OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w06 1/1 kam. 3-8
  • Anga Hẽ Tu Pokola Ku Suku Ale Komunu?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Anga Hẽ Tu Pokola Ku Suku Ale Komunu?
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Tu Pokola ku Suku Ale Komunu?
  • Ava va Yaka la Suku ka va Yuli
  • Ulandu Wakundi Vusoma Koloneke Vilo
  • Ka tu Kuete Usumba Lovanyali Vetu
  • ‘Cetu Oku Pokola ku Suku Ndombiali’
    “Eca Uvangi Wosi Watiamẽla Kusoma wa Suku”
  • Lacimue ca Tẽla Oku va Tateka
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
  • Petulu o Likala Yesu
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
  • Yesu Ambatiwa ku Anasi Noke ku Kayafa
    Yesu—Onjila, Ocili Haeye Omuenyo
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
w06 1/1 kam. 3-8

Anga Hẽ Tu Pokola Ku Suku Ale Komunu?

‘Tu sukila oku pokola ku Suku, komunu hakoko.’​—⁠OVILINGA 5:⁠29.

1. (a) Ocipama cilo celilongiso copiwa kocinimbu cipi Cembimbiliya? (b) Momo lie ovapostolo va va kuatela?

KOCITA catete ovitunda vinene via temele calua. Otembo yaco, Yesu ndopo a pondiwa. Ovapostolo vaye vana va kapele vokayike va tundamo, ndaño okuti apito aco a yikiwile. Noke, olondavululi via limbuka okuti ovapostolo va kasi oku longisa omanu ko Yerusalãi catiamẽla ku Kristu. Pole, upange waco va va handelekele okuti ka citava oku u linga. Eci olondavululi via pitila vonembele, via kuata ovapostolo kuenje via va nena kovitunda vinene.​—⁠Ovilinga 5:​17-27.

2. Ungelo wa sapuila ovapostolo oku linga nye?

2 Ungelo wa Yehova eye wopile ovapostolo vokayike. Anga hẽ wa ci lingila oco va lambalaliwe vali? Sio hacoko. Eye wa ci lingila oco omanu vosi vo Yerusalãi va yeve olondaka viwa viatiamẽla ku Yesu Kristu. Ungelo wa sapuila ovapostolo hati: ‘Ka lomboluili omanu catiamẽla komuenyo ulo.’ (Ovilinga 5:​19, 20) Eli olio esunga lieci olondavululi via sangela ovapostolo va kasi oku kunda vonembele. Momo va kala oku pokola kolondaka evi.

3, 4. (a) Eci Petulu la Yoano va va handeleka oco va liwekepo oku kunda, va kumbulula ndati? (b) Nye ovapostolo vakuavo va linga?

3 Otembo yimue, upostolo Petulu la Yoano va sombisiwile ale lovitunda vinene ndomo Joseph Kayafa a va ivaluisa hati: “Tuo handelekeli longusu, tuti, ko ka longisi vali vonduko ya [Yesu]. Puãi haimo wa yukisi Yerusalãi lovilongua viene.” (Ovilinga 5:​28) Omo liaco, Kayafa ka komohele eci a mola Petulu la Yoano va tualiwa vali konjango. Momo onjanja yatete eci va va handelekele hati, liwekipo oku kunda, ovo va tambulula hati: “Nda esunga kovaso a Suku oku tava kokuene, okuti ku Suku hakoko, ci popi ene muẽle. Momo etu, lacimue vali tu tẽla oku linga, te oku popia eci tua mola leci tua yeva.” Petulu la Yoano va kuama ongangu yuprofeto Yeremiya yoku lekisa utõi kupange woku kunda.​—⁠Ovilinga 4:​18-20; Yeremiya 20:⁠9.

4 Konjanja eyi, Petulu la Yoano havoko lika va kuatiwa. Pole, va kuata ovapostolo vosi, oku kongelamo Matiya una okuti otembo yaco ndopo a noliwa oku kala upostolo. (Ovilinga 1:​21-​26) Eci va va handeleka oco va liwekepo oku kunda, va kumbulula hati: “Cetu oku pokola ku Suku, komunu hakoko.”​—⁠Ovilinga 5:⁠29.

Tu Pokola ku Suku Ale Komunu?

5, 6. Momo lie ovapostolo ka va tavelele oku pokola kocihandeleko covitunda vinene?

5 Ovapostolo va enda loku pokola kovihandeleko violombiali. Pole, ka kuli omunu o kuete omoko yoku handeleka ukuavo oco a tombe ovihandeleko via Suku. Momo Yehova eye ‘wa velapo voluali luosi.’ (Osamo 83:​18) Handi vali, Eye ‘Onganji yoluali luosi’ haeye Ukuakutumbika Ovihandeleko. Kuenda eye Osoma yotembo ka yi pui. Omo liaco, ombiali yosi yi seteka oku nyõla ovihandeleko via Suku, ka yi tẽlisa onjongole yaco.​—⁠Efetikilo 18:25; Isaya 33:⁠22.

6 Olombiali vi sukila oku limbuka ondaka yaco. Kanyamo apita, onoño yimue o tukuiwa hati, William Blackstone, wa popele hati: ‘Ocihandeleko comunu ka citava okuti, ci tateka oku pokola kovihandeleko via Suku vi sangiwa Vembimbiliya.’ Ovitunda vinene ka via lingile eci ca sunguluka poku handeleka ovapostolo oco va liwekepo oku kunda. Eli olio esunga lieci, ovapostolo ka va tavelele kocihandeleko caco.

7. Momo lie upange woku kunda wa wenguila onyeño yovitunda vinene?

7 Utõi wovapostolo woku amamako lupange woku kunda, wa wengula onyeño yovitunda vinene. Vamue pokati kovitunda oku kongelamo Kayafa, va kala va Sandukeo vana ka va tava kelavoko liepinduko. (Ovilinga 4:​1, 2; 5:​17) Pole, ovapostolo va lekisa okuti Yesu wa pinduiwa kolofa. Handi vali, vamue pokati kovitunda, va kala oku sanda onjila yoku taviwa lolombiali vioko Roma. Momo keteke lina Yesu a talisiwa ohali, Pilato wa va sapuila okuti, tavi kokuaye oco a linge soma yene. Pole, ovo va kumbulula hati: “Ka tu kuete osoma yikuavo, te Kaisare.” (Yoano 19:15)a Ovapostolo ka va kundile lika okuti, Yesu wa pinduka. Pole, va longisavo okuti, “vemi lilu ka muli onduko yikuavo ya eciwa komanu okuti tu popeliwa layo.” Te lika onduko ya Yesu. (Ovilinga 2:36; 4:​12) Omo liaco, ovitunda via va Yudea via kuata ohele yokuti, nda omanu va tava ku Yesu okuti eye Soma, va Roma vaka tambula omangu yavo kuenda ofeka yavo.​—⁠Yoano 11:⁠48.

8. Elungulu lipi Gamalieli a eca Kovitunda vinene?

8 Omuenyo wovapostolo va Yesu, wa kala kohele. Momo Ovitunda via likuminyile oku va ponda. (Ovilinga 5:​33) Pole, noke ekalo liaco lieya oku ñualapo. Gamalieli ulume umue wa kũlĩhĩle ciwa Ovihandeleko, wa lungula vakuavo oco va lunguke lovisimĩlo viavo. Eye wa va sapuila hati: “Etavo eli, pamue upange waco, nda womanu, u nyõleha. Puãi, nda wa Suku, ene ka vu tẽla oku va yula.” Noke wamisako hati: “Kuli ohele sanga vu linga ndava va liyaka la Suku.”​—⁠Ovilinga 5:​34, 38, 39.

9. Uvangi upi u lekisa okuti, upange wovapostolo wa tunda ku Yehova?

9 Noke ovitunda vinene via tava ku Gamalieli. Kuenje, “eci va pañinya ovapostolo, va va tipula, [kuenda] va va handeleka, vati: Ka ci tava oku longisa vali vonduko ya Yesu, kuenje va va eca.” Pole, ovapostolo va pokola kondaka yungelo yatiamẽla koku amamako loku kunda. Momo eci va eciwa “ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti, Yesu eye Mesiya.” (Ovilinga 5:​40, 42) Yehova wa sumũlũisa alikolisilo avo. Ndamupi? Embimbiliya li popia hati: ‘Ondaka ya Suku yamamako loku sandekiwa, kuenda etendelo liolondonge lia livokiya vo Yerusalãi. Kuenje owiñi wa lua wovitunda wa tava ketavo liaco.’ (Ovilinga 6:⁠7) Ovitunda ka via tẽlele oku va tateka. Momo upange wovapostolo wa tunda ku Yehova.

Ava va Yaka la Suku ka va Yuli

10. Kovaso omanu momo lie Kayafa a litendelele okuti, wa kolapo? Momo lie ekolelo liaye ka lia kuatelele esilivilo?

10 Kocita catete, ovitunda via va Yudea via enda loku nõliwa lolombiali vioko Roma. Ulume umue o tukuiwa hati, Valerius Gratus, eye wa tumbikile Kayafa komangu yoku kala ocitunda. Kayafa wa kala otembo yalua komangu yaco okuti, ovitunda vikuavo ci sule. Handi vali, eye wa kũlĩhĩle okuti ocikele caco ka ca tundile ku Suku. Pole, wa tambula ocikele caco omo lioku lilongisa calua kosikola kuenda ukamba a kuata la Pilato. Omo lioku kolela komunu, wa kuata ovitangi vialua. Momo eci pa pita anyamo atatu tunde eci ovapostolo va sombisiwa Konjango yovitunda vinene, olombiali vioko Roma via fetika oku u suvuka. Kuenje vio tundisa komangu yaco.

11. Nye ca pita la Pondiu Pilato kuenda uviali wa va Yudea? Ulandu waco uku longisa nye?

11 Ondaka yoku tundisa Kayafa komangu yaye, ya tundile ku Lucius Vitellius ombiali yoko Suria una wa velelepo Pilato. Kuenje Pilato ekamba lia Kayafa ka kuatele unene woku tutuiya ondaka yaco. Noke eci papita unyamo tunde eci Kayafa a tundisiwa komangu yaye, Pilato wa tundisiwavo komangu yaye. Kuenje vo vilikiya ko Roma oco a tambulule ondaka yatiamẽla kovitangi vimue. Catiamẽla ku va Yudea vana va kolelele Kaisare, va Roma veya oku tambulavo ‘omangu yavo lofeka yavo.’ Ulandu waco wa pita kunyamo wa 70 eci olohoka via va Roma via lundula o Yerusalãi, lonembele kuenda Onjango yaco. Kuenje, kua tẽlisiwa olondaka viukualosamo wa popia hati: “Ku ka kolele olosoma. Ku ka kolele omunu ukuasitu omo kokuaye ka kuli ekuatiso.”​—⁠Yoano 11:48; Osamo 146:⁠3.

12. Ulandu wa Yesu u lekisa ndati okuti, oku pokola ku Yehova oyo onjila ya sunguluka?

12 Yehova wa nõla Yesu Kristu oco a linge Ocitunda Cinene conembele yaye yespiritu. Ka kuli omunu o kuete omoko yoku u tundisa komangu yaco. Momo wa noliwa oku kala ocitunda cotembo ka yi pui. (Va Heveru 2:9; 7:​17, 24; 9:​11) Handi vali, Yehova wo nolavo oco a kale Onganji yava va kasi lomuenyo kuenda ava va fa. (1 Petulu 4:⁠5) Kuenje omo liocikele caco ca velapo, Yesu eye oka nola nda Kayafa kuenda Pilato vaka pinduka oco va kuate vali omuenyo.​—⁠Mateo 23:33; Ovilinga 24:⁠15.

Ulandu Wakundi Vusoma Koloneke Vilo

13. Koloneke vilo upange upi weca uvangi wokuti, wa tunda komunu? Upange upi wa lekisa okuti, wa tunda ku Suku? Ove hẽ wa ci kũlĩha ndati?

13 Koloneke vilo kulivo omanu valua va siata ‘oku liyaka la Suku’ ndeci ca pita kocita catete. (Ovilinga 5:​39) Ulume umue o tukuiwa hati Adof Hitler, wa yonguile oku kundula Olombangi via Yehova kofeka yo Alemanya. Momo ka via tavele oku u fendela. (Mateo 23:​10) Eye wa molehele ndu okuti o kuete unene woku ci linga omo liovimaleho a kala lavio. Pole, olombiali viaco ka via tẽlele oku kuata Olombangi viosi via Yehova kofeka yaco oco vi kapiwe vokayike. Ovo va ponda lika vamue pokati kavo. Pole, ka va tẽlele oku nyõla ekolelo liavo ku Yehova loku malako upange wavo. Momo upange waco wa tunda ku Suku. Kuenda lomue o tẽla oku u tateka. Eci papita akũi epandu kanyamo, vana va puluka kolofa viaco, va kala oku amamako oku vumba Yehova. Pole, Hitler kuenda omanu vaye, ka va kaile vali lomuenyo.​—⁠Mateo 22:⁠37.

14. (a) Nye ovanyali va siata oku linga oco va tateke omanu va Yehova, kuenda nye ca siata oku iyililako? (b) Anga hẽ alikolisilo aco aka kundula omanu va Yehova? (Va Heveru 13:​5, 6)

14 Tunde kotembo yuviali wa Hitler toke cilo, voluali mua siata oku kala ovanyali valua va seteka oku yaka la Yehova kuenda lomanu vaye. Pole, ka va siatele oku yula. Kolofeka vimue vioko Europa, vakuetavo liesanda kuenda olombiali, va siata oku lundila Olombangi via Yehova hati, ‘ocisoko cimue cohele’ ndeci ca pita kocita catete. (Ovilinga 28:​22) Pole, vakuacisoko coku teyuila Ekalo Liomanu ko Europa, ka va tava kuhembi waco. Momo va limbuka okuti Olombangi via Yehova, vakuetavo. Ndaño okuti ovanyali va limbuka ocili caco, pole, ka va liwekelepo oku lundila Olombangi via Yehova. Omo lialundi aco, vamanji vamue, va siata oku tundisiwa kovopange avo. Omãla va siata oku talisiwa ohali kolosikola. Omanu vana va eca olonjo viavo vioku feta osãi losãi oco mu lingiwile olohongele viusoma, va siatavo oku tambula olonjo viaco. Handi vali, olombiali kolofeka vimue via siata oku tundisa Olombangi via Yehova vofeka. Toke cilo, omanu va Yehova va kasi oku talisiwa ohali kolofeka vialua.

15, 16. Kofeka yo França Olombangi via Yehova via siata oku tamãlala ndati lelambalalo? Momo lie ka va liwekelapo oku kunda?

15 Kofeka yo França omanu vaco va sunguluka calua kuenda ka va kuete ocame lavakuavo. Pole, ovanyali va siata oku tumbika ovihandeleko vioku tateka upange Wolombangi via Yehova. Oco hẽ, nye Olombangi via Yehova via siata oku linga? Ovo va siata oku lekisa ombili kupange wavo woku kunda okuti, kosimbu ci sule. Kuenje va siata oku kuata onima yalua. (Tiago 4:⁠7) Vokuenda kuolosãi epandu, etendelo liava va lilongisa Embimbiliya kofeka yaco lia livokiya calua. Satana Eliapu, wa tema calua poku mõla ndomo omanu va kasi oku tava kolondaka viwa. (Esituluilo 12:​17) Olombangi via Yehova kofeka yaco, via kolela okuti, olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya, vika tẽlisiwa kokuavo. Olondaka viaco via popia hati: “Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue, kuenje o yula alimi osi a ku katukila vekanga.”​—⁠Isaya 54:⁠17.

16 Olombangi via Yehova ka vi sanjukila elambalalo. Pole, omo lioku pokola kocikundi Suku a eca Kakristão, ka va liwekapo oku vangula catiamẽla kovina va yeva. Ovo va likolisilako oku lekisa esunguluko vofeka. Pole, nda olombiali vi tumbika ocihandeleko ci tateka upange wavo, ovo va nõlapo oku pokola ku Suku.

Ka tu Kuete Usumba Lovanyali Vetu

17. (a) Momo lie ka tu sukilila oku kuata usumba lovanyali vetu? (b) Ocituwa cipi tu sukila oku lekisa kokuavo?

17 Ovanyali vetu va kasi kohele. Momo va kasi oku yaka la Yehova. Pole, ndomo Yesu a ci popia, tu sukila oku likutililako ava va tu suvuka. (Mateo 5:​44) Kuli ovanyali vamue va tu suvuka omo lioku kala vonumbi, ndeci ca pita la Saulu woko Tarso. Omo liaco, tu likutilila ku Yehova oco a situlule ovitima viavo okuti, va kuata elomboloko liondaka Yaye. (2 Va  Korindo 4:⁠4) Saulu eci a linga Ukristão, wa tala ohali yalua peka liolombiali. Pole, wa sapuila Akristão “okuti, va sumbila olombiali lolosoma, loku vi pokola, loku kala lutima woku linga upange wosi ño uwa. Ka va ka popie umue cĩvi. Ka va ka linge olonjaki. Vomboke, loku kala lusima pokati komanu vosi.” (Tito 3:​1, 2) Olombangi via Yehova kofeka yo França kuenda kolofeka vikuavo, via siata oku pokola kolonumbi evi.

18. (a) Ndamupi Yehova a pondola oku yovola omanu vaye kelambalalo? (b) Nye cika pita lovanyali vaco?

18 Yehova wa sapuilile uprofeto Yeremiya hati: “Ame ñasi love oku ku kuatisa.” (Yeremiya 1:⁠8) Koloneke vilo ndamupi Yehova a tu yovola kelambalalo? Eye o pondola oku ci linga poku katula olonganji vina ka vi kuete ocame nda Gamalieli. Pamue olombiali vina viungangala, vi piñanyiwa la vina via sunguluka. Handi vali, Yehova olonjanja vimue ecelela okuti, omanu vaye vamamako oku liyaka lelambalalo. (2 Timoteo 3:​12) Pole, ndaño okuti ecelela elambalalo liaco, eye o tu ĩha unene woku pandikisa. (1 Va  Korindo 10:​13) Omo liaco, tu sukila oku ivaluka okuti, vosi va yaka lomanu va Yehova, va kasi oku liyaka Laye. Kuenda ka va tẽla oku yula.

19. Cipi ocipama Cembimbiliya cunyamo ulo wo 2006? Momo lie ci kuetele esilivilo?

19 Yesu wa sapuilile olondonge viaye hati, vika suvukiwa. (Yoano 16:​33) Omo liaco, olondaka vi sangiwa kelivulu Liovilinga 5:​29, vi kuete esilivilo liocili kokuetu. Ovio vi popia hati: ‘Tu sukila oku pokola ku Suku, komanu hakoko.’ Eli olio esunga lieci Olombangi via Yehova via nolela olondaka evi Viembimbiliya oco vi linge ocipama cunyamo ulo wo 2006. Omo liaco, vokuenda kunyamo ulo, kuenda otembo ka yi pui, tu amamiko oku pokola ku Suku kovina viosi tu linga.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a Kaisare una wa noliwa oku kala mitavaso yovitunda vinene kotembo yaco, onduko yaye Tiberiu Ombiali yoko Roma. Pole, vo suvukile calua. Momo wa kala ukuambambe haeye omondi. Handi vali, omanu va kũlĩhĩlevo okuti, Tiberiu wa enda oku linga ukahonga.​—⁠Daniele 11:​15, 21.

O Tambulula Ndati?

• Ongangu yipi yepandi ovapostolo va tu sila eci tu liyaka lelambalalo?

• Momo lie tu sukilila oku pokola ku Suku okuti komunu hakoko?

• Ovanyali vetu va kasi oku liyaka lelie?

• Omanu vana va pandikisa kelambalalo va lavoka nye?

[Elitalatu kemẽla 7]

Ocipama Cembimbiliya cunyamo ulo wo 2006, ci popia hati: ‘Tu sukila oku pokola ku Suku, komanu hakoko.’​—⁠Ovilinga 5:⁠29.

[Elitalatu kemẽla 3]

‘Tu sukila oku pokola ku Suku, komanu hakoko’

[Elitalatu kemẽla 5]

Kayafa wa kolelele komunu okuti ku Suku hakoko

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link