Ndamupi o Tenda Eci Catiamẽla Kolofa?
NDAÑO okuti tu kuete uhayele ale tu lohuasi, ondaka yatiamẽla kolofa ocitangi cimue ci kasi letu otembo yosi osimbu tu amamako oku linga cosi komuenyo wetu. Kuenje, ci tava okuti olofa viya osimbu tu kasi loku tẽha etapalo, ale ceci tu kasi pula. Ovitangi vimue, ndeci ungangala wa lingiwa keteke 11 kosãi Yenyenye Linene wo 2001, kolupale luo Nova York kuenda luo Washington, D.C., wa tu lekisa okuti ‘unyali wa sulako,’ okuti kufa, o pondola oku ambata omanu vo kovisoko viosi kuenda vakuotunga añi añi vokuenda kuakukutu amue ño atito.—1 Va Korindo 15:26.
Ndaño okuti olofa vi nena esumuo lialua, pole omanu va kuete onjongole yoku kũlĩha ciwa eci catiamẽla kolofa viaco. Ovikanda viasapulo viatiamẽla kolofa via siata oku landisiwa calua kuenda via siata oku kokela omanu valua koku tala o televisão okuti ovina vikuavo ci sule, ca piãla vali koku lekisa olofa viomanu valua haivio vi komohĩsa. Lalimue eteke omanu va yeva ekavo koku tala kuenda koku yeva eci catiamẽla kolofa, ci kale eci omanu vaco va fa luyaki, lovilunga, lungangala ale lovoveyi. Oku pesela kuaco otembo loku sokolola eci catiamẽla kolofa ku livokiya vali calua eci omanu va sangiwa lesumuo liolofa viomunu umue wa kũlĩhĩwa calua vofeka kuenda viomanu vana va kemãla vofeka yaco.
Ocili okuti ca leluka oku limbuka esumuo kuenda atatahãi a lekisiwa lomanu omo liolofa. Omanu handi va kuete atatahãi alua atiamẽla kokufa kuomanu. Omo liaco, poku sokolola eci catiamẽla kolofa viavo muẽle, va sumua calua. Kuenje, okufa kuetu muẽle ondaka yimue okuti lomue o yi sole.
Anga hẽ wa Siata Oku Sumua Omo Lioku fa?
Olonjanja viosi eci tu sokolola olofa vietu muẽle, ci tu sumuisa calua kuenda esumuo liaco lika amamako. Oco hẽ momo lie? Momo okuti Suku wa tu lulika ale lonjongole yoku kala otembo ka yi pui komuenyo. Elivulu Liukundi 3:11 li lombolola okuti: ‘Eye wa kapavo vutima womunu onjongole yoku kala komuenyo otembo ka yi pui.’ Omo okuti ka ci tava oku mãlako olofa, eci ca nena ovitangi vialua vovitima viomanu okuti ocina cimue ka ci kuete elomboloko komanu. Oco omanu va sange elomboloko kocitangi caco kuenda oco va kuate esanju lioku kala komuenyo otembo yalua, ovo va siata oku tava kolondotilina vialua viokuti omunu o kuete ocilelembia ka ci fi, kuenda eci omunu a fa o citiwa vali vetimba likuavo.
Ndaño okuti kuli ovisimĩlo vialua viatiamẽla kondaka eyi, ocili okuti okufa ku sumuisa calua, kuenda omanu vosi voluali va kuete usumba woku fa. Omo liaco, ka ci komohĩsa okuti okufa kuomanu vosi voluali kua linga ocitangi cinene. Handi vali, omo okuti omunu o fa, ka ci kuete esilivilo lalimue eye oku likolisilako calua oco a sange ukuasi walua kuenda ekemãlo.
Ca Sunguluka hẽ Oku Tepa Omunu Vepata Nda o Panda Kolofa?
Kosimbu, omunu wosi wa kuatiwa luveyi una okuti ka u kayi ale una u tuala omunu kolofa, omunu waco ka ci tava okuti o likalela, pole o kala muẽle vepata toke eci a fa kuenda o tatiwa locisola la vakuepata liaye. Eci oco ca lingawaile kosimbu kuenda haico ca siatavo oku lingiwa olonjanja vimue etaili. (Efetikilo 49:1, 2, 33) Vovisoko viaco, epata liosi li likongela pamosi kuenda omãla va kongeliwamovo. Oku ongoloka kuaco, kueca ekolelo komunu lomunu okuti ka yevi ndu a kasi lika liaye, kuenda ku ecavo elembeleko omo liekuatiso li tunda komanu vosi vakuepata.
Pole, eci ci kasi oku pita vapata omanu cilo ca litepa calua, momo vapata aco oku tukula eci catiamẽla kolofa viomunu ci kola, kuenda ocina cimue ci koka usumba oku ci vangula. Omo liaco, ka ci tava oku kongelamo omãla momo ombangulo yolofa ‘yi kola’, kuenje, yi pondola oku va nenela ovitangi kovisimĩlo omo okuti handi omãla. Okufa kuomunu etaili kua litepa calua momo olonjanja vialua omunu o fa ulika. Ndaño okuti omanu valua va yongola oku fila konjo oco va tatiwe lombembua kuenda locisola cepata, pole onepa yalua yomanu va siata oku fila kosipitali okuti olonjanja vimue va likalela kumue levalo lialua omo lioku kapiwa volomakina. Handi vali, olohuluwa viomanu valua va siata oku fila vokañuñunu ndeci oku pondiwa lolongangala, lonjala, luveyi wo SIDA, luyaki kuenda omo liuhukui walua.
Ondaka tu Sukila Oku Konomuisa Lutate
Embimbiliya ka lipisa omanu oku sokolola eci catiamẽla kokufa. Elivulu Liukundi 7:2 li tu lomboluila okuti: “Ca velapo oku pasula konjo yokufa, oku pasula konjo yofesta ku sule, momo okufa oko esulilo liomanu vosi.” Eci tu sangiwa locitangi colofa vonjanja yaco handi tu liwekapo oku linga upange wetu weteke leteke, kuenje tu sokolola ndomo omuenyo wetu u pita ombamba. Eci ci pondola oku tu kuatisa oku ambata omuenyo wa sunguluka okuti ka tu pesela ño otembo lovina ka vi kuete esilivilo liocili.
Ocisimĩlo cipi o kuete catiamẽla kolofa? Anga hẽ wa siata oku konomuisa ndomo o liyeva? Elavoko lie o kuete, kuenda usumba we o kuete kueci catiamẽla kesulilo liomuenyo wove?
Ndeci omunu ka tẽla oku kuata elomboloko kuenda oku lombolola cosi catiamẽla komuenyo, haicovo ci kasi kueci catiamẽla kolofa. Ululiki wetu, eye lika o kuete omoko yoku lombolola eci catiamẽla kolondaka evi. Momo eye o kuete “ono yomuenyo” kuenda kokuaye oko ‘ku sangiwa oku puluka kokufa.’ (Osamo 36:9; 68:20) Ndaño okuti ci komohĩsa calua ndeci poku konomuisa ovisimĩlo viomanu kueci catiamẽla kolofa, pole oku vi sokisa leci Ondaka ya Suku yi lombolola cika eca ekavuluko. Handi vali, cika eca evetiyo oku kũlĩha eci Embimbiliya li lombolola catiamẽla kolofa. Ondaka ya Suku yika lekisa okuti olofa havioko esulilo liovina viosi komuenyo.
[Etosi lia velapo kemẽla 4]
Ocitangi cokufa ci tu kuatisa oku ambata omuenyo wetu lonjila yimue ya sunguluka.