Tamalãla Luhembi wa Satana
‘KO KA kembiwi. Suku yene ka ko kuatisi. Lieci kokuetu sanga vu yambuiwa!’ Owu, owo oluiya lua imbiwa la Ravesiake, onumiwa ya Senakeriva, Soma yo ko Asuria kolonungi vio vo Yerusalãi. Olohoka via soma via katukilile ofeka ya Yuda. Oluiya luaye lua kuata ocimãho coku saluisa omanu vo vo Yerusalãi oco va liece.—2 Olos. 18:28-35.
Va Asuria va kũlĩhiwile ndolongangala. Ovo va kuata ocituwa coku kangisa olomandekua oco va saluise ovanyali vavo. Ulume umue ukuasapulo o tukuiwa hati Philip Taylor wa popia hati, “va enda oku vangula uhembi, kuenda va kuata oviluvialuvia vi lekisa ndomo va tata anyãli vavo lungangala, locimãho coku saluisa omanu va kala oku vumba vemehi liuviali wavo.” Uhembi ocimaleho cimue ci kuete unene. Ndomo ca lekisiwa la Taylor, uhembi u “nyõla ovisimĩlo.”
Akristão vocili ka va kasi oku “yaka lositu kuenda osonde, te . . . lolohoka vioviluvo vĩvi,” vina via lingila usuanji Suku. (Va Efe. 6:12, NW) Pokati kovanyãli vaco, Satana Eliapu eye usongui wavo. Eye o saluisa omanu lovohembi añi añi.
Satana wa siata oku lipanda okuti o pondola oku nyõla ekolelo liomunu lomunu pokati ketu, lioku kakatela kesunga. Koloneke via Yovi eye wa sapuila Yehova hati: “Cosi omunu a kasi laco o ci ecela omuenyo waye.” Olondaka viaye, vi lekisa okuti omunu nda o tala ohali, vokuenda kuotembo, o liwekapo oku kolela Suku. (Yovi 2:4) Anga hẽ Satana o kuete esunga? Ale etu tu ka liwekapo oku kakatela kesunga oco tu kale ño komuenyo okatembo kamue? Eci oco Satana a yongola. Eye wa siata oku linga ovohembi alua oco a kape ocisimĩlo caco vovitima vietu. Tu kũlĩhisi ndomo a siata oku ci linga kuenda ndomo etu tu pondola oku tamalãla laye.
“Oviseveto Viavo vi Kasi Voneketela”
Satana wa popia lomẽla wa Elifasi umue pokati kakamba vatatu va endele oku nyula Yovi oco a honguise ekolelo liaye. Kuenje Elisifasi poku tukula “ava va tunga volonjo vieve,” wa sapuila Yovi hati: “Oviseveto viavo vi kasi voneketela, haivo va keleñaliwa nda numbakaliyoke. Pokati komele loñolosi va nyõleha. Va taka olumue kuenje lomue o ci limbuka.”—Yovi 4:19, 20.
Ovisonehua vi tu sokisa ‘lolombia viotuma’ haivio via leñela. (2 Va Kor. 4:7) Omo etu tua piñala ekandu, tua hongua. (Va Rom. 5:12) Longusu yetu muẽle ka tu tẽla oku tamalãla la Satana. Pole, etu Tuakristão ka tu kasi lika lietu. Ndaño tua hongua, Suku wa tu kapako. (Isa. 43:4) Handi vali, Yehova eca espiritu sandu kuava vo pinga. (Luka 11:13) Espiritu liaye li tu ĩha “unene wa piãla” oco tu tẽle oku liyaka lovitangi Satana a siata oku tu kokela. (2 Va Kor. 4:7; Va Fil. 4:13) Nda tua tamalãla Leliapu, “lekolelo,” Suku o ka tu pamisa. (1 Pet. 5:8-10) Omo liaco, ka tu sukila oku kuatela usumba Satana Eliapu.
Omunu o “Nyua Nyua Evĩho”
Elifasi wa pula ndoco: “Omunu hẽ nye okuti o tẽla oku yela? U wa citiwa lukãi o tẽla ndati oku linga ukuesunga?” Noke eye wa tambulula ndoco: “Tala, Suku ka kolela ndaño vaye va kola. Ndaño ovailu ka a yeli kokuaye, oco hẽ, siti ca piãla enene omunu ukuombondo, haeye wa vĩha omo a nyua nyua evĩho ndovava.” (Yovi 15:14-16) Elifasi wa sapuila Yovi hati, Yehova ka tendi omunu laumue okuti ukuesunga. Eliapu lia siata oku vetiya omanu oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Olio, li yongola okuti akandu tua linga kosimbu a tu kokela esumuo, kuenje tu fetika oku livetela evelo loku sima okuti lalimue eteke tu ka kuata ongecelo. Eliapu li tu vetiyavo oku sima okuti Yehova o tu pinga ovina ka tu tẽla oku linga oco ka tu ka tambule ohenda, ongecelo kuenda ekuatiso Liaye.
Ocili okuti vosi yetu ‘omo liekandu, ka tu pitĩla kulamba wa Suku.’ Omo omanu ka va lipuile, lomue o pondola oku tẽlisa olonumbi vie lipua via Yehova. (Va Rom. 3:23; 7:21-23) Pole eci ka ci lomboloka okuti etu ka tu kuete esilivilo kovaso aye. Yehova wa kũlĩha okuti “onyoha yosiahũlu, yina ya tukuiwa eliapu, haeye Satana,” eye wa siata oku linga alundi aco. (Esit. 12:9, 10) Ndaño okuti “tuneketela,” Suku wa tu kapako kuenda eye ka tendi ‘akulueya etu.’—Osa. 103:8, 9, 14.
Eci tu siapo akandu etu, kuenda tu tiuka ku Yehova lutima wa teka, loku likekembela, o ‘tu ecela calua.’ (Isa. 55:7; Osa. 51:17) Embimbiliya li popia okuti ndaño akandu etu “a kusuka ngẽ ndonanga yohusu, a yela ndocikokoto.” (Isa. 1:18) Ka tu ka liwekipo oku linga ocipango ca Suku.
Omo tuakuakandu, ka tua sesamẽlele oku kuata ekalo liwa kovaso a Suku. Adama la Heva va linga vakuakandu kuenje va lipumbisa elavoko liomuenyo ko pui ovo muẽle kuenda vosi yetu. (Va Rom. 6:23) Omo liocisola ca piãla Yehova a kuetele omanu, wa sokiya oku ecela akandu etu, nda tu kolela ocilumba Comõlaye Yesu Kristu. (Mat. 20:28; Yoa. 3:16) Suku wa lekisa “ocali” ca piãla komanu! (Tito 2:11) Akandu etu a pondola oku ecelua! Oco hẽ, momo lie tu ecelelela oku vetiyiwa la Satana loku sima okuti akandu etu ka a kuete vali ongecelo?
“Lamba Ekepa Liaye
Letimba Liaye”
Satana wa popia okuti nda Yovi o kuatiwa luvei, o liwekapo ekolelo liaye. Kuenje wa vayela Yehova hati: “Lamba ekepa liaye letimba liaye kuenje eye o ku likalela kovaso ove.” (Yovi 2:5) Nda eci tu kuatiwa luvei tu kuata ovisimĩlo viokuti ka tu silivila vali, Unyali wa Suku o sanjuka.
Yehova ka tu yanduluka nda ka tu kuete vali epondolo lioku linga ovina tua lingaile kosimbu. Nye ci popiwa nda ekamba lietu li talisiwa ohali kuenda li lambalaliwa? Anga hẽ ka tu u kapiko vali omo ka kuete epondolo lioku linga ovina a lingaile kosimbu? Sio! Tu sukila oku lekisa ocisola loku eca ekuatiso kokuaye, ca piãla enene nda eye o talisiwa ohali omo lioku tu lingila ovina vimue. Momo lie ka ca sungulukilile oku sima okuti Yehova ka ko kuatisa? Momo Embimbiliya li popia hati: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga toke opo.”—Va Hev. 6:10.
Ovisonehua vi tukula ukãi umue ‘ocimbumba haeye osuke,’ wa kuatisa kefendelo lia Suku anyamo alua. Eci Yesu a mola okuti wa imba “alusendu avali,” vombango yonembele, Yesu wa tenda hẽ okuti ocilumba caye ka ca kuatele esilivilo? Sio, eye wo pandiya omo a kuatisa efendelo liocili ndaño wa kala osuke.—Luka 21:1-4.
Nda etu tu amamako oku kakatela kesunga, tu pondola oku pamisa ukamba wetu la Yehova ndaño okuti pamue tu yeva esumuo omo liakandu etu, oku vela, loku kuka. Suku lalimue eteke a ka yanduluka vana vo kolela okuti omo lovitangi ka va kuete vali ongusu yoku u vumba.—Osa. 71:9, 17, 18.
“Tambuli Ocikoko Cepopelo”
Tu pondola oku liteyuila ndati kuhembi wa Satana? Uposotolo Paulu wa soneha hati: “Kolisiko vu Ñala kuenda longusu yunene waye. Malehi ovimaleho viosi via Suku okuti vu tela oku tamalala latutu eliapu.” Ocimãleho cimue ci tu teyuila kespiritu “ocikoko cepopelo.” (Va Efe. 6:10, 11, 17, NW) Oco tu liteyuile kuhembi wa Satana tu sukila oku tambula ocikoko kuenda oku ci wala. Ocikoko ca enda oku teyuila utue wasualali. “Elavoko [lietu] lieyovo,” okuti ekolelo tu kuete kolohuminyo via Suku, via tiamẽla koluali luokaliye, li teyuila ovisimĩlo vietu kovohembi a Satana. (1 Va Tes. 5:8) Tu sukila oku kuata elavoko lia pama lombili yoku lilongisa Ovisonehua pokolika.
Yovi wa pandikisa lalambalalo kuenda lonyeño ya Satana. Omo Yovi wa kolelele kepinduko, ka kuatele usumba lolofa. Kuenje wa sapuila Yehova hati: “Nda wa mbilikiya, lame nda nda ku kumbulula. Nda oco, ove nda wa kuatela upange wovaka ove ongeva.” (Yovi 14:15) Ndaño okuti Yovi wa file omo lioku kakatela kesunga liaye, eye wa kolelele okuti ocisola Suku a kuetele vana Vo kolela ci ko vetiya oku va vilikiya kolofa.
Tu sukila oku kolelavo ku Suku yocili. Yehova o kuete epondolo lioku malako ovitangi viosi Satana kumue loloñame viaye va siata oku tu kokela. Ivaluka elembeleko Paulu a tu ĩha liokuti: “Lalimue eyonjo lio sangi, te eli lia siata pokati komanu. Suku wa kolelua, kuenje ka tava okuti wu yonjiwa te leli wu tela, puãi kumuamue leyonjo u muisavo evelo lioku puluka okuti vu soka lalio.”—1 Va Kor. 10:13.
[Elitalatu kemẽla 20]
Yehova wa kapako upange wove
[Elitalatu kemẽla 21]
Tambula ocikoko cepopelo kuenda ci wala