Tu Tata Ndati Vakuetu?
“Ndeci vu yongola okuti oco omanu vo lingi ene, haico . . . vu lingavo lavo.”—LUKA 6:31.
1, 2. (a) Ohundo yo Komunda yi lomboloka nye? (b) Nye tu konomuisa vocipama cilo kuenda cikuavo cikuãimo?
YESU KRISTU wa kala Ulongisi Wavelapo. Eci ovanyali vaye vakuetavo va tuma asualali oku u kuata, va tiuka ovoko, kuenje va popia hati: “Lomue omunu wa la popia ndomunu waco o-o.” (Yoa. 7:32, 45, 46) Yimue pokati Kolohundo viavelapo via Yesu, yeyi a lingila Komunda. Oyo yi sangiwa kocipama 5 toke 7 Vevangeliu lia Mateo, pole, ovolandu akuavo a sangiwa kelivulu lia Luka 6:20-49.a
2 Citava okuti, wa kũlĩha ciwa ondaka yi sangiwa vohundo Yesu a lingila komunda, yatiamẽla koku lingila vakuetu ovina viwa. Vovina viaco mua kongela oku tata ciwa vakuetu. Eye wa popia hati: “Ndeci vu yongola okuti oco omanu vo lingi ene, haico . . . vu lingavo lavo.” (Luka 6:31) Yesu wa lingila ovina vialua viwa komanu! Eye wa sakula olombeyi kuenda wa pindula ava va fa. Omanu vana va tava kolondaka viwa a va kundila, va sumũlũisiwa. (Tanga Luka 7:20-22.) Etu Tulombangi Via Yehova, tu sanjukilavo upange woku kunda Usoma. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Vocipama cilo kuenda cikuavo cikuãimo, tu konomuisa olondaka via Yesu viatiamẽla kupange waco kuenda ovina vikuavo a tukula Vohundo a lingila Komunda vi lekisa ndomo tu pondola oku tata vakuetu.
Lekisa Umbombe wo Vutima
3. Umbombe o u lombolola ndati?
3 Yesu wa popia hati: ‘Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo vaka piñala ofeka.’ (Mat. 5:5) Vovisonehua, umbombe wo vutima ka u lomboloka ehonguo. Pole, u lomboloka eliketiso tu lekisa omo lioku pokola kolonumbi via Suku. Umbombe waco u limbukiwila kovituwa tu lekisa poku kala la vakuetu. Omo liaco, ‘ka tu fetuluinya umue cĩvi leci cĩvi.’—Va Rom. 12:17-19.
4. Momo lie ava vomboka vutima va sumũlũhila?
4 Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo “va piñala ofeka.” Omo okuti Yesu ‘wonjukile, kuenda wa liketisile vutima,’ wa ‘nõliwa oco a linge kapiñala kovina viosi’ voluali. (Mat. 11:29; Va Hev. 1:2; Osa. 2:8) Ovitumasuku via lekisile okuti Mesiya “omõla omunu,” oka viala lomanu vakuavo Vusoma wokilu. (Dan. 7:13, 14, 21, 22, 27) Omo okuti olombuavekua vi soka 144.000 viomboka vutima, vika ‘piñala kumue la Kristu’ kuenda vika viala kumue laye oluali. (Va Rom. 8:16, 17; Esit. 14:1) Ambombe vakuavo vaka sumũlũisiwa lomuenyo ko pui palo posi, vemehi Liusoma.—Osa. 37:11.
5. Oku lekisa umbombe ndeci Kristu a linga ci tu kuatisa ndati?
5 Nda tua kala vakuanyeño, vakuetu ka va sanjuka oku kala letu kuenje va tu yuvula. Pole, nda tua lekisa umbombe ndeci Kristu a linga, tu soliwa la vamanji vekongelo kuenda tu va pamisa kespiritu. Umbombe watiamẽla kepako lina espiritu sandu lia Suku li tu kuatisa oku kuata nda tua ecelela oku ‘songuiwa lespiritu liaye.’ (Tanga Va Galatia 5:22-25.) Tu yongola oku lekisa umbombe okuti tu ecelela oku songuiwa lespiritu sandu lia Yehova!
Ndomo Vakuahenda va Sumũlũha!
6. Momo lie “ohenda” yi kuetele esilivilo?
6 Vohundo Yesu a lingila Komunda wa popia hati: “Vakuahenda va sumũlũha, momo va mola ohenda.” (Mat. 5:7) “Vakuahenda” va kuete ocikembe kuenda va kapako omanu ndaño vana okuti olohukũi. “Ohenda” Yesu a kuatela omanu, yo vetiya oku linga ocikomo coku kuatisa vana va tala ohali. (Mat. 14:14; 20:34) Ohenda tu kuetele vakuetu, yi tu vetiyavo oku lekisa ocikembe kokuavo.—Tia. 2:13.
7. Ohenda ya vetiya Yesu oku linga nye?
7 Eci owiñi wa ñualehela la Yesu vonjila a loñele oku puyukapo, “wa va kuatela ohenda, momo va linga ndolomeme ka vi kasi lungombo, kuenje wa fetika oku va longisa ovina via lua.” (Mar. 6:34) Poku kundila vakuetu esapulo Liusoma, kuenda oku va sapuila eci catiamẽla kohenda ya Suku tu kuatavo esanju lialua!
8. Momo lie vakuahenda va sumũlũhila?
8 Vakuahenda va sumũlũha, momo vaka “mola ohenda.” Eci tu lekisa ohenda komanu, ovo va kuamavo ongangu yetu. (Luka 6:38) Omo liaco, Yesu wa popia hati: “Nda weceli omanu ahuku avo oco Isiene o kasi kilu ecelavo ahuku ene.” (Mat. 6:14) Vakuahenda ovo lika va kũlĩha esumũlũho li tunda koku eceliwa akandu avo kuenda onima yoku taviwa la Suku.
Esunga Lieci “Ava va Koka Ombembua” va Sumũlũhila
9. Nda tua linga vakuambembua, ovituwa vipi tu lekisa?
9 Yesu poku tukula esunga likuavo lioku tambula esumũlũho, wa popia hati: “Ava va koka ombembua va sumũlũha, momo va tukuiwa [hati] ‘omãla va Suku.’” (Mat. 5:9) Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa hati, “va koka ombembua,” yi lomboloka “ava va sanda ombembua.” Nda tua linga vakuakusanda ombembua, tu yuvula oku linga ovina vĩvi ndeci oku vangula olombonde vi ‘tepa akamba vocili.’ (Olosap. 16:28) Olondaka vietu lovilinga vietu, vi vetiya ombembua pokati ka vamanji kuenda omanu vakuavo. (Va Hev. 12:14) Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oco tu kuate ombembua la Yehova Suku.—Tanga 1 Petulu 3:10-12.
10. Momo lie “ava va koka ombembua” va sumũlũhila?
10 Yesu wa popia hati, “ava va koka ombembua” va sumũlũha, “momo va tukuiwa [hati] ‘omãla va Suku.’” Omo okuti olombuavekua via kolela ku Yesu Mesiya, via tambula “omoko yoku linga omãla va Suku.” (Yoa. 1:12; 1 Pet. 2:24) Nye ci popiwa catiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ via Yesu vakuambembua? Eye oka linga ‘Isiavo Kapui,’ vokuenda Kuohulukãi Yanyamo, eci aka viala kilu kumue lomanu vaye. (Yoa. 10:14, 16; Isa. 9:6; Esit. 20:6) Kesulilo Liuviali waye Wohulukãi Yanyamo, vakuambembua vaka linga omãla va Suku palo posi.—1 Va Kor. 15:27, 28.
11. Nda tua ecelela oku songuiwa ‘lolondunge viokilu,’ tu tata ndati vakuetu?
11 Oco tu kuate ukamba wocili la Yehova, “Suku yombembua,” tu sukila oku setukula ovituwa viaye, oku kongelamo ombembua. (Va Fil. 4:9) Nda tua ecelela oku songuiwa ‘lolondunge viokilu,’ tu tata ciwa vakuetu lombembua. (Tia. 3:17) Kuenje, tu kuata esanju.
‘Ocinyi Cene ci Taime’
12. (a) Nye Yesu a popele catiamẽla kocinyi cespiritu? (b) Tu tamisa ndati ocinyi cetu?
12 Tu sukila oku tata ciwa omanu poku va kuatisa oku sanga elomboloko liovina viespiritu. (Osa. 43:3) Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, ovo ‘ocinyi coluali,’ kuenda wa va vetiya oku tamisa ocinyi cavo oco omanu va mole ‘ovilinga viavo viwa.’ Poku ci linga, ca kuatisa “omanu” oku limbuka ocinyi cespiritu. (Tanga Mateo 5:14-16.) Koloneke vilo, tu tamisa lika ocinyi cetu poku lingila ovina viwa vakuetu, kuenda oku kundila olondaka viwa ‘kolofeka viosi violuali.’ (Mat. 26:13; Mar. 13:10) Tu kuete esumũlũho liocili omo lioku linga upange waco!
13. Kovina vipi tua siata oku limbukiwila?
13 Yesu wa popia hati: “Imbo lia tungiwa komunda ka li vundisiwa.” Imbo li kasi kilu liomunda ca leluka oku li mola. Cimuamue haico ci kasi oku pita letu okuti, osimbu tu kunda esapulo Liusoma, tu limbukiwa lomanu omo liovilinga vietu viwa, kuenda ovituwa vietu ndeci, oku likandangiya kovina vimue kuenda oku lisuluvika.—Tito 2:1-14.
14. (a) Kocita catete olondiyelo via kala ndati? (b) Nye ci lomboloka ‘oku yuvula oku tuvika lonjongo’ ocinyi cespiritu?
14 Yesu wa lombolola eci catiamẽla koku miha ondiyelo okuti ka yi tuvikiwa lonjongo, pole, yi kapiwa komesa oco yi mihile vosi va kasi vonjo. Kocita catete, olondiyelo viavo via kala olombia viotuma va kapa ulela woku tamisa lomutusila. Noke vi kapiwa vocimano ale pokotala kamue okuti, ocinyi caco ‘ci tuila vosi va kasi vonjo.’ Omanu ka ca tavaile okuti va miha ondiyelo kuenje noke va yi “tuvika lonjongo” yi kuete unene woku ambatela alitulu ecea ulela. Cimuamue haico catiamẽla kolondonge via Yesu. Eye ka yonguile okuti, olondonge viaye vi seleka ocinyi cavo cespiritu vonjongo yimue yocindekaise. Omo liaco, tu sukila oku tuisa ocinyi cetu. Ka tuka eceleli okuti elambalalo li tu vetiya oku seleka ocili Covisonehua, ale oku yuvula oku sapuilako vakuetu.
15. ‘Ovilinga vietu viwa’ vi vetiya ndati omanu vamue?
15 Yesu noke yoku tukula ondiyelo, wa sapuila olondonge viaye hati: “Ocinyi cene ci taimile ndoco kovaso omanu okuti va mola ovilinga viene viwa kuenje va sivaya Isiene o kasi kilu.” Omo ‘liovilinga vietu viwa,’ vamue va eca ‘esivayo’ ku Suku poku linga afendeli vaye. Omo liaco, tu vetiyiwa oku amamako ‘oku tua ndolombungululu voluali lulo luowelema’!—Va Fil. 2:15.
16. Nye ci sukiliwa kokuetu oco tu kale ‘ocinyi coluali’?
16 Oco tu kale ‘ocinyi coluali,’ tu sukila oku kunda Usoma kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. Pole, kuli ocina cimue ci kisikiwa kokuetu. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Endaendi ndomãla vocinyi. Momo epako liocinyi li sangiwa vovina viosi viwa, kuenda haivio viesunga haivio viocili.” (Va Efe. 5:8, 9) Tu sukila oku lekisa ovituwa viwa. Tu sukila oku pokola kelungulo liupostolo Petulu wa popia hati: “Kali lovituwa via sunguluka pokati ka vakualofeka, okuti, nda volundili ndolondingaĩvi, va mola ovilinga viene viwa, kuenje va sivaya Suku veteke liepasulo.” (1 Pet. 2:12) Nda pokati ka vamanji peya ocitangi cimue, nye va sukila oku linga?
‘Lisunguluisa Lukuene’
17-19. (a) “Ocilumba” ca tukuiwa kelivulu lia Mateo 5:23, 24 ci lomboloka nye? (b) Oku lisunguluisa lamanji umue ci kuete esilivilo lie, kuenda Yesu wa ci lekisa ndati?
17 Vohundo Yesu a lingila Komunda, wa lungula olondonge viaye catiamẽla koku yuvula onyeño kuenda esuvu pokati ka vamanji. Pole, va sukilile oku tetulula lonjanga ovitangi viya pokati kavo oco va kale lombembua. (Tanga Mateo 5:21-25.) Kũlĩhĩsa elungulo lia Yesu. Sokolola ndeci okuti wa nenele ocilumba cove kutala noke wa limbuka okuti o kuete ocitangi cimue la manjove, nye wa sukilile oku linga? Wa sukilile oku sia ocilumba caco kutala oco o lisunguluise la manjove. Noke lioku ci linga, o tiuka kuenje eca ocilumba cove.
18 Olonjanja vimue, “ocilumba,” caco ca kala ombanjaile omunu a sukilile oku eca vonembele ya Yehova. Ovilumba viovinyama via kuata esilivilo lialua, momo Vocihandeleko Suku a ecele ku Mose, wa handelekele okuti, vi panga onepa vefendelo lia va Isareli. Pole, nda umue wa limbuka okuti, manjaye u kuetele ondaka yimue, wa sukilile oku lisunguluisa laye lonjanga, oco noke a eca ocilumba caye. Yesu wa popia hati: “Siapo ocilumba cove putala, kuende, ka lisunguluise handi lukuẽle, oco noke wiye, o lumbe ocilumba cove.” Oku lisunguluisa lamanji osimbu handi ka va ecele ocilumba, ca kuata esilivilo Vocihandeleko Suku a ecele ku Mose.
19 Yesu olondaka viaye ka vi tiamisilile lika kocilumba omunu a sukilile oku eca, kuenda kocitangi ci kasi pokati kavo. Pole, nda omunu wa limbuka okuti manjaye u kuetele ondaka yimue, ka ca tavale oku eca ocilumba caye. Nda ocilumba caco ocinyama ci kasi lomuenyo, wa sukilile oku ci sia ponele ‘yutala’ wovilumba vioku pia elisi, kocitali covitunda konembele. Noke yoku tetulula ocitangi caco, una wa lueyela ukuavo o tiuka, kuenje eca ocilumba caye.
20. Momo lie tu sukilila oku tetulula ovitangi lonjanga nda tua temẽla manji umue?
20 Kovaso a Suku, ukamba wetu la vamanji, owo wavelapo vefendelo liocili. Ovilumba viovinyama via kuatele lika esilivilo ku Yehova nda omunu o vieca o tata ciwa vakuavo. (Mika 6:6-8) Yesu wa vetiya olondonge viaye hati: “Linalisa lombili lu o ku kuetele ondaka.” (Mat. 5:25) Catiamẽla kondaka eyi Paulu wa soneha hati: “Temi, puãi ko ka lingi ekandu. Ekumbi ka li ka iñile lokutema kuene. Ko ka eci evelo Keliapu.” (Va Efe. 4:26, 27) Nda tua tema, tu sukila oku tetulula lonjanga ocitangi loku yuvula onyeño oco ka tuka yapuisiwe Leliapu.—Luka 17:3, 4.
Olonjanja Viosi Tata Vakuene Lesumbilo
21, 22. (a) Tu pondola ndati oku kapako elungulo lia Yesu tua konomuisa vocipama cilo? (b) Nye tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
21 Ekonomuiso tua linga ndeti liatosi amue Yesu a tukula Vohundo a lingila Komunda, li tu kuatisa oku tata ciwa vakuetu kuenda oku va sumbila. Ndaño ka tua lipuile, tu pondola oku kapako elungulo lia Yesu, momo eye kumue la Isietu wokilu, ka va tu kisika ovina ka tu tẽla oku linga. Nda tua likolisilako oku likutilila lekuatiso lia Yehova Suku, tu lekisa umbombe, ohenda kuenda ombembua. Tu pondola oku taimisa ocinyi cespiritu ceca esivayo ku Yehova. Handi vali, eci pokati ketu peya ovitangi tu sandiliyi oku kala ciwa la vamanji.
22 Vefendelo li taviwa la Yehova mua kongela oku tata ciwa omanu vakuavo tua tunga lavo. (Mar. 12:31) Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa ovina vikuavo vi sangiwa Vohundo Yesu a lingila Komunda okuti vi tu kuatisa oku amamako oku lingila vakuetu eci ciwa. Noke lioku sokolola atosi avelapo Yesu a tukula vohundo yaye, tu sukila oku lipula ndoco: ‘Nda siata oku kala ndati la vakuetu?’
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Nda wa tanga ovipama viaco kelilongiso liove lio pokolika, o kuatisiwa calua osimbu kua konomuisile ulandu wocipama cilo kuenda eci cikuãimo.
O Tambulula Ndati?
• Oku lekisa umbombe wovutima ci lomboloka nye?
• Momo lie “vakuahenda” va sumũlũhila?
• Tu pondola ndati oku taimisa ocinyi cetu?
• Momo lie tu sukilila ‘oku lisunguluisa la vamanji’?
[Elitalatu kemẽla 4]
Oku kunda esapulo Liusoma ku tu kuatisa oku taimisa ocinyi cetu
[Elitalatu kemẽla 5]
Akristão va sukila oku lekisa ongangu yiwa kovituwa viavo
[Elitalatu kemẽla 6]
Likolisilako oku li sunguluisa la manjove