulono, Yehosafata soma yoko Yuda, wa liyakele lolohoka via va Amoni la Moavi. Eye wa likutilila hati: “A Yehova, Suku yolosekulu vietu, haveko hẽ Suku kilu? Haveko hẽ o viala ovosoma osi olofeka? Peka liove pali unene lupami, kuenje lomue o tẽla oku tamalãla love.” (2 Asapulo 20:6) Isaya wa popiavo olondaka vimuamue viekolelo hati: “Yehova Ukualohoka wa ci panga kuenje o cimũla helie? Eka liaye lia nyanyumuĩwa, kuenje u o li tiula helie?” (Isaya 14:27) Eci Nevukandesa ocitangi caye ca pita, wa popia hati: “Lomue o tẽla oku tateka eka lia [Yehova], ndaño oku popia laye hati: O linga nye?” (Daniele 4:35) Yehova o sapuila omanu vaye hati: “Ondaka yange . . . ka yi tiukila ño kokuange, puãi yi linga eci nda panga oku tẽlisa, leci nda yi tumĩla.” (Isaya 55:11) Tua kolela okuti, ondaka ya Yehova yika tẽlisiwa. Kuenda ocipango caye cika tẽlisiwavo.
Ocipango ca Yehova Cotembo ka yi Pui
8. ‘Ocipango ca Suku cotembo ka yi pui,’ ci lomboloka nye?
8 Vukanda Paulu a sonehela Akristão ko Efeso, wa tukula Suku okuti o kuete ocipango caye “tunde ka ku ci.” (Va Efeso 3:11) Ocipango caco, ka ci lomboloka esokiyo limue liupange. Pole ci lomboloka oku tẽlisa onjongole yaye yatiamẽla komanu kuenda kongongo. (Efetikilo 1:28) Oco tu kuate elomboloko liocipango ca Suku, tu konomuisi ocitumasuku catete Cembimbiliya.
9. Elivulu Liefetikilo 3:15, li lombolola ndati ocipango ca Yehova?
9 Olondaka vi sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, vi lekisa okuti eci Adama la Heva va lueya, Yehova wa likuminyile okuti ukãi oka cita omõla ulume. Yehova wa kũlĩhĩlevo esuvu lika kala pokati kukãi waco la Satana kuenda pokati kombuto yavo. Yehova wa ecelela okuti, ombuto yukãi yi tala ohali poku lumaniwa kocisendemãhi. Pole, wa sokiyile okuti, noke Ombuto yaco yika sasõla utue wocinyõha okuti, Satana Eliapu. Vokuenda kuotembo Yehova wa tẽlisa ocipango caye coku nena ocikoti cepata Mesiya a citiwila.—Luka 3:15, 23-38; Va Galatia 4:4.
Ceci Yehova a Sokiyile
10. Anga hẽ eci Yehova a lulika Adama la Heva wa sokiyile okuti vaka linga ekandu? Lombolola ulandu waco.
10 Petulu poku lombolola ocikele ca Yesu coku tẽlisa ocipango ca Yehova, wa popia hati: “Kristu wa ci tukuiwila ale osimbu oluali ka lua sevetiwile handi, puãi wa molẽhisua kesulilo lioloneke mekonda liene.” (1 Petulu 1:20) Anga hẽ eci Yehova a lulika Adama la Heva wa kũlĩhĩle okuti vaka linga ekandu kuenje kuka sokiyiwa ocisembi ca Kristu coku yovola omanu? Sio, hacoko. Kelimi lio Helasi ondaka ‘oku sevetiwa,’ yi lomboloka ‘oku imba ombuto.’ Pole, ku Adama la Heva oku imba kuaco ombuto, ci lomboloka oku cita omãla. Anga hẽ ovo va fetika oku kuata omãla osimbu handi ka va lingile ekandu? Sio, hacoko. Ovo va kuata lika omãla noke yoku linga ekandu. (Efetikilo 4:1) Noke yekandu lia Adama la Heva, osimbu handi ka va citile omõla, Yehova wa likuminyile “ombuto.” Olofa via Yesu lepinduko liaye, via lekisa eliangiliyo liocisembi coku imula ekandu kuenda ovilinga viosi via Satana.—Mateo 20:28; Va Heveru 2:14; 1 Yoano 3:8.
11. Ovitumasuku vipi Yehova a tukuile viatiamẽla koku tẽlisiwa kuocipango caye?
11 Yehova wa popelevo eliangiliyo likuavo lioku tẽlisa ocipango caye. Eliangiliyo liaco lia lekisiwa lupostolo Paulu eci a sonehela va Efeso. Eye wa lombolola okuti: Ocipango ca Suku ceci okuti, ‘ovina viosi viokilu levi vioposi vi kongeliwa vu Kristu.’ Noke poku tukula “ovina viokilu” okuti omanu vana vaka viala la Kristu, wa popia hati: ‘Suku una o suisapo ovina viosi ndeci ca soka locipango caye, eye wa panga okuti etu tua nõliwa ale tu kala vu Kristu.’ (Va Efeso 1:10, 11) Yehova wa sokiyile okuti kuka nõliwa etendelo limue liomanu vatiamẽla kombuto yukãi. Ovo kumue la Kristu, vaka eca komanu esumũlũho litunda kocisembi. (Va Roma 8:28-30) Upostolo Petulu, wa tukula omanu vaco hati, “ofeka yi kola.” (1 Petulu 2:9) Upostolo Yoano vocinjonde caye wa kuata epuluvi lioku kũlĩha etendelo liomanu vaco vaka viala la Kristu. Ovo va soka, ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi. (Esituluilo 7:4-8; 14:1, 3) Ovo kumosi la Yesu o Soma, va kuatisa koku eca esivayo ku Yehova.—Va Efeso 1:12-14.
12. Tua kũlĩha ndati okuti kefetikilo Suku ka sokiyile etendelo li soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi?
12 Suku wa linga eliangiliyo liokuti etendelo lia soka, ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi viomanu, va viala la Kristu kilu. Pole, ka ci lomboloka okuti etendelo liaco, Yehova wa li sokiyile ale kefetikilo, oco vaka viale la Kristu kilu. Olondaka vi sangiwa Vovisonehua vio Helasi, via loñisiwa tete kolombuavekua oco vi va songuile loku pamisa ekolelo liavo. Kuenje, ka va pumbi esumũlũho liavo lioku enda kilu. (Va Filipoi 2:12; 2 Va Tesalonike 1:5, 11; 2 Petulu 1:10, 11) Yehova wa kũlĩhĩle ale okuti, kuka kala etendelo li soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi okuti vaka lieca koku linga ocipango caye. Oco va tambule asumũlũho aco, omunu lomunu pokati kavo, wa sukilile oku ambata omuenyo umue u sanjuisa Suku.—Mateo 24:13.
Ceci Yehova a Kũlĩha Tunde Osimbu
13, 14. Ovina viosi Yehova a linga o vi tiamisila pi, kuenda momo lie?
13 Ocili okuti Yehova eye ukuavitumasuku kuenda o tẽlisa ocipango caye. Oco hẽ endisa ndati ukũlĩhĩso waye wovina ka via lingiwile? Catete Eye o tu likuminya okuti, olonjila viaye viosi viocili, via sunguluka kuenda viocisola. Eci Paulu a sonehela Akristão voko Heveru, wa lombolola okuti, ocisila ca Suku kuenda ohuminyo yaye, ovio ‘ovina vivali ka vi pongoloka, okuti Suku ka tẽla oku kemba lavio.’ (Va Heveru 6:17, 18) Vukanda ukuavo Paulu a sonehela ndonge Titu, wa lombololavo okuti, Suku “lalimue eteke a kemba.”—Tito 1:2.
14 Ocili okuti Yehova o kuete unene wa velapo. Pole, ka talisa ohali omanu vaye. Mose wa popia hati, Yehova eye “Suku yocili, ka kuete etime. Ukuesunga, wa suñama cimue.” (Esinumuĩlo 32:4) Ovina viosi Yehova a linga, o vitiamisila kovituwa viaye vi komohĩsa. Ovilinga viaye o viendisa locisola, luloño, lesunga kuenda lunene waye.
15, 16. Elianjo lipi Yehova a ecele ku Adama la Heva vocumbo Cendene?
15 Tu konomuisi ndomo Yehova a lekisa ovituwa viaye vocumbo Cendene. Omo okuti, eye Isia yocisola wangiliya ovina viosi omanu va sukila. Eye, wa lulika Adama luloño woku sokolola kuenda woku kũlĩha ndomo ovina vi lingiwa. Adama wa litepele lovinyama okuti ka vi sokolola. Kuenda wa kuata uloño woku nõla eci a yongola oku linga. Noke, Yehova wa limbuka okuti, ovina viosi a lulika palo posi viwa.—Efetikilo 1:26-31; 2 Petulu 2:12.
16 Eci Yehova a handelekele Adama oco kaka lie ‘kuti woku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi,’ wo wĩhavo olonumbi vioku u kuatisa oku nõla eci a yongola oku linga. Eye wa sapuila Adama hati, “ci tava oku lia koviti viosi vio vocumbo.” Pole, kuti woku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi, ka citava oku liako. Momo nda wa liako haico o fa. (Efetikilo 2:16, 17) Yehova wa va lomboluila ovitangi vi tunda koku lia kuti una ava handeleka okuti ka citava oku liako. Nye Adama a linga?
17. Momo lie tu popela okuti, Yehova o nõla ovina a yongola oku linga?
17 Yehova ndaño okuti o kuete uloño woku kũlĩha ovina vi keya kovaso, ka nolelepo oku sokiya eci Adama la Heva vaka linga. Kokuaye, ocina ci kuete esilivilo haku kũlũlĩhako ovina vikeya kovaso. Pole, wa velisapo eci a yongola oku linga. Omo okuti Yehova ukuacisola, ka nõlelepo oku sokiya ovitangi viosi Adama aka liyaka lavio omo liesino. (Mateo 7:11; 1 Yoano 4:8) Yehova uloño waye woku kũlĩha ovina vio kovaso, ka wendisa lombuanja. Pole, o nõla ovina a yongola oku sokiya.
18. Ndaño okuti Yehova o nõla ovina a yongola oku linga, momo lie ka ci lombolokela okuti ka lipuile?
18 Anga hẽ omo okuti Yehova o nõla ovina ayongola oku sokiya kovaso, ci lomboloka okuti ka lipuile? Sio, eye walipua. Mose wa tukula Yehova hati: “Eye Handa.” Kuenda ‘upange waye walipua.’ Eye, hayeko o kuete ekandu lioku lueya kua Adama la Heva. Olofa kuenda ovitangi vikuavo tu kasi oku liyaka lavio cilo, via tunda kesino liavo. Upostolo Paulu wa lombolola esunga liaco hati: “Ekandu lia iñila voluali lomunu umuamue, kuenda okufa kueya lekandu, haico okufa kua sambukila omanu vosi, momo vosi va linga ekandu.”—Esinumuĩlo 32:4, 5; Va Roma 5:12; Yeremiya 10:23.
19. Apulilo api tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
19 Vocipama cilo, tua lilongisa okuti, ku Yehova ka kuli eci hesungako. (Osamo 33:5) Uloño wa Yehova lovituwa viaye, kuenda olonumbi viaye, vi kuatisa oku tẽlisa ocipango caye. (Va Roma 8:28) Omo okuti Yehova ukuavitumasuku, o tu sapuila ‘tunde kefetikilo ovina ka via lingiwile handi.’ (Isaya 46:9, 10) Tua lilongisavo okuti, Yehova o nõla ovina viosi a yongola oku linga. Ukũlĩhĩso waco u tu kuatisa ndati? Tu pondola ndati oku kũlĩha okuti, onjila tua nõla yatiamẽla kocipango ca Yehova? Asumũlũho api tu tambula nda tua pokola Kokuaye? Ocipama cikuãimo, cika tambulula apulilo ava?
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Tanga okalivulo kelimi Lioputu losapi hati: Um Livro Para Todas as Pessoas, kemẽla 28. Okalivulu kaco, ka sandekiwa Lolombangi via Yehova.
O Tẽla Oku Lombolola Eci Tua Lilongisa?
• Ovolandu api a lekisa okuti ondaka ya Suku yi tẽlisiwa?
• Nye Yehova a lomboluile catiamẽla kocipango caye cotembo ka yi pui?
• Yehova endisa ndati unene waye woku kũlĩha ovina vikeya kovaso?
[Elitalatu kemẽla 20]
Yehosafata wa kolelele Yehova
[Elitalatu kemẽla 21]
Yehova wa popele eci catiamẽla kolofa via Yesu kuenda kepinduko liaye
[Elitalatu kemẽla 22]
Anga hẽ Yehova wa sokiyile eci Adama la Heva va linga?