Citava hẽ Okuti Omanu Vosi va Sumbiwa?
Keteke 25 kosãi ya Kupupu yunyamo wo 1945, Ombiali yimue o tukuiwa hati, HARRY TRUMAN, WO KOFEKA YO KALIFORNIA, wa lombolola ndoco: ‘Tu sukila oku tunga oluali luokaliye okuti, omanu va sumbiwa otembo ka yi pui.’
NOKE Liuyaki Wavali wa pita voluali, Truman, wa kuata ovisimĩlo ndevi viomanu valua. Eye wa lombolola okuti, omanu va sukilile oku lilongisila kovina via pita voluali. Kuenda wa limbuka okuti, omanu va sukila oluali luokaliye okuti, vosi va sumbiwa. Pole, ovitangi violuali via siata oku tateka ekalo liaco. Elaviso pokati komanu ka lia siatele lika oku tunda kovitangi violuali. Pole, li tunda kunyali umue wa velapo.
Koku Kua Tunda Ovitangi
Embimbiliya li lombolola okuti, Satana Eliapu, eye wa siata oku nena ovitangi voluali tunde kefetikilo lioluali. Tunde eci a kemba Heva Vocumbo Cendene toke cilo, onjongole yaye, oku yapula omanu vosi ku Yehova oco vatiamẽle kokuaye. (Efetikilo 3:1-5) Sokolola ovitangi Adama la Heva va liyaka lavio eci va tava kuhembi wa Satana. Omo lioku lueya ocihandeleko ca Yehova catiamẽla kuti a va handelekele hati, ka citava oku liako, “va tila Yehova.” Momo lie? Adama wa popia hati: “Nda kuata usumba, omo ñasi ño epõlõla oco nda salamẽla.” (Efetikilo 3:8-10) Ukamba Adama a kuatele la Yehova, wa pongoloka. Kuenda ovisimĩlo viatiamẽla kokuaye muẽle, via pongolokavo. Eye wa fetika oku kuata osõi. Kuenje ka kuatele vali utõi woku kala kovaso a Yehova.
Momo lie Satana a yonguilile oku mola okuti, esumbilo Adama a kuatelele Yehova li tepuluka? Momo omunu wa lulikiwa lesetahãlo lia Suku. Kuenje Satana o sanjukila oku mola ovilinga vi vĩhisa ulamba wa Suku. (Efetikilo 1:27; Va Roma 3:23) Ulandu waco, u tu kuatisa oku kũlĩha esunga lieci ocituwa coku sepula omanu ci kasilili oku amamako voluali. Satana, “osuku yoluali lulo,” eye o kasi oku vetiya ocituwa caco kotembo yilo okuti, ‘omunu poku viala ukuavo o lilingila eye muẽle cĩvi.’ (2 Va Korindo 4:4; Ukundi 8:9; 1 Yoano 5:19) Anga hẽ eci ci lomboloka okuti omanu lalimue eteke vaka sumbiwa?
Yehova wa Sumbila Omanu
Sokolola ño ekalo Adama la Heva va kuata eci handi ka va wilile vekandu. Ovo va kuata okulia kualua kuwa. Va enda oku linga upange u nena esanju kuenda va kuata uhayele wocili. Omãla vana veya oku cita noke, nda va kuatavo ekalo liaco liwa. (Efetikilo 1:28) Ekalo liomuenyo wavo, lia lekisile uvangi wocisola Yehova a va kuatela kuenda ocipango caye lomanu vosi.
Eci Adama la Heva va lueya, anga hẽ Yehova wa pongolola esumbilo a va kuatelele? Sio, ka pongoluile. Eye wa lekisa esumbilo kosõi va kuata eci va kala epõlõla. Noke, omo liocisola caye ‘wa va tungila uwalo walepa wovipa,’ oco u piñainye amẽla vukuyu va litongelele. (Efetikilo 3:7, 21) Suku ka va sile losõi yavo, pole wa va tata lesumbilo.
Kotembo ya va Isareli, Yehova wa lekisile ohenda kolosiwe, kovimbumba, kuenda kovingendelei. Momo va enda oku talisiwa ohali lomanu. (Osamo 72:13) Va Isareli, va pokuile kocihandeleko cokuti, ka citava okungula ovikulia viosi vepia ndeci: Ayuva kuenda oliveira. Ovo va sukilile oku yuvula oku pupulula ovikulia via siala vepia. Handi vali, Yehova wa va handelekele okuti, okulia kua siala vepia, ku ‘linge kuovingendelei, lolosiwe, kuenda ovimbumba.’ (Esinumuĩlo 24:19-21) Oku pokola kocihandeleko caco, ca kuatisa omanu oku yuvula oku pinga pinga okulia ku vakuavo. Kuenda ca va kuatisavo oku kuata upange umue wa sunguluka.
Yesu wa Lekisa Esumbilo Komanu
Yesu eci a kala palo posi, wa lekisile esumbilo ku vakuavo. Onjanja yimue eci a endele ko Galilea, wamẽla ponele yulume umue wa kuata uvei wovilundu. Ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko ca Mose, omunu wosi o kuete ovilundu, wa sukilile oku kala ocipãla la vakuavo. Kuenje, “o vilikiya hati: Nda vĩhĩsua, nda vĩhĩsua.” (Ovisila 13:45) Pole, ulume waco eci a mola Yesu, ka pokuile kocihandeleko caco. Eye wamẽla kokuaye. Noke, wa tuvika ocipala caye posi loku pinga hati: “A Ñala nda ocipanga o tẽla oku ñayisa.” (Luka 5:12) Nye Yesu a linga? Yesu ka pisile ulume waco omo lioku lueya Ocihandeleko. Kuenda ko sepuile loku u yuvula. Pole, wa lekisa esumbilo kokuaye poku u lamba leka liaye loku popia hati: “Nda panga, kaya.”—Luka 5:13.
Onjanja yikuavo, Yesu wa lekisile uloño waye woku sakula omanu ocipãla okuti ka va lambi. Pole, poku sakula ulume wa tukuiwa ndeti, wo lamba leka liaye. (Mateo 15:21-28; Marko 10:51, 52; Luka 7:1-10) Omo liuvei wovilundu ulume a kuata, wa pita otembo yalua okuti, ka kalele ocipepi lomanu. Omo liaco, wa kuata esanju lia piãla eci Yesu o lamba. Momo wa yonguile oku sakuiwa. Ocituwa Yesu a lekisa poku u sakula, ca tumbulula esumbilo ulume waco a sesamẽlele. Anga hẽ ca sunguluka oku sima okuti, koloneke vilo ci tẽliwa oku sumbila ekalo lia vakuetu? Ocituwa caco ci lekisiwa ndati?
Ombiali Yimue ya Kapako Omanu
Yesu wa eca onumbi yimue yavelapo omanu va siata oku popia hati, yi kuete esilivilo lialua. Eye wa popia hati: ‘Ovina viosi vu yongola okuti omanu vo vi lingili, haivio u va lingilavo.’ (Mateo 7:12) Onumbi eyi, ya siata oku vetiya omanu valua oku sumbila vakuavo, lelavoko lioku sumbiwavo.
Ovolandu oluali a lekisa okuti, ka ca lelukile oku kapako onumbi yaco. Ulume umue o tukuiwa hati Harold wa popia hati: ‘Nda solele calua oku sepula vakuetu. Nda kuatele ocituwa coku vangula olondaka vioku va sumuisa, loku va kutisa osõi. Kuenje olonjanja vimue vakuetu va enda oku lila.’ Pole, noke wa pita lulandu umue wa pongolola ocituwa caye coku lavisa vakuavo. Eye wa popia hati: ‘Olombangi via Yehova, via fetika oku iya konjo yange olonjanja vialua. Eci va fetika okuiya konjo, nda enda oku va popia olondaka vĩvi. Pole, ovo vamamako oku ndi kuatisa. Noke, olonumbi Viembimbiliya, va ndi longisa, via ndi kuatisa oku siapo ovituwa vĩvi. Olonjanja vimue eci ndi sokolola olondaka viaco, ndi kuata osõi yalua.’ Cilo, manji Harold, wa linga ukulu wekongelo.
Ulandu wa Harold, weca uvangi wokuti, “ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kasi loku talavaya, haiyo ya tua enene, [okuti] omoko ya tua nelembali yi sule. Ondaka yaco yi toma toke yi tepa omuenyo . . . kuenda asokoluilo lupuma, haiyo yi limbuka ovisimilo lovipango viutima.” (Va Heveru 4:12) Ondaka ya Yehova, yi kuete unene woku veta kutima womunu loku u kuatisa oku siapo ovisimĩlo vĩvi kuenda ovituwa ka via sungulukile. Noke, omunu o lekisa esumbilo ku vakuavo loku va kuatisa. Kuenda o yuvula olondaka vina vi koka esumuo.—Ovilinga 20:35; Va Roma 12:10.
Oku Tumbulula Esumbilo Omanu va Sesamẽla
Onjongole yoku tumbulula esumbilo omanu va sesamẽla, oyo ya siata oku vetiya Olombangi via Yehova oku vangula lomanu catiamẽla kelavoko li sangiwa Vembimbiliya. (Ovilinga 5:42) Oco tu lekise esunguluko ku vakuetu, tu sukila oku va kundila ‘olondaka viwa viesanju.’ (Isaya 52:7) Volondaka viaco viesanju, mua kongela oku lekisa ovituwa viokaliye vi tu kuatisa oku yuvula oku sepula vakuetu. (Va Kolosai 3:5-10) Mua kongelavo oku sapula ocipango ca Yehova coku malako ovituwa viosi ka vi nena esumbilo kuenda onjongole yaye yoku nyola Satana Eliapu. (Daniele 2:44; Mateo 6:9, 10; Esituluilo 20:1, 2, 10) Eci oluali ‘luka yuka ukũlĩhĩso wa Yehova,’ omanu vosi vaka sumbiwa.—Isaya 11:9.
Tu ku laleka oco o lilongise eci catiamẽla kelavoko eli li komohĩsa. Sandiliya Olombangi via Yehova, oco o limbuke okuti, oku pokola kolonumbi Viembimbiliya ku kuatisa oku sumbila vakuetu. Nda wa ci linga, oka lilongisa ndomo Usoma wa Suku uka nena oluali luokaliye. Kuenje, esumbilo pokati komanu, lika amamako otembo ka yi pui.
[Okakasia Lelitalatu kemẽla 6]
Epandi Lia Teyuila Esumbilo Liavo
Vokuenda Kuyaki wa pita Voluali luosi, ci pitahãla 2.000 Kolombangi via Yehova, via tumiwa kofeka yo Alemanya kuna via talisiwa ohali omo lietavo liavo. Ukãi umue o tukuiwa hati, Ravensbrück okuti wa kalavo vokayike, wa mola epandi liavo. Eye, wa popia hati: ‘Ocisoko casualali voko Alemanya ca eca esapulo liokuti, Olombangi viosi via Yehova via tava oku soneha olonduko viavo vopapelo yuvangi woku siapo etavo liavo, vi eciwa. Kuenda ka vi lambalaliwa vali.’ Catiamẽla komanu vana ka va tavele oku soneha olonduko viavo, eye wa popia hati: ‘Ovo va nõlapo oku tala ohali kuenda oku talamẽla lepandi toke eci eteke liavo lioku eciwa li pitĩla.’ Momo lie Olombangi via Yehova via pandikisila? Manji Mandalena una wa tukuiwa kocipama catete okuti, cilo o kuete 80 kanyamo, wa popia hati: ‘Tua velisilepo calua oku pokola ku Yehova. Kuenje ka tua setekele oku popela omuenyo wetu lonjila yimue ka ya sungulukile. Oku teyuila esumbilo lietu, ci lombolola oku pandikisa kohali.’a
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Oco o kuate elomboloko liulandu wepata lia manji Kusserow, tala okasete kovidiu losapi ya linga hati: Triângulos Roxos.
[Elitalatu kemẽla 5]
Yesu wa lekisa esumbilo komanu vana a sakula
[Elitalatu kemẽla 7]
Olombangi via Yehova, vi lekisa esumbilo ku vakuavo poku va kundila ‘esapulo liondaka yesanju’