OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • Ove o Pondola Oku Tambula Ocipiñalo Cimue
    Utala Wondavululi—2004 | Mbalavipembe 1
    • Ove o Pondola Oku Tambula Ocipiñalo Cimue

      OCISOKO cimue covopange asapulo ko Estados Unidos, ca popia hati: ‘Nda ove wa tambula esapulo liokuti kuli ocipiñalo cimue o pondola oku tambula, lunguka. Citava okuti esapulo liaco liuhembi.’

      Momo lie? Momo kuli omanu valua va siata oku tambula ovikanda vimue vi va sapuila hati: ‘Ngandiove wa fa. Kuenda wa sia ukuasi umue ove o pondola oku piñala.’ Omanu vamue noke lioku tambula esapulo liaco, va siata oku tumisa olombongo vialua vioku pinga onumbi yoku sanga ukuasi waco. Ovo va yongola oku kũlĩha ndomo va pondola oku piñala ukuasi waco. Pole, va siata oku sumua calua eci va limbuka okuti esapulo liaco liuhembi. Momo ka va tambula ocipiñalo lacimue.

      Asapulo aco a siata oku vetiya omanu oku kuata onjongole yoku tambula ocipiñalo cimue. Pole, Embimbiliya li tukula una eca ocipiñalo cocili. Olio li popia hati: “Omunu wocili o sia ocipiñalo kocitumbulukila caye.” (Olosapo 13:​22) Yesu eye lika wa lombolola ciwa ondaka yatiamẽla kocipiñalo Vohundo yina a lingila Komunuda. Eye wa popia hati: ‘Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo vaka piñala oluali.’​—⁠Mateo 5:⁠5.

      Olondaka via Yesu vi tu ivaluisa ulandu wa Soma Daviti wa popia hati: ‘Ambombe vaka piñala oluali. Kuenje vaka sanjukila oku salala kualua.’​—⁠Osamo 37:⁠11.

      Ohuminyo yoku ‘piñala oluali,’ yi sanjuisa calua omanu. Anga hẽ ohuminyo yaco yocili muẽle? Tu tava okuti yocili. Yehova, Ululiki woluali, o kuete omoko yoku lueca komanu vosi a nõla. Eye wa likuminya oku eca ocipiñalo cimue komõlaye Yesu. Vonduko ya Soma Daviti Yehova wa popia hati: “Minge, kuenje hu iha olofeka ha vi lingi ocipiñalo cove, lasukiyo oluali ha a lingi ocitumalo cove.” (Osamo 2:⁠8) Omo liaco, upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla ku Yesu hati: ‘Suku wo nõla oco a linge kapiñala kovina viosi.’ (Va Heveru 1:⁠2) Etu tu tava okuti, olondaka vina Yesu a popia hati, ‘ambombe vaka piñala oluali,’ viocili muẽle. Kuenda eye o kuete omoko yoku tẽlisa ovina viosi a likuminya.​—⁠Mateo 28:⁠18.

      Pole, ku votuiwa epulilo liokuti: Olohuminyo viaco vika tẽlisiwa ndati? Omanu vakuacipululu va kasi oku tambula ovina viosi va yongola mulo voluali. Oco hẽ ambombe vaka piñala nye voluali? Handi vali, oluali lu kasi oku vihĩsiwa calua. Kuenda ovokuasi aco osi a kasi peka lia vakualomĩlu vana ka va kuete elavoko. Anga hẽ cika tava muẽle oku piñala oluali? Tanga ocipama cikuãimo oco o sange etambululo.

  • Ndamupi ‘Ambombe Vaka Piñala Oluali’?
    Utala Wondavululi—2004 | Mbalavipembe 1
    • Ndamupi ‘Ambombe Vaka Piñala Oluali’?

      OVE pamue wa kũlĩha ciwa olondaka vina Yesu a popia hati: ‘Ambombe vaka piñala oluali.’ Pole, ove wa kũlĩhavo ovina omanu va sole oku lingila vakuavo kuenda eci va siata oku lingila voluali. Oco hẽ nye ambombe vaka piñala voluali?​—⁠Mateo 5:5; Osamo 37:⁠11.

      Manji umue o tukuiwa hati Myriam, wa siata oku linga epulilo eli, poku vangula lomanu catiamẽla Kembimbiliya. Ulume umue a vanguile laye wa tambulula hati: Nda Yesu eye wa linga ohuminyo yaco, wa kũlĩha okuti citava oku piñala oluali.

      Eye wa eca etambululo limue liwa. Anga hẽ tu kuete esunga lioku kolela kohuminyo yaco? Tu kuete esunga lioku kolela. Momo Embimbiliya li popia hati, Suku oka tẽlisa ovina viosi a tu likuminya. Oku tẽlisiwa kuolohuminyo viaco kuatiamẽla kueci Suku a yonguila omanu kuenda oluali. Etu tua kolela okuti Suku oka tẽlisa olohuminyo viaye viosi. (Isaya 55:​11) Nye Yehova a likuminyile tete komanu? Kuenda olohuminyo viaco oka vi tẽlisa ndati?

      Ocipango ca Suku Loluali

      Eci Yehova a lulika oluali wa kuatele onjongole yimue. Embimbiliya li popia hati: “Yehova, u wa sovola ilu, eye muẽle Suku, haeye wa lulika ongongo kuenje wa yi panga. Eye wa yi tumalĩsa. Ka yi sowilile ekalasoko, te oku tungamo, eye muẽle wa popia, hati, Ame ndi Yehova, ka kuli wiñi.” (Isaya 45:​18) Yehova wa lulika oluali oco omanu va kalemo. Eye, o yongola okuti omanu va kala voluali otembo ka yi pui. Embimbiliya li popia hati: “Ove wa seveta oluali koviseveto vialuo okuti ka lu sengiwa vali.”​—⁠Osamo 104:5; 119:⁠90.

      Ocipango ca Suku catiamẽla koluali ci limbukiwila kocikundi a sapuila Adama la Heva hati: “Liciti, siati, yukisi oluali, lu yuli, viali kolõsi viovokalunga, lokolonjila viovusenge, lokovinyama viosi vi ñuala ñuala kilu lieve.” (Efetikilo 1:​28) Eci Suku a lulika Adama la Heva wa va kapa mulo voluali. Eye wa yonguile okuti ovo kumue lomãla vavo va kalamo otembo ka yi pui. Ukualosamo wa popia hati: “Ilu lia Yehova, ongongo puãi wa yeca komãla vomanu.”​—⁠Osamo 115:⁠16.

      Adama la Heva kumue lomãla vavo, va sukilile oku pokola kolonumbi Viululiki wavo Yehova oco va kuate esanju. Catiamẽla kepokolo liaco, Yehova wa sapuila ku Adama hati: “Oku lia ci tava oku lialia koviti viosi [vio vocumbo]; te lika uti woku kũlĩhĩsa eci ciwa leci cĩvi, owo ka ci tava oku liako, momo eteke o liako haico o fa.” (Efetikilo 2:​16, 17) Adama la Heva va sukilile oku pokola kolonumbi evi oco va kale vocumbo celau otembo ka yi pui. Kuenje, nda va pokuile, nda va lekisa olopandu ku Yehova omo liovina viwa a va lingila.

      Adama la Heva va lueya olonumbi vina va tambuile. Kuenje va likala oku pokola ku Yehova una wa va ĩhile ovina viosi va sukilile. (Efetikilo 3:⁠6) Omo liaco, ovo kumue lomãla vavo, va pumba oku kala Vocumbo cavo Ceposo. (Va Roma 5:​12) Anga hẽ oku lueya kua Adama la Heva kua tateka ocipango ca Yehova?

      Suku ka Pongolokele

      Vonduko yuprofeto Malakiya Suku wa popia hati: “Ame ndi Yehova si pongoloka.” (Malakiya 3:⁠6) Onoño yimue yoko França o tukuiwa hati, L. Fillion, wa tava okuti olondaka evi viatiamẽla koku tẽlisiwa kuocipango ca Suku. Eye wa popia hati: ‘Yehova nda wa nyõla ale omanu vosi ka va pokola kokuaye. Omo okuti, ondaka yaye ka yi pongoloka, oka tẽlisa olohuminyo viaye.’ Embimbiliya li popia hati: “Oloneke viosi, ndaño kohũlũkãi yovitumbulukila, eye ivaloka ohuminyo yaye, haiyo ondaka a handeleka.”​—⁠Osamo 105:⁠8.

      Ndamupi tua kũlĩha okuti Yehova ka pongoluile olohuminyo viaye viatiamẽla koluali lulo? Etu tu tava kolondaka evi. Momo Embimbiliya li eca ohuminyo yokuti, Yehova wa likuminya oku eca oluali komanu vana va pokola kokuaye. (Osamo 25:13; 37:​9, 22, 29, 34) Embimbiliya li lombolola okuti, omanu vana va sumũlũisiwa la Yehova, vaka kolapo. Momo ‘omunu lomunu oka tumãla vemehi liuyuva waye, pamue vemehi liukuyu waye. Kuenje lomue oka va lingisa usumba.’ (Mika 4:4; Esekiele 34:​28) Omanu vaco ‘vaka tunga olonjo viavo kuenje va kalamo. Vaka kũla oviumbo viayuva kuenje va lia kapako aco.’ Omo liaco, pokati kavo lovinyama, paka kala ombembua yocili.​—⁠Isaya 11:​6-9; 65:​21, 25.

      Embimbiliya li tu lekisavo ovina Yehova a tẽlisa kosimbu. Ovina viaco vi lekisa ciwa eci Yehova aka linga. Kotembo yuvilai wa Salomone, ofeka ya Isareli ya kuata ombembua lomuenyo uwa. Kotembo yaco o “Yuda la Isareli, tunde ko Dani toke ko Bereseva, va tunga howa, omunu lomunu vemi liuyuva waye lukuyu waye, oloneke viosi via Salomone.” (1 Olosoma 4:​25) Embimbiliya li lekisa okuti uviali wa Yesu, ‘wa velapo wa Salomone.’ Ukualosamo wa popia hati: “Kovava aye esunga li amameko, lombembua yi lue toke osãi yimuha.” Kotembo yaco ‘voluali muka kala ovikulia vialua. Kuenje vika hunga hunga kilu lilomunda.’​—⁠Luka 11:31; Osamo 72:​7, 16.

      Omo okuti Yehova ukuacili, eye oka tẽlisa ohuminyo yaye yoku eca oluali komanu kuenda oku tumbulula eposo lioluali luaco. Elivulu Liesituluilo 21:4 li popia okuti, voluali luokaliye, Suku oka ‘puenya asuẽlela osi vovaso omanu. Oku fa ka ku kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi kalako vali.’ Ohuminyo eyi yika tẽlisiwa lika Voluali Luokaliye.​—⁠Luka 23:⁠43.

      Ndomo tu Tambula Ocipiñalo Caco

      Lekuatiso Liusoma wa Yesu, ongongo yosi yika pongoluiwa oluali luokaliye. (Mateo 6:​9, 10) Pole, Usoma waco tete uka kundula omanu vosi va kasi ‘oku nyõla ilu lieve.’ (Esituluilo 11:18; Daniele 2:​44) Noke Yesu ‘Soma Yombembua,’ oka tẽlisa olondaka viocitumasuku ca popia hati: “Oku amamako kuviali waye loku kuombembua ka ku fulila.” (Isaya 9:​6, 7) Usoma waye uka ecelela okuti, omanu vana vaka pinduiwa vaka kongeliwa kowiñi ka u tendiwa. Kuenje vosi yavo vaka piñala oluali.​—⁠Yoano 5:​28, 29; Ovilinga 24:⁠15.

      Helie oka tambula ocipiñala caco? Yesu wa popia hati: ‘Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo vaka piñala oluali.’ (Mateo 5:⁠5) Nye ci lomboloka oku omboka vutima? Alivulu amue a lombolola okuti, ‘oku omboka vutima,’ ci lomboloka oku kala embombe, oku sunguluka, kuenda oku pokola. Pole, kelimi lio Helasi, ondaka yaco yi kuete alomboloko alua. Elivulu limue lia lombolola okuti, ‘vondaka yaco mua kongela esunguluko. Pole vesunguluko mua kongela epandi.’ Eci ci lomboloka oku kuata utima wa sunguluka okuti ndaño tu talisiwa ohali ka tu fetuluinya omo liukamba tu kuete la Yehova. Ukamba waco u tu kuatisa oku kolela lika kokuaye.​—⁠Isaya 12:2; Va Filipoi 4:⁠13.

      Omunu wosi embombe, o pokola kolonumbi via Yehova komuenyo waye. Eye ka kuata olonamalãla vioku linga lika eci a yongola. O pokola kovisimĩlo viwa via vakuavo. Kuenda o tava oku longisiwa la Yehova. Ukualosamo Daviti wa popia hati: “[Yehova] ambombe o va endisa vesunga. Ambombe o va imba onumbi yonjila yaye.”​—⁠Osamo 25:9; Olosapo 3:​5, 6.

      Ove hẽ oka kala kumue ‘lambombe’ vana vaka piñala oluali? O sukila oku lilongisa Embimbiliya oco o kuate ukũlĩhĩso wa Yehova, kuenda oku pokola kueci wa lilongisa. Nda wa ci linga, oka tambula ocipiñalo voluali luokaliye palo posi. Kuenje oka kalamo otembo ka yi pui.​—⁠Yoano 17:⁠3.

Alivulu Wumbundu (1993-2025)
Tunda
Iñila
  • Umbundu
  • Tumisa o link
  • Ceci o yongola
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Alungulo Onumbi
  • Onumbi Yoku Liteyuila
  • Ndomo o Liteyuila
  • JW.ORG
  • Iñila
Tumisa o link