Elongiso Liepinduko Li Pondola Oku Ku Kuatisa
“Ame ñuete elavoko ku Suku . . . okuti, kuli epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.”—OVILINGA 24:15.
1. Momo lie elongiso liepinduko lia nenela olonamalãla pokati Kovitunda vinene?
UPOSTOLO Paulu kungende waye watatu a linga wumisionaliu kunyamo wa 56, wa endele toke ko Yerusalãi. Eci a kuatiwa lasualali voko Roma, wa tualiwa kovitunda vinene via va Yudea oco vo sombise. (Ovilinga 22:29, 30) Osimbu a kala oku sombisiwa wa limbuka okuti pokati kovitunda viaco, pa kala va Yudea kuenda va Sandukeo. Ovo va kala lovisimĩlo via litepa. Va Sandukeo, ka va tavele kelongiso liepinduko. Pole, va Fariseo va tavele okuti kuli epinduko. Paulu poku eca uvangi wekolelo liaye, wa va sapuila hati: ‘Avakuetu, ame ndu Fariseo, kuenda ndimõla a va Fariseo. Cilo ndi kasi oku sombisiwa omo lielavoko liepinduko liava va fa.’ Olondaka viaye via veta ovitima viavo. Kuenje va fetika oku lihoya pokati omo liolonamalãla.—Ovilinga 23:6-9.
2. Momo lie Paulu a lipongiyilile ciwa koku teyuila elavoko liaye liepinduko?
2 Otembo yimue, eci Paulu a kala oku enda ko Damasko, wa muile ocinjonde cimue. Kuenje wa yeva ondaka ya Yesu. Noke, Paulu wa pula Yesu hati: “A Ñala, ndinga nye?” Yesu wo tambulula hati: ‘Votoka. Iñila vo Damasko, kuenje omo vaka ku sapuila ovina viosi via ku tukuilua oku vi linga.’ Eci a pitila ko Damasko, wa lisanga la Ananiya una wo sapuila hati: “Suku yolosekulu vietu wa ku nola okuti o kũlĩha ocipango caye loku mõla [Yesu wa pinduiwa], kuenda oku yeva ondaka komẽla waye.” (Ovilinga 22:6-16) Omo liaco, Paulu wa lipongiyile ciwa koku teyuila elavoko liaye liepinduko.—1 Petulu 3:15.
Oku Lombolola Elavoko Liepinduko
3, 4. Paulu wa teyuila ndati elongiso liepinduko? Kuenda nye tu lilongisa kongangu yaye?
3 Paulu weya oku tualiwa Kombiali Feliki. Otembo yaco va Yudea va kala longanji yavo yi tukuiwa hati, Tertulo. Eye, wa lundila Paulu hati, usongui wocisoko cetavo liesanda kuenda wa siata oku wengula usuanji. Omo liaco, Paulu wa tambulula hati: “Eci navapo ceci, okuti, Ndukuanjila yimue yi tukuiwa la vamue vati, Ocisoko cesanda. Ndeci vakuanjila yaco va fendela Suku yolosekulu vietu.” Noke, wamisako hati: “Ame ñuete elavoko ku Suku hailio ovo va kuetevo, okuti kuli epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.”—Ovilinga 23:23, 24; 24:1-8, 14, 15.
4 Eci papita anyamo avali, ulume umue o tukuiwa hati, Porkio Festo, weya oku piñala pomangu ya Feliki. Kuenje, wa laleka Soma Agripa oco va konomuise ocitangi ca Paulu. Porkio Festo, wa lombolola okuti, va Yudea va kala oku lipatãla omo liondaka Paulu a popia hati, Yesu una wa file wa pinduka. Noke, Paulu wa va pula hati: “Nye vu simila hoti, Suku ka tẽla oku pindula ava va fa?” Kuenje wa va lomboluila hati: “Omo nda kuatasaiwa la Suku toke etaili, oco ñasilili kulo oku imba uvangi wange kovaso omanu vatito lava vanene. Lacimue mopia te eci ovaprofeto la Mose va imbila ale owanji. Momo ovo va popia hati: Mesiya o tala ohali, haeye o lianga oku pinduka ku vakualufa kuenje imba uvangi wocinyi kepata eli kuenda ku vakualofeka.” (Ovilinga 24:27; 25:13-22; 26:8, 22, 23) Ocili okuti, Paulu wa teyuila lutõi elongiso liepinduko. Etu, tu sukilavo oku kuata utõi poku kundila omanu catiamẽla kepinduko. Pole, tu kevelelavo ovitangi ndevi Paulu a pita lavio.
5, 6. (a) Eci Petulu la Yoano va lombolola ondaka yepinduko, omanu veya oku linga nye? (b) Nye tu sukila oku linga poku longisa ondaka yepinduko?
5 Okupisa kunyamo wa 49 toke wa 52, Paulu wa linga ungende wavali eci a nyula olupale luo Atenai. Tu konomuisi ulandu a pita lawo. Eci a kala kolupale luaco, wa sapela lomanu valua va enda oku fendela oviteka. Kuenje wa va vetiya oku limbuka ocipango ca Suku coku tetuluila oluali lesunga. Handi vali, wa va lomboluila okuti, Suku wa nola Yesu oco a linge onganji yaco. Noke wamisako hati, ohuminyo yaco Suku wa yeca poku pindula Yesu kolofa. Nye omanu va linga eci va yeva esapulo liaco? Embimbiliya li popia hati: ‘Eci va veya ondaka yepinduko liava va fa, vamue va yi sepula, vakuavo puãi va popia hati: Ondaka eyi, tuiya vali oku yi yevelela noke.’—Ovilinga 17:29-32.
6 Kunyamo wa 33 noke liocipito co Pendekoste, Yoano la Petulu va pitavo lovitangi vimuamue. Va Sadukeo veya oku patãla vali ondaka yatiamẽla kepinduko. Elivulu Liovilinga 4:1-4, li lombolola ulandu waco hati: ‘Osimbu Petulu la Yoano va kala loku popia lomanu, ovitunda la va kesongo vonembele, kuenda va Sandukeo, veya kokuavo latatahãi. Momo Petulu la Yoano va kala oku longisa omanu, loku kunda hati: Kuli epinduko liava va fa, momo Yesu wa pinduka.’ Pole, vamue veya oku kolela kondaka yaco. Embimbiliya li popia okuti: ‘Valua va yeva kondaka yaco va tava, kuenje owiñi womanu vaco weya oku soka olohũlũkãi vitãlo.’ Koloneke vilo, tua siatavo oku sanga omanu va kuete ovisimĩlo via litepa poku va kundila ondaka yepinduko. Pole, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu poku longisa ondaka yaco.
Ekolelo Kuenda Epinduko
7, 8. (a) Ndomo ca lekisiwa vukanda Paulu a sonehela Akristão voko Korindo, ekolelo lietu li kala ndati liesanda? (b) Elomboloko lielavoko liepinduko li tepisa ndati Akristão vocili lava vesanda?
7 Pokati Kakristão vo kocita catete, pa kala vamue okuti kokuavo ka calelukile oku tava kelavoko liepinduko. Vamue pokati Kakristão vaco, va kala kekongelo lio ko Korindo. Omo liaco, Paulu wa sonehela Akristão vaco hati: “Catete nda linga haico cinene ceci okuti, ndo kundili ondaka nda tambulavo. Ondaka yaco yeyi yokuti, Kristu wa fila akandu etu ndeci ca tukula ovisonehua. Wa kendiwa. Wa pinduiwa veteke liatatu, ndeci ca tukula ovisonehua.” Poku lekisa ocili condaka yaco, Paulu wa va lomboluila okuti, Yesu eci a pinduka wa limolehisa ‘kovita vitãlo viomanu.’ Vamue pokati kavo, handi va kala lomuenyo. (1 Va Korindo 15:3-8) Noke wamisako hati: “Nda tu kunda tuti, Kristu wa pinduiwa kuava va fa, vamue pokati kene va popia ndati hati, Ka kuli epinduko liava va fa? Nda ka kuli epinduko liava va fa, Kristu layevo nda ka pinduiwile. Kuenje nda Kristu ka pinduiwile, nda okulongisa kuetu kua linga esanda, lekolelo liene laliovo nda lia linga liesanda.”—1 Va Korindo 15:12-14.
8 Nda Ukristão ka tava kelavoko liepinduko, ekolelo liaye liesanda. Momo ukũlĩhĩso watiamẽla kepinduko owo u tepisa Akristão vocili lava vesanda. (Efetikilo 3:4; Esekiele 18:4) Paulu wa lekisa okuti, epinduko olio ‘elongiso liavelapo’ Liakristão vocili. Omo liaco, tuamamiko oku kula kespiritu kuenda oku kolela ku Suku.—Va Heveru 6:1-3.
Elavoko Liepinduko
9, 10. Ondaka epinduko yi lomboloka nye ndomo ya lomboluiwa Vembimbiliya?
9 Oco tu pamise ekolelo lietu kepinduko, tu sukila oku lipulisa ndoco: Epinduko li lomboloka nye ndomo lia lomboluiwa Vembimbiliya? Elongiso liepinduko lieca ndati esivayo kocisola ca Yehova? Atambululo kapulilo a lingiwa ndeti, a tu vetiya oku kuata ukamba la Yehova. Kuenda a tu kuatisavo oku longisa vakuetu catiamẽla kelavoko liepinduko.—2 Timoteo 2:2; Tiago 4:8.
10 Kelimi lio Helasi ondaka ‘epinduko,’ yi lomboloka ‘oku pasuka.’ Oco hẽ vondaka yaco mua kongela nye? Ndomo Embimbiliya li lombolola, elavoko liepinduko li lomboloka oku kolela okuti, omunu wa fa oka tualiwa vali komuenyo. Embimbiliya li lombololavo okuti, nda omunu o kuete elavoko lioku enda kilu, o pinduka letimba liespiritu. Pole, nda o kuete elavoko lioku kala palo posi oka pinduiwa letimba liositu. Omo liaco, tu sanjukila ocisola ca Yehova luloño waye kuenda unene woku pindula ava fa.
11. Olombuavekua via Yehova eci vi pinduiwa vienda pi?
11 Eci Yesu a pinduka wa tambula etimba liespiritu. Olombuavekua viaye poku pinduiwa, vi tambulavo etimba liespiritu oco vi kale kumue laye kilu. (1 Va Korindo 15:35-38, 42-53) Ovo vaka talavaya kumuamue Vuviali waye una uka nena Oluali Luokaliye palo posi. Eci vi enda kilu vika linga ocisoko covitunda lusongui wavo Yesu Kristu, Ocitunda Cinene. Noke voluali luokaliye, vaka kuatisa omanu okupa esilivilo kocilumba cocisembi ca Kristu. (Va Heveru 7:25, 26; 9:24; 1 Petulu 2:9; Esituluilo 22:1, 2) Pole, olombuavekua vina vi kasi handi palo posi, vi sukilavo okuamamako loku pokola ku Suku. Eci vi fa, vi tambula onima yavo poku pindukila vomuenyo woku enda kilu okuti ka vi fi vali. (2 Va Korindo 5:1-3, 6-8, 10; 1 Va Korindo 15:51, 52; Esituluilo 14:13) Paulu wa popia hati: “Nda tua tokekisua [ku Yesu] vokufa ndoku kuaye, ka kuli atatahãi, tu tokekisiwavo kokuaye vepinduko ndeli liaye.” (Va Roma 6:5) Oco hẽ, nye cika pita lomanu vana vaka pinduiwa oco va kale palo posi? Elavoko liepinduko li va vetiya ndati oku kuata ukamba la Yehova? Tu sukila oku lilongisa calua catiamẽla kongangu ya Avirahama.
Epinduko Kuenda Ukamba la Yehova
12, 13. Momo lie Avirahama a kuatela ekolelo kepinduko?
12 Avirahama omo liekolelo wa kala ‘ekamba lia Yehova.’ (Tiago 2:23) Paulu eci a lombolola ulandu womanu vamue va lekisile ekolelo kosimbu, wa tukula ekolelo lia Avirahama olonjanja vitatu. Ulandu womanu vaco u sangiwa kelivulu lia Va Heveru kocipama 11. (Va Heveru 11:8, 9, 17) Konjanja yaco yatatu, Paulu wa lombolola ndomo Avirahama a pokuile kondaka ya Yehova yoku eca omolãye Isake ndocilumba. Avirahama wa kuatele ekolelo liokuti, ohuminyo ya Yehova yatiamẽla kombuto ya Isake, yika tẽlisiwa muẽle. Kuenda wa kũlĩhĩle okuti, ndaño Isake wa fa ndocilumba, ‘Suku o tẽla oku u pindula kolofa.’
13 Eci Yehova a limbuka ekolelo lia Avirahama, wo lekisa ocinyama oco ceciwe ndocilumba. Ndomo upostolo Paulu a lombolola, ulandu wa Isake wa kala ocindekaise cepinduko. Eye wa popia hati: ‘Avirahama wa tambula Isake kolofa ndocindekaise.’ (Va Heveru 11:19) Ocili okuti, Avirahama wa kuatele ekolelo kepinduko. Momo wa kũlĩhĩle ndomo Yehova a tumbuluile olohõlo viaye vioku cita. Ndaño okuti eye lukãi waye Sara va kukile ale, pole veya oku cita Isake.—Efetikilo 18:10-14; 21:1-3; Va Roma 4:19-21.
14. (a) Nye Avirahama a kala oku lavoka ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Va Heveru 11:9, 10? (b) Nye cika pita la Avirahama oco a tambule esumũlũho Liusoma voluali luokaliye? (c) Etu tuka tambula ndati asumũlũho Usoma?
14 Paulu wa lombolola okuti, Avirahama wa tungile vofeka yohuminyo ndocingendelei. Kuenda wa kala volosinge. Momo wa ‘lavoka ofeka yimue okuti ociseveto cayo lutungi wayo, Suku.’ (Va Heveru 11:9, 10) Olupale luaco, ka lu lomboloka o Yerusalãi yina mua kala onembele ya Yehova. Pole, lu lomboloka usoma wa Suku wokilu una uka vialiwa la Yesu kumue leci ci soka 144.000 kolombuavekua viaye. Olombuavekua viaco via tukuiwa hati, “ofeka yi kola, haiyo o Yerusalãi Yokaliye.” Kuenda va tukuiwavo hati, ‘ondombua ya Kristu.’ (Esituluilo 21:2) Kunyamo wo 1914, Yehova wa tumbika Yesu Kusoma wokilu. Kuenda wo wiha omoko yoku viala pokati kovanyali vaye. (Osamo 110:1, 2; Esituluilo 11:15) Avirahama ‘ekamba lia Yehova,’ oka pinduiwa oco a tambule asumũlũho vuviali wa Kristu. Etu tuka tambulavo asumũlũho a Yehova voluali luokaliye nda tua puluka kesulilo lioluali lulo. Pole, cilo nda tua fa, tuka pinduiwa, kuenje tuka tambulavo asumũlũho aco. (Esituluilo 7:9, 14) Momo lie tu kuetele elavoko liaco liepinduko?
Ocisola ca Suku Oco Ono Yelavoko Liepinduko
15, 16. (a) Ocitumasuku catete Cembimbiliya ceca ekolelo lie kelavoko liepinduko? (b) Elavoko liepinduko li tu vetiya oku linga nye?
15 Tu sukila oku kuama ongangu ya Avirahama yoku kuata ukamba la Yehova kuenda oku lekisa ekolelo kokuaye. Tu sukilavo oku pokola kovihandeleko viaye. Nda tua lekisa ovituwa evi, Yehova oka tu tenda ndomanu vakuesunga. Kuenje tuka linga akamba vaye. Handi vali, tuka tambula asumũlũho Usoma wa Yehova. Ocitumasuku catete ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, ci lekisa elavoko liepinduko kuenda oku kuata ukamba la Yehova. Ocitumasuku caco ka ci lombolola lika eci catiamẽla koku sasõla utue wa Satana. Pole, ci lombololavo eci catiamẽla koku lumana kocisendemãhi Combuto yukãi. Okufa kua Yesu poku valeliwa kuti, kua kala ocindekaise coku lumaniwa kocisendemãhi. Epinduko liaye, lia kala ocindekaise coku sakula epute liaco. Kuenda lia yulula onjila yoku ‘yula Eliapu lina li kasi lunene wolofa.’—Va Heveru 2:14.
16 Paulu o tu sapuila hati: “Suku wa tu muisa ocisola caye okuti, osimbu tua kala vakuakandu oco Kristu a tu fila.” (Va Roma 5:8) Nda tua sanjukila ocisola caco, tuka kuata ukamba la Yehova kuenda la Yesu.—2 Va Korindo 5:14, 15.
17. (a) Yovi wa kuata elavoko lie? (b) Elivulu lia Yovi 14:15, li lombolola nye catiamẽla ku Yehova? Olondaka viaco vi ku vetiya oku linga nye?
17 Yovi ukuekolelo, wa tavelevo kelavoko liepinduko. Kuenda wa tala ohali yalua peka lia Satana. Eye ka kalele ndakamba vaye vana ka vatavele kelavoko liepinduko. Pole, ekolelo liaye kepinduko lio vetiya oku pula hati: “Omunu nda o fa o kala vali lomuenyo?” Noke wa tambulula eye muẽle hati: ‘Nda oco, ndi kevelela oloneke viosi viomuenyo wange toke eci ndi vilikiyiwa.’ Poku sapuila Yehova, wa popia hati: ‘Ove oka ndi vilikiya kuenje ame ndika tambulula.’ Catiamẽla kocisola ca Yehova Yovi wa popia vali hati: ‘Yehova o kuatela ongeva upange wovaka aye.’ (Yovi 14:14, 15) Ocili okuti, Yehova wa sokiya otembo yoku pindula omanu vosi vo kolela. Ndaño okuti ka tua lipuile Eye o tu kuetele ocisola lohenda. Poku sokolola ovina viaco, ci tuvetiya oku kuata ukamba laye.—Va Roma 5:21; Tiago 4:8.
18, 19. (a) Uprofeto Daniele o kuete elavoko lie? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cosemana yikuavo?
18 Uprofeto Daniele una ungelo a tukula hati ‘o soliwe calua’ wa talavaya anyamo alua kupange wa Yehova. (Daniele 10:11, 19) Eye wamamako lepandi tunde kunyamo wo 617 eci a tualiwa kumandekua, toke kunyamo wo 536 eci a fa. Otembo yaco, soma Kuro una wa vialele kofeka yo Persia wa kala lika anyamo atatu komangu yuviali. (Daniele 1:1; 10:1) Vokuenda kuotembo yaco, Daniele wa tambula ocinjonde ci lombolola ulandu wolombiali violuali okuti, uka sulila keteke liohali yalua. (Daniele 11:1–12:13) Omo okuti Daniele ka kuatele elomboloko liulandu waco, wa pula ungelo una wo yovola hati: “A Ñala yange, esulilo liovina evi lie?” Ungelo wo tambulula hati: ‘Kotembo yesulilo, vakualondunge olondaka viaco vika va lomboloka ciwa.’ Oco hẽ Daniele wa kuata elavoko lie? Ungelo wo sapuila hati: ‘A Daniele ove oka puyuka, toke kesulilo lioloneke. Noke, oka pinduiwa oco o kale vocipiñalo cove.’ (Daniele 12:8-10, 13) Ocili okuti, Daniele ‘oka pinduiwa kumosi la vakuesunga’ vokuenda Kuohulukãi yanyamo Yuviali wa Kristu.—Luka 14:14.
19 Cilo tu kasi koloneke via sulako. Kuenda ndopo Yesu oka fetika Uviali waye Wohulukãi Yanyamo. Omo liaco, tu sukila oku lipulisa ndoco: ‘Ndika kala hẽ voluali luokaliye kumue la Avirahama, la Yovi, la Daniele kuenda lomanu vakuavo vakuekolelo?’ Oco oka kale lavo, o sukila oku kuata ukamba la Yehova kuenda oku pokola kolonumbi viaye. Ocipama tuka lilongisa osemana yikuavo, cika lombolola vali ondaka yatiamẽla kelavoko liepinduko. Kuenda cika lombololavo omanu vana va sesamẽla oku pinduiwa.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Ovitangi vipi Paulu a liyaka lavio eci a kundila omanu elavoko liepinduko?
• Elavoko liepinduko li tepisa ndati Akristão vocili lava vesanda?
• Tua kũlĩha ndati okuti Avirahama la Yovi kuenda Daniele, va kuatele elavoko liepinduko?
[Elitalatu kemẽla 15]
Paulu wa vangula Lombiali Feliki catiamẽla kelavoko liepinduko
[Elitalatu kemẽla 16]
Momo lie Avirahama a kuatela elavoko liepinduko?
[Elitalatu kemẽla 18]
Elavoko liepinduko lia lembeleka Yovi
[Elitalatu kemẽla 18]
Daniele oka pinduiwa kumosi lavakuesunga