Va Lambalaliwa Pole Va Sanjuka
“Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa sumũlũhi.”—MATEO 5:11.
ECI Yesu a tuma olondonge viaye oku kunda esapulo Liusoma, wa vi sapuila hati: “Vu suvukilua onduko yange lomanu vosi.” (Mateo 10:5-18, 22) Vohundo yina a lingila Komunda, wa sapuila ovapostolo vaye lomanu vakuavo hati, elambalalo ka li pondola oku tepulula esanju liomanu va Suku. Eye wa lombolola okuti, ndaño Akristão va lambalaliwa, pole, esanju liavo liamamako. Oco hẽ ndamupi elambalalo li pondola oku nena esanju?
Oku Talisiwa Ohali Omo Liesunga
2. Ohali yipi yi nena esanju ndomo Yesu la Petulu va ci popia?
2 Yesu wa tukula esunga likuavo lioku kuata esanju. Eye wa popia hati: “Ava va yambuilua esunga va sumũlũha, momo usoma wokilu wavo.” (Mateo 5:10) Ohali ka yinena esanju. Upostolo Petulu wa popia hati: “Nda vu linga cĩvi kuenje vo veti, ndaño vu tala ohali yaco lepandi, vu sesamela ndati oku panduiwa? Puãi, nda vu tala ohali lepandi eci vu linga esunga, oco ci panduiwa la Suku.” Noke wamisako vali hati: “Pokati kene lomue ka ka tale ohali omo a linga omondi, pamue ocimunu, pamue ondingaĩvi, pamue ukuasiata. Haimo, nda umue o tala ohali omo Ukuakristu, ka ka kuate osõi, puãi a kemainyaile Suku onduko yaco.” (1 Petulu 2:20; 4:15, 16) Olondaka via Yesu vi lekisa okuti, omunu o pondola lika oku kuata esanju nda o pandikisa kohali omo liesunga.
3. (a) Oku lambalaliwa omo liesunga ci lomboloka nye? (b) Elambalalo lia nena nye Kakristão vatete?
3 Esanju lia velapo li tunda lika koku linga ocipango ca Suku kuenda oku pokola kovihandeleko viaye. Oku tala ohali omo liesunga, ci lomboloka oku pandikisa oco ka tuka lueye volonumbi via Suku. Ovapostolo ka va tavele oku liwekapo lupange wavo woku kundila vonduko ya Yesu. Omo liaco, va kangisiwa lasongui va Yudea. (Ovilinga 4:18-20; 5:27-29, 40) Anga hẽ elambalalo liaco lia tateka ovapostolo oku kuata esanju kupange wavo woku kunda? Sio, ka liatatekele. Embimbiliya li popia hati: “Ovo va tunda vonjango loku yolela, momo va sangiwa okuti va sesamela oku talela onduko yaco esepu. Oloneke viosi ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.” (Ovilinga 5:41, 42) Elambalalo liaco lia va nenela esanju. Handi vali, lia vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Noke, veya oku lambalaliwa vali la va Roma omo lioku likala oku fendela olombiali.
4. Momo lie Olombangi via Yehova via siatela oku pita velambalalo?
4 Koloneke vilo, Olombangi via Yehova via siata oku pita velambalalo. Momo ka vi yongola oku liwekapo oku ‘kunda olondaka viwa viusoma.’ (Mateo 24:14) Eci vi limbuka okuti olohongele viavo vi kasi oku tatekiwa, ovo ka va liwekapo. Va nõlapo oku tala ohali omo lioku pokola kocihandeleko Cembimbiliya ci vetiya oku endaenda kolohongele. (Va Heveru 10:24, 25) Olombangi via Yehova via siatavo oku lambalaliwa omo lioku likala oku litenga vopulitika. Kuenda oku likala oku sakuiwa losonde. (Yoano 17:14; Ovilinga 15:28, 29) Epokolo liavo ku Yehova, lia siata oku va nenela esanju liocili.—1 Petulu 3:14.
Oku Lundiliwa Omo Lionduko ya Kristu
5. Momo lie omanu va Yehova va siatela oku pita velambalalo koloneke vilo?
5 Vetosi liecea vohundo Yesu a lingila Komunda, wa lombolola eci catiamẽla kelambalalo. Eye wa popia hati: “Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisila loku vu ndundilila ovina viosi vĩvi, wa sumũlũhi.” (Mateo 5:11) Omanu va Yehova va siata oku pita velambalalo omo okuti ka va yongola oku litenga vovitangi violuali. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Nda wa kaili vakualuali nda oluali lua sola valuo, puãi, omo kavuvakualualiko, omo ame ndo noli voluali, oco oluali lu-u suvukili.” (Yoano 15:19) Upostolo Petulu wa popiavo hati: “Cilo va lisalukako omo ka wendaendi vali lavo kayele avo lo kovombondo avo, kuenje vo fũkĩlisi.”—1 Petulu 4:4.
6. (a) Momo lie olombuavekua kumue lolomeme vikuavo va siatela oku pita velambalalo? (b) Anga hẽ elambalalo liaco li tepulula esanju liavo?
6 Ocili okuti, Akristão vatete va pitile velambalalo omo lioku kundila vonduko ya Yesu. Eye wa tuma olondonge viaye hati: “Vu linga olombangi viange . . . toke kasulilo okilu lieve.” (Ovilinga 1:8) Akristão olombuavekua lekuatiso ‘liowiñi wakahandangala,’ va kasi oku tẽlisa ocikundi cavo cupange woku kunda. (Esituluilo 7:9) Omo liaco, Satana o kasi oku linga lavo uyaki omo lioku tiamẽla ‘kombuto yukãi. Kuenda va kasi oku lava ovihandeleko via Suku loku imbila Yesu uvangi.’ (Esituluilo 12:9, 17) Etu Tulombangi via Yehova, tu kasivo oku eca uvangi wa Yesu okuti, eye Ombiali yuviali wa Suku. Eye, oka malako uviali womanu kuenje oka tumbika oluali luokaliye muna muka kala lika esunga. (Daniele 2:44; 2 Petulu 3:13) Omo liaco, tua siata oku popiwa lãvi kuenda oku pita velambalalo. Pole, tua sumũlũha calua omo lioku talela ohali onduko ya Kristu.—1 Petulu 4:14.
7, 8. Kocita catete ndamupi Akristão va lundiliwa?
7 Yesu wa lombolola okuti, eci olondonge viaye ‘vi lundiliwa ovina vĩvi’ omo lionduko yaye, vi sukila oku kuata esanju. (Mateo 5:11) Eci oco ceya oku pita Lakristão vatete. Eci Upostolo Paulu a kala vokayike ko Roma okupisa kunyamo wa 59 toke 61, asongui va Yudea va popia Lakristão hati: ‘Tua kũlĩha okuti, kolofeka viosi ka va sole ocisoko caco.’ (Ovilinga 28:22) Paulu la Siluano va va lundilile hati, ‘va kasi oku yapula oluali luosi kuenda oku tomba ovihandeleko via Kaisare.’—Ovilinga 17:6, 7.
8 Ulume umue o tukuiwa hati K. S Latourette, wa lombolola eci catiamẽla Kakristão va kala kotembo yuviali wo Roma. Eye wa popia hati: ‘Kotembo yaco Akristão va enda oku lundiliwa ovina vialua. Ovo va enda oku va lundila hati, ka va tava ku Suku momo ka va yongola oku linga ovipito viofeka. Handi vali, omo lioku likala oku linga ovipito viaco, va va lundilavo hati, va kuete olonepele viakova. Kuenda va valundilavo hati, kuteke alume va siata oku lisanga lakãi vakuetavo liavo oco va lipekele. Pocipito cavo Conjivaluko, va siata oku ponda omãla. Noke valia ositu yaco losonde. Momo va linga lika ocipito caco la vamanjavo Akristão.’ Va vokiyakovo elundi liokuti, Akristão ovanyãli Vofeka. Momo ka va yongola oku fendela olombiali.
9. Eci Akristão vatete va liyaka lalundi nye veya oku linga? Kuenda nye ci kasi oku pita koloneke vilo?
9 Alundi ka a tatekele Akristão oku amamako lupange wavo woku kunda olondaka viwa Viusoma. Okupisa kunyamo wa 60 toke 61, upostolo Paulu wa tẽla oku ‘kunda olondaka viwa Viusoma vina via kala ‘oku ima apako koluali luosi.’ (Va Kolosai 1:5, 6, 23) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Olombangi via Yehova via siata oku lundiliwa. Pole, upange woku kunda u kasi okuamamako. Kuenje omanu vosi va litumbika kupange waco, va siata oku kuata esanju lialua.
Va Sanjuka Ndovaprofeto Omo Lioku Suvukiwa
10, 11. (a) Olondaka vipi Yesu a tukula kesulilo liohundo yaye? (b) Momo lie ovaprofeto va pitila velambalalo? Lombolola ulandu umue.
10 Yesu kesulilo liohundo yaye wa popia hati: “Sanjuki, . . . momo haico va fũkĩlisa ovaprofeto vo liangeli.” (Mateo 5:12) Yehova wa tumile aprofeto oco va lungule va Isareli vana ka vakuatele ekolelo. Pole va Isareli ka va tavele kesapulo liavo. Ovo veya oku suvuka ovaprofeto kuenda oku va talisa ohali. (Yeremiya 7:25, 26) Upostolo Paulu wa lekisa uvangi waco poku popia hati: ‘Mopia nye? Si moli otembo yoku lombolola eci catiamẽla kovaprofeto vakuavo. Omo liekolelo liavo, va setekiwa lasuangulo, va tipuiwa, va kapiwa kalienge kuenje va yikiwa.’—Va Heveru 11:32-38.
11 Kotembo yuviali wa Soma Ahava lukãi waye Isevele, ovaprofeto valua va Yehova va pondiwa losipata. (1 Olosoma 18:4, 13; 19:10) Uprofeto Yeremiya vo kutilile vukumbi. Noke, vo wimba vocitunu cimue ka ci kuete ovava. (Yeremiya 20:1, 2; 38:6) Uprofeto Daniele vo wimbile veleva liolohosi. (Daniele 6:16, 17) Ovaprofeto vosi kosimbu, va pita velambalalo omo lioku teyuila efendelo lia Yehova. Valua pokati kavo va pitile velambalalo liasongui vakuetavo lia va Yudea. Yesu wa tukula vakuavisonehua la va Fariseo hati, ‘omãla vomanu vana va ponda ovaprofeto.’—Mateo 23:31.
12. Eci tu tala ohali ndeyi yovaproto, momo lie tu citendela ndesumũlũho?
12 Koloneke vilo, etu Tulombangi via Yehova, tua siatavo oku pita velambalalo omo lioku kunda olondaka viwa Viusoma. Ovanyali vetu va siata oku tu lundila hati, etavo lietu li koka ohele. Pole, tua kũlĩha okuti afendeli va Yehova kosimbu va pitilevo lovitangi viaco. (Yeremiya 11:21; 20:8, 11) Eci tu tala ohali ndeyi yovaprofeto, tu sukila oku ci tenda ndesumũlũho. Ndonge Tiago wa popia hati: “A vamanjange, upi ongangu yoku tala ohali leyi yepandi kovaprofeto va popia vonduko ya Ñala [Yehova]. Ava va pandikisa tu va tukula tuti, va sumũlũha.”—Tiago 5:10, 11.
Esunga Lieci tu Sanjukila
13. (a) Momo lie ka tu sumuila eci tu pita velambalalo? (b) Nye ci pondola oku tu kuatisa eci tu pita velambalalo? Kuenda uvangi upi tu kuete wekuatiso liaco?
13 Eci tu pita velambalalo ka tu sumua. Momo tu kuãi ongangu yovaprofeto kosimbu, Lakristão va tete kuenda ongangu ya Yesu. (1 Petulu 2:21) Tu sanjuka calua eci tu tanga olondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “A vakuacisola, ko ka komoheli ekangiso lia soka ndondalu liya kokuene oku vu nyika. Ko ka simi hoti, cimue ka ca siatele ceya kokuetu. Nda vo wimbuili onduko ya Kristu . . . wa sumũlũhi, momo nda oco, espiritu liulamba, okuti espiritu lia Suku, li kasi lene.” (1 Petulu 4:12, 14) Etu tua kũlĩha okuti, eci tu pita velambalo tu pondola oku pandikisa. Momo espiritu lia Yehova li tu kuatisa. Ekuatiso liaco olio uvangi u lekisa okuti, esumũlũho lia Yehova li kasi letu. Kuenje, ci tu nenela esanju lialua.—Osamo 5:12; Va Filipoi 1:27-29.
14. Momo lie tu sanjukila eci tu pita velambalalo omo liesunga?
14 Eci tu pita velambalalo omo liesunga tu sanjukavo calua. Momo tua kũlĩha okuti tu kasi oku pokola kolonumbi via Suku. Upostolo Paulu wa popia hati: “[Omanu] vosi va panga oku kala lomuenyo wesunga lia Suku vu Kristu Yesu va kangisiwa.” (2 Timoteo 3:12) Etu tua sanjuka calua omo okuti eci tu pandikisa kohali, tu eca etambululo kuhembi wa Satana. Momo eye wa popele hati, omanu va vumba lika Yehova omo liovina viwa va tambula kokuaye. (Yovi 1:9-11; 2:3, 4) Kuenda tu sanjukavo calua eci tu linga upange wetu woku kunda. Momo weca esivayo kuviali wesunga wa Yehova.—Olosapo 27:11.
Tu Sanjukili Onima tu Lavoka
15, 16. (a) Momo lie Yesu a tu sapuilila hati ‘sanjuki kuenda yoleli’? (b) Onima yipi Suku a selekela olombuavekua kuenda olomeme vikuavo?
15 Yesu wa lombolola vali esunga likuavo lioku sanjuka eci tu pita velambalalo ndeli liovaprofeto. Kesulilo liohundo yaye, wa popia hati: “Sanjuki, yoleli ca lua, momo onima yene kilu ya lua.” (Mateo 5:12) Upostolo Paulu wa popia hati: “Onima yekandu okufa, puãi ocali ca eciwa la Suku oco omuenyo ko pui vu Kristu Yesu Ñala yetu.” (Va Roma 6:23) Etu tu lavoka oku tambula onima yomuenyo ko pui. Pole, omuenyo waco ka u lomboloka ofeto. Momo omuenyo ko pui ocali cimue ca Suku. Yesu wa lombolola okuti, onima yaco yomuenyo yi tunda ‘kilu’ ku Yehova.
16 Olombuavekua vi lavoka oku tambula “ekolowa liomuenyo.” Ekolowa liaco, li lomboloka oku kuata omuenyo ko pui kilu kumue la Yesu. (Tiago 1:12, 17) “Olomeme vikuavo” vi lavokavo oku tambula omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi. (Yoano 10:16; Esituluilo 21:3-5) Omo liaco, olombuavekua kuenda olomeme vikuavo, vosi yavo va lavoka oku tambula onima yi tunda ‘kocali’ ca Yehova. Omo lionima yaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Pandu pandu ku Suku mekonda liocali caye ka ci popiwa.”—2 Va Korindo 9:14, 15.
17. Momo lie tu sanjukila eci tu pita velambalalo?
17 Kocita catete Akristão va talisiwile ohali Lombiali yimue yi tukuiwa hati, Nero. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Eci hacoko lika, puãi ndaño vohali haimo tu yolela, momo tua kũlĩha okuti ohali yi koka epandi, Kuenje epandi li koka unu, lunu u koka elavoko, lelavoko ka li tu kutisa osõi.” Noke wamisako hati: “Osimbu vu lavoka sanjuki. Pandikisi vohali.” (Va Roma 5:3-5; 12:12) Cikale olombuavekua cikale owiñi wakahandangala, vosi yetu tu lavoka onima yavelapo. Onima yaco ka yi sokisiwa lovitangi tu kasi oku liyaka lavio. Handi vali, elavoko lietu lioku ka kala otembo ka yi pui, li tu sanjuisa calua. Momo voluali luokaliye kotembo yuviali wa Kristu tukamamako oku vumba Yehova.
18. Osimbu tu lavoka esulilo lioluali, nye olofeka vika linga? Kuenda nye Yehova aka linga?
18 Kolofeka vimue Olombangi via Yehova vi kasi oku liyaka lovitangi vielambalalo. Yesu poku lombolola eci catiamẽla koloneke via sulako violuali, wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Vuka suvukiwa lolofeka viosi omo lionduko yange.’ (Mateo 24:9) Osimbu handi esulilo lioluali lulo ka lieyile, Satana oka vetiya olofeka oco vi lambalale omanu va Yehova. (Esekiele 38:10-12, 14-16) Elambalalo liaco, lika wengula onyeño ya Yehova. Eye wa popia hati: “Ndekisa unene wange loku kola kuange, loku lilimbukisa kovaso apata alua. Kuenje va limbuka okuti ame ndi Yehova.” (Esekiele 38:23) Yehova oka kemãlisa onduko yaye kuenda oka yovola omanu vaye kelambalalo. Omo liaco, ‘omunu wosi o pandikisa kohali wa sumũlũha.’—Tiago 1:12.
19. Nye tu sukila oku linga osimbu tu lavoka ‘eteke lia Yehova’?
19 Osimbu tu lavoka eteke linene lia Yehova, tuamamiko lesanju lietu. Momo tua ‘kũlĩha okuti, tu sesamela oku tala ohali omo lionduko ya Yesu.’ (2 Petulu 3:10-13; Ovilinga 5:41) Tu kuami ongangu Yakristão vokocita catete. ‘Ka tuka liwekipo oku kunda olondaka viwa Viusoma viatiamẽla ku Kristu’ Lusoma waye. Tuamamiko oku cilinga osimbu tu lavoka onima yoku kala voluali luokaliye.—Ovilinga 5:42; Tiago 5:11.
1. Nye Yesu a sapuilile kolondonge viaye catiamẽla kesanju kuenda kelambalalo?
[Olondaka vielitalatu kemẽla 28]
“Nda omanu vo njimbuili loku vu fũkĩlisi, wa sumũlũhi”
[Olondaka vielitalatu kemẽla 29]
Group in prison: Chicago Herald-American
[Olondaka vielitalatu kemẽla 30]
Oku Pitulula
• Nye ci lomboloka oku tala ohali omo liesunga?
• Kocita catete elambalalo lia nena nye Kakristão?
• Momo lie tu popela okuti Olombangi via Yehova via siata oku lambalaliwa ndeci ca pita lovaprofeto?
• Momo lie tu sanjukila loku yolela omo lielambalalo?