Nõla Omuenyo Oco O Kale Otembo Ka Yi Pui
“Nda ku kapela omuenyo lokufa kuenda esumũlũho lesiñalo. [Omo liaco], nõla omuenyo, okuti . . . o kala lomuenyo.”—ESINUMUĨLO 30:19.
1, 2. Omunu wa lulikiwa ndati lesetahãlo lia Suku?
VOCIPAMA catete Cembimbiliya, mu sangiwa olondaka vi popia hati: ‘Tu luliki omunu ukuesetahãlo lietu.’ Elivulu Liefetikilo 1:26, 27, li popia hati: ‘Suku wa lulika omunu ukuesetahãlo liaye.’ Adama wa litepele lovina vikuavo Yehova a lulika voluali. Eye wa li setahãlele Lululiki waye kuenda wa kuata epondolo lioku setukula ovituwa viaye ndeci: Oku sokolola, oku lekisa ocisola, esunga, uloño kuenda unene. Eye wa kuatelevo olondunge viu kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka kuenda oku sanjuisa Yehova. (Va Roma 2:15) Adama wa kuatele elianjo lioku linga eci a yongola. Kuenje, Yehova wa limbuka okuti, ovina viosi a lulika viwa.—Efetikilo 1:31; Osamo 95:6.
2 Omo okuti tua tunda kepata lia Adama, tua pangiwavo lesetahãlo lia Suku. Kuenje, tu kuete elianjo lioku nõla eci tu yongola oku linga. Yehova ndaño okuti wa kũlĩha eci ciya kovaso, eye ka sokiya ovilinga viomunu lomunu. Kuenda ka nõlela omunu eci cika pita laye kovaso. Oco tu kuate elomboloko lioku nõla onjila ya sunguluka, tu konomuisi ulandu wa va Isareli.—Va Roma 15:4.
Va Isareli va Kuatele Elianjo Lioku Nõla Olonjila Viavo
3. Pokati Kovihandeleko Ekũi Yehova a ecele ku va Isareli, cipi ca kala ocihandeleko catete? Va Isareli va nõlele ndati oku pokola kocihandeleko caco?
3 Yehova wa sapuila va Isareli hati: “Ame ndi Yehova Suku yove, nda kupa vofeka Yegito vonjo yupika.” (Esinumuĩlo 5:6) Kunyamo wo 1513, va Isareli va kuatisiwa locikomo poku va yovola kupika Kegito. Kuenje ka va kuatele atatahãi voku tava kondaka ya Suku. Pokati kovihandeleko ekũi, ocihandeleko catete Yehova a ecele kokuavo vonduko yukuenje waye Mose ca popia hati: “Kuka kale lolosuku viñi, te ame.” (Etundilo 20:1, 3) Kotembo yaco, va Isareli va nõlelepo oku pokola ku Yehova. Eye lika va enda oku vumba.—Etundilo 20:5; Atendelo 25:11.
4. (a) Elianjo lipi Mose a ecele ku va Isareli? (b) Onjila yipi tu sukila oku nõla koloneke vilo?
4 Eci va Isareli va tẽlisa akũi akuãla kanyamo vekalasoko, Mose wa va ivaluisa oco va nõle onjila va yongola oku kuama. Lekuatiso lia Yehova wa va sapuila hati: “Etaili mbilikiya ilu losi okuti vi linga olombangi vioku ku pisa omo nda ku kapela omuenyo lokufa kuenda esumũlũho lesiñalo. Oco, nõla omuenyo, okuti ove lombuto yove vu kala lomuenyo.” (Esinumuĩlo 30:19) Cimuamue haico tu sukila oku linga koloneke vilo. Citava okuti tu nõlapo oku vumba Yehova, lelavoko liomuenyo ko pui. Ale tu tomba ovihandeleko viaye, kuenje tu pita lovitangi. Tu konomuisi ovolandu avali atiamẽla komanu vamue va nõlele olonjila via litepa.
5, 6. Onjila yipi Yehosua a nõlele? Nye ceyilila kepokolo liaye?
5 Kunyamo wo 1473, Yehosua wa songuila va Isareli toke Vofeka Yohuminyo. Osimbu eye ka file, wa va sapuila hati: “Nda wa soki hoti, oku vumba Yehova cĩvi, oco nõli etaili u vu yongola oku vumba, nda olosuku via vumbile olosekulu viene kesinya liolui, nda olosuku via va Amori vana wa tungi vofeka yavo.” Noke catiamẽla kepata liaye, wa popia hati: “Ame kumue lonjo yange, tu vumba Yehova.”—Yehosua 24:15.
6 Yehova wa sapuilile Yehosua oco a kuate utõi lepandi okuti ka yapuka Vocihandeleko Caye. Eye wa sukilile oku tanga elivulu Liovihandeleko via Yehova loku sokolola olonumbi viaco utanya luteke. (Yehosua 1:7, 8) Yehosua wa pokola kolonumbi viaco. Kuenda wa tambula asumũlũho alua omo lioku nõla onjila yaco. Eye wa popia hati: “Polondaka viosi viwa Yehova a popelele epata lia va Isareli, layimue ya kambapo. Viosi . . . via [tẽlisiwa].”—Yehosua 21:45.
7. Kotembo ya Isaya, onjila yipi omanu vamue va nõlelepo? Nye ca pita lavo?
7 Tu konomuisi ulandu ukuavo wa pita la va Isareli eci pa pita 700 kanyamo. Kotembo yaco, valua pokati kavo va kala oku kuama ovituwa via vakualofeka. Keteke lia sulako liunyamo, omanu va enda oku liongolola oco valile kumosi ovikulia vi pepa kuenda oku nyua ovinyu yisõsa. Oku lia kuaco ka kua kaile ondalelo yimue yepata. Pole kua kala ocipito coku fendela olosuku viesanda. Uprofeto Isaya wa lombolola ndomo Yehova a tendele ovituwa viaco. Eye wa popia hati: “Ene wa si Yehova, kuenje wa ivali omunda yange yi kola, haene wa angiliyili [osuku] Sanju omesa, kuenje wa itilili [suku] Sande ovinyu.” Ovo va longisiwile okuti, Yehova hayeko o sumũlũisa ovikũla vovapia. Pole ‘olosuku viavo Sanju la Sande,’ ovio via va sumũlũisa okuti vongula ovikulia vialua. Omo lioku sina kuavo, va kala oku lavoka enyõleho. Yehova wa popia lavo hati: “Ndu weci kosipata, kuenje vosi yene vu petamẽla koku [pondiwa]. Momo eci ndo kovongi ka wa kumbuluili. Eci nda popia, ka wa yeveli, puãi wa lingi eci ca vĩha kokuange, kuenje wa nõli eci sia sanjukilile.” (Isaya 65:11, 12) Omo liesino liavo, veya oku nyõliwa. Kuenje suku yavo Sanju la Sande, ka va kuatele unene woku va teyuila.
Nõla Onjila ya Sunguluka
8. Ndomo elivulu Liesinumuĩlo 30:20 li popia, nye ca kongela voku nõla onjila ya sunguluka?
8 Eci Mose a vetiya va Isareli oco va nõle omuenyo, wa va sapuila hati: “Vu sola Yehova, Suku [yene], loku pokola kondaka yaye loku likakatela laye.” (Esinumuĩlo 30:20) Tu konomuisi olonumbi via tukuiwa ndeti, okuti vi tu kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka.
9. Ndamupi tu lekisa ocisola cetu ku Yehova?
9 Poku sola Yehova Suku yetu. Tua nõlapo oku vumba Yehova omo liocisola tu u kuetele. Ovitangi via pita la va Isareli, vi tu kuatisa oku tamãlala kayonjo ukahonga kuenda oku yuvula eyonjo liovokuasi oluali. (1 Va Korindo 10:11; 1 Timoteo 6:6-10) Etu tua nõlapo lika oku fendela Yehova kuenda oku pokola kovihandeleko viaye. (Yehosua 23:8; Osamo 119:5, 8) Osimbu va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, Mose wa va sapuila hati: “Tala, ndeci Yehova Suku yange a sapuila haico ndo longisi ovisila loviholo okuti wu vi linga vofeka wendeli oku ka yi kuata. Vi patekeli loku vi linga, momo poku vi linga opo vu lekisa olondunge viene kuenda ukũlĩhĩso wene komanu vaco.” (Esinumuĩlo 4:5, 6) Yilo, oyo otembo yoku lekisa ocisola ku Yehova poku pitisa kovaso ocipango caye komuenyo wetu. Nda tua ci linga, tuka tambula asumũlũho alua.—Mateo 6:33.
10-12. Nye tu lilongisa kenyõleho lia pita koloneke via Noha?
10 Poku pokola kondaka ya Suku. Noha wa kala ‘ukundi wesunga.’ (2 Petulu 2:5) Eci handi Etande ka lieyile, omanu va velisilepo lika olonjongole viavo. Kuenda ‘ka va kapeleko’ elungulo lia Noha. Nye ca pita lavo? ‘Eci etande lieya vosi yavo va fa.’ Yesu wa popia hati, cimuamue haico cika pita ‘poku tukuluka kuaye.’ Ocilunga ca pita koloneke via Noha, cilo ca linga elungulo komanu vosi ka va tava kesapulo lia Suku li kasi oku kundiwa.—Mateo 24:39.
11 Omanu vana va sepula elungulo lia Suku li kasi oku eciwa lomanu vaye, va sukila oku kũlĩha ovitangi viyilila kesino. Upostolo Petulu poku lombolola catiamẽla kokuavo, wa popia hati: “Ocipango cavo muẽle va ivalako okuti, londaka ya Suku, kosiahũlu ilu lia kala ale. Kuenje ongongo ya ñualiwa lovava, haiyo ya tunda vokati kovava. Loluali lua kaile koloneke viaco lua nyõliwa lovava kuenje lua taka. Puãi londaka yaco haiyo, ilu li kasi ndeti longongo yangiliyiwila ondalu, yi tãilili eteke liekanga hailio lioku nyõleha kuomanu va tomba Suku.”—2 Petulu 3:3-7.
12 Noha lepata liaye ka va kuamele ovilinga viomanu va sina. Embimbiliya li popia hati: “Noha, omo a kala lekolelo, . . . eci a lunguiwila ovina ka via molehẽle handi, wa kuata ohele, yu wa [tunga] ocimbaluku.” Omo lioku pokola kelungulo, wa popela epata liaye liosi. (Va Heveru 11:7) Etu tuka popeliwa lika nda tua pokola kesapulo Liondaka ya Suku kuenda kolonumbi viaye.—Tiago 1:19, 22-25.
13, 14. (a) Momo lie oku ‘kakatela ku Yehova’ ku kuetele esilivilo? (b) Tu ecelela ndati oku pongoluiwa la Yehova ‘Ululiki wetu’?
13 Poku kakatela ku Yehova. Oco tu nõle omuenyo loku kala otembo ka yi pui, ka tu sukila lika oku lekisa ocisola kokuaye loku pokola kondaka yaye. Tu sukilavo oku kakatela kokuaye poku amamako oku linga ocipango caye. Yesu wa popia hati: “Lepandi liene vu mola omuenyo.” (Luka 21:19) Ovilinga vietu, ovio vi eca uvangi weci ci kasi vutima wetu. Elivulu Liolosapo 28:14, li popia hati: “U o sumbila Yehova wa sumũlũha, puãi u o sivisa utima waye o sanga ohali.” Ulandu wa Fareo soma Yegito, weca uvangi wocili colondaka evi. Eci vofeka Yegito mua pita ekũi Liafengi, Fareo wa sivisile utima waye. Kuenda ka kuatele usumba la Yehova. Ocili okuti, Yehova hayeko wa kisika Fareo oku sina. Pole, wa ecelela okuti epela liaye liuvetiya oku nõla onjila a yongola oku kuama. Kuenje, ocipango ca Yehova ca tẽlisiwa ndomo Paulu a lombolola eci catiamẽla ku Fareo hati: “Oku lekisila vokuove unene wange, okuti onduko yange yi tukuiwa voluali luosi, oco muẽle nda ku katuila.”—Va Roma 9:17.
14 Eci papita anyamo alua tunde eci va Isareli va yovuiwa peka lia Fareo, uprofeto Isaya wa popia hati: “A Yehova, ove u isietu, etu tutuma, ove wutungi wolombia. Etu vosi [tua tunda kupange] wovaka ove.” (Isaya 64:8) Nda tua ecelela oku penguluiwa la Yehova lekuatiso Liondaka yaye, tuka kuata ovituwa viokaliye. Kuenje, tuka lekisa esunguluko li tu kuatisa oku kakatela ku Yehova. Momo tu yongola oku sanjuisa utima waye.—Va Efeso 4:23, 24; Va Kolosai 3:8-10.
‘Sapuli Ovihandeleko Viange’
15. Olonumbi vipi vivali Mose a ivaluisa va Isareli ndomo via tukuiwa kelivulu Liesinumuĩlo 4:9?
15 Eci va Isareli va kala ocipepi loku iñila Vofeka Yohuminyo, Mose wa va sapuila hati: “Cinene ceci [okuti], lunguki, tati ciwa ovitima viene sanga wivali ovina ovaso ene a mola, kuenje vi tunda vovitima viene oloneke viosi viomuenyo wene. Vi sapuili omãla vene kuenda omãla vomãla vene.” (Esinumuĩlo 4:9) Oco va Isareli va tambule asumũlũho Vofeka Yohuminyo, va sukilile oku pokola kolonumbi vivali via Yehova. Yatete: Oku ivaluka ovina vi komohisa Yehova a va lingila. Yavali: Oku longisa ovina viaco kovitumbulukila vikuavo. Koloneke vilo, omanu vosi va yongola oku ‘nõla omuenyo oco va kale otembo ka yi pui’, va sukila oku pokola kolonumbi via Yehova. Ovina vipi Yehova a siata oku tu lingila?
16, 17. (a) Ekuatiso lipi vamanji va pita Kosikola yo Gileada va siata oku eca kupange woku kunda Usoma? (b) Ovolandu api wa kũlĩha a vamanji vamue va siata oku amamako lombili kupange wa Yehova?
16 Tua sanjuka calua poku limbuka ndomo Yehova a siata oku sumũlũisa upange wetu woku kunda loku longisa omanu oco va linge olondonge. Tunde kunyamo wo 1943, eci kua sokiyiwa Osikola yo Gileada, vamanji olomisionariu va siata oku pindisiwa oco vamiseko upange woku kundila kolofeka vikuavo. Koloneke vilo, valua vamanji va pita kosikola yaco va kuka. Vakuavo va liyaka lovitangi vioku vela. Pole, va kasi oku amamako lonjongole kupange woku kunda esapulo Liusoma. Manji umue o tukuiwa hati Mary Olson, wa pita kosikola yo Gileada kunyamo wo 1944, o kuete ulandu uwa. Eye, wa pita kolofeka vialua kupange woku kunda. Tete wa kala kofeka yo Uruguai, noke ko Kolombia. Kuenje, cilo o kasi ko Portu Riku. Ndaño okuti eye o kasi oku liyaka lovitangi vioku vela omo lioku kuka, pole, o kuete ombili kupange woku kunda. Olosemana viosi, wa siata oku enda la vamanji kupange woku kunda. Omo okuti wa lilongisa elimi lio Espanyole, wa siata oku kundila vana va vangula elimi liaco.
17 Manji ukuavo o tukuiwa hati Nancy Porter, wa pitavo Kosikola yo Gileada kunyamo wo 1947. Cilo o kasi oku talavaya kofeka yo Bahama. Eye wa popia hati: ‘Oku longisa ocili Cembimbiliya komanu, ci nena esanju lialua.a Ci ndi kuatisa oku sokiya otembo yoku linga upange wa Yehova. Kuenda ci ndi kuatisavo oku sokiya ciwa ekalo liomuenyo wange.’ Manji Porter kumue la vakuavo, eci va ivaluka otembo ya pita, ka va ivalako ovina Yehova a va lingila. Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Tua siata hẽ oku eca olopandu ku Yehova omo lioku sumũlũisa upange wetu woku kunda vocikanjo cetu?—Osamo 68:11.
18. Nye tu lilongisa poku tanga ovolandu olomisionariu?
18 Tu sanjuka calua poku yeva ovolandu vomanu vana va kasi otembo yalua kupange wa Yehova. Oku tanga ulandu womuenyo wavo, ci tu kuatisa calua. Momo poku mola ndomo Yehova a va kuatisa cipamisa onjongele yetu yoku amamako oku u vumba. Ove hẽ wa siata oku tanga loku sokolola ovolandu aco a sandekiwa Vutala Wondavululi?
19. Ekuatiso lie Akristão olonjali va pondola okupa kovolandu a vamanji a sangiwa Vutala Wondavululi?
19 Mose wa ivaluisa va Isareli oco ka vaka ivale ovina Yehova a va lingila okuti vi kala vovitima viavo oloneke viosi viomuenyo wavo. Noke, wamisako hati: “[Ovina evi] vi sapuili omãla vene kuenda omãla vomãla vene.” (Esinumuĩlo 4:9) Ovolandu omuenyo wa vamanji, a kuete esilivilo liocili. Amalẽhe, va sukila oku yeva ovolandu atiamẽla kongangu yiwa. Vamanji akãi vana ka va kuelele, va pondola oku lilongisa kongangu yava va kuka, vana okuti ovolandu avo a sandekiwa Vutala Wondavululi. Oku kundila vocikanjo comanu va vangula elimi likuavo vofeka yavo, ci va kuatisa oku amisako upange woku kunda esapulo Liusoma. Akristão vana okuti olonjali, va sukila oku tanga ovolandu a vamanji va pita Kosikola yo Gileada. Nda va ci linga, ci vetiya omãla vavo oku litumbika kupange wakundi votembo yosi.
20. Nye tu sukila oku linga oco tu ‘nõle omuenyo’?
20 Omunu lomunu pokati ketu, o pondola ndati oku “nõla omuenyo”? O pondola oku ci linga poku lekisa ovilinga vieca uvangi wocisola a kuetele Yehova kuenda oku amamako lupange waye. Ndomo Mose a ci popia, Yehova eye ‘omuenyo wetu. Nda tuamamako oku u vumba, oloneke vietu vi lua.’—Esinumuĩlo 30:19, 20.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga ocipama Cutala wondavululi 1 wosãi Yevambi yunyamo wo 2001, kemẽla 23 toke 27, kelimi Lioputu losapi ya linga hati: “Sou alegre e grata apesar de ter sofrido uma perda devastadora.”
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Nye wa lilongisa vovolandu atiamẽla koku nõla onjila ka ya sungulukile?
• Nye tu sukila oku linga oco tu nõle omuenyo?
• Olonumbi vipi vivali tu sukila oku pokola?
[Elitalatu kemẽla 24]
“Nda ku kapela omuenyo lokufa”
[Elitalatu kemẽla 27]
Oku pokola kondaka ya Yehova, kua popela Noha lepata liaye
[Elitalatu kemẽla 28]
Mary Olson
[Elitalatu kemẽla 28]
Nancy Porter