Yehova Eye Suku Yolopandu
“Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi . . . vonduko yaye.”—VA HEVERU 6:10.
1. Yehova wa eca ndati olopandu ku Ruti?
YEHOVA wa siata oku sanjukila alikolisilo vomanu vaye va sandiliya oku linga ocipango caye. Kuenda wa siatavo oku sumũlũisa upange wavo. (Va Heveru 11:6) Boasi wa kũlĩhĩle ciwa ocituwa ca Yehova coku eca olopandu. Momo poku sapuila Ruti ukãi umue u Moavi una wa tata ndatembo yaye, wa popia hati: “Yehova a ku muise onima ya soka lupange wove; onima yocili yu kuihĩwe la Yehova.” (Ruti 2:12) Anga hẽ Ruti wa tambula muẽle esumũlũho lia Yehova? Wa tambula. Momo, ulandu waye, wa sonehiwa Vembimbiliya. Eye wa kueliwa la Boasi, kuenje, wa linga kukululu ya Soma Daviti la Yesu Kristu. (Ruti 4:13, 17; Mateo 1:5, 6, 16) Ulandu owu u sangiwa pokati kovolandu alua a kasi Vembimbiliya a lekisa okuti, Yehova wa siata oku eca olopandu komanu vaye vakuacili.
2, 3. (a) Nye ci vetiya Yehova oku eca olopandu komanu vaye? (b) Momo lie Yehova a siatela oku eca olopandu? Lombolola ulandu waco.
2 Yehova ekambo lioku eca olopandu wa lisokisa lekambo liesunguluko. Elivulu lia Va Heveru 6:10, li popia hati: “Suku hokuanyako okuti ivalako upange wene kuenda ocisola wa lekisi loku vumba [ale oku kuatisa] olosandu vonduko yaye, ndeci vu kasi loku linga toke opo.” Etosi lia velapo vocinimbu eci lieli okuti, Suku eca olopandu komanu vaye ndaño okuti vakuakandu kuenje va lipumbisa ulamba waye.—Va Roma 3:23.
3 Omo okuti ka tualipuile, pamue, tu sima okuti, upange tu kasi oku lingila Yehova ka u kuete esilivilo. Kuenda ka tu sesamẽla esumũlũho liaye. Pole, Yehova wa kũlĩha onjongole yetu lovitangi vietu, kuenda wa kapako upange tu u lingila lutima wosi. (Mateo 22:37) Tu konomuisi ocindekaise cimue ndeci: Onjali yimue yi sanga komesa omota yimue yo posingo okuti, ka ya tĩlile calua oku yi landa. Omo okuti, ka yi kapeleko, o yi kupuila posi. Pole, ukanda wa kuama komota yaco wa lekisa okuti, ya eciwa lokamõla kaye katito una wa pesela olombongo viosi a selekele oco a yi lande. Onjali poku kũlĩha okuti ombanjaile yaco ya landiwa lokamõla kaye katito, o fetika oku yi sola. Noke lesanju lialua, eca olopandu komõla lutima waye wosi.
4, 5. Yesu wa kuama ndati ongangu ya Yehova yoku eca olopandu?
4 Yehova omo lioku kũlĩha olonjongole vietu lovisimĩlo vietu, o sanjukila ovina tu eca kokuaye lutima wosi ndaño okuti pamue vitito. Catiamẽla kondaka eyi, Yesu Kristu wa kuama ciwa ongangu ya Isiaye. Ivaluka ulandu Wembimbiliya watiamẽla kolombongo via cimbumba una osuke. Embimbiliya li popia hati: “[Eci] Yesu a petula ovaso, . . . wa mola olohuasi via imba ovilumba viavo vombango. Wa molavo ocimbumba cimue osuke, ca imbamo alusendu avali. Kuenje Yesu wa popia lavo hati: Ndu sapuili siti, ocili ocimbumba eci, haico osuke, ca imbamo ca lua, vosi vakuavo ci sule. Momo ava vosi kukuasi wavo wa lua, vopako ño eci va lumba, eye puãi kusuke waye, wa imba cosi a kala laco, haico eteku liaye.”—Luka 21:1-4.
5 Yesu omo lioku kũlĩha ovitangi viukãi waco okuti ocimbumba haeye osuke, wa sanjukila ocilumba caye. Kuenje wa eca olopandu kokuaye. Cimuamue haico Yehova a siata oku linga. (Yoano 14:9) Tu sanjuka calua poku kũlĩha okuti, Yehova kumue la Yesu va kapako ovitangi vietu kuenje va sanjukila ovina viosi viwa tu va lingila.
Yehova wa Sumũlũisa Ulume Umue Woko Etiopia
6, 7. Yehova wa eca ndati olopandu ku Evede-Meleke?
6 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua a lekisa okuti, Yehova wa siata oku eca olopandu komanu vaye. Kũlĩhĩsa ndomo a tendele Evede-Meleke, ulume umue wo kofeka yo Etiopia wa kala kotembo ya Yeremiya. Eye wa talavaya vonjo ya Soma Sedekiya woko Yuda, una ka sumbilile Yehova. Evede-Meleke weya oku limbuka okuti, olombuale vio ko Yuda via lundila Yeremiya hati, o kasi oku yapuisa omanu. Kuenje, vowimba vocisimo covava oco a filemo lonjala. (Yeremiya 38:1-7) Ocili okuti, Yeremiya vo suvukile omo lioku kunda ondaka ya Suku. Noke, Evede-Meleke wa kapa omuenyo waye kohele, poku pinga oku sapela la soma oco a popele Yeremiya. Eye wa popia hati: “A ñala yange, a Soma, omanu ava va linga uprofeto Yeremiya cĩvi calua, vo linga cĩvi muẽle omo vo wimba vocisimo kuenje o laika oku filamo lonjala.” Omo liaco, soma wa tuma Evede-Meleke oku ambata akũi atatu kalume oco va yovole Yeremiya uprofeto wa Suku.—Yeremiya 38:8-13.
7 Yehova wa limbuka okuti, Evede-Meleke ka kuatele usumba omo liekolelo. Noke, wa eca olopandu kokuaye vonduko ya Yeremiya. Eye wo sapuila hati: “Tala! Nẽlisa imbo lilo olohuminyo viange vioku li linga cĩvi. Si li lingi ciwa. . . . Ove puãi hu popela eteke liaco. . . . Ku eciwa peka liomanu ava o kuetele usumba. Hu popela muẽle, ku fi losipata. . . . Omuenyo wove o kala lawo ndohuate yovita omo wa ñolela.” (Yeremiya 39:16-18) Yehova wa popela Evede-Meleke la Yeremiya peka liolombuale vĩvi vio ko Yuda. Noke, wa va popela peka lia va Bavulono eci va lundula o Yerusalãi. Osamo 97:10, yi popia hati: “[Yehova o popela] ovimuenyo violosandu viaye. O va popela povaka olondingaĩvi.”
‘Isiene Una o Lete Covuyombeki Oku Muisi Onima’
8, 9. Olohutililo vipi vi taviwa la Yehova ndomo Yesu a ci popia?
8 Uvangi ukuavo u lekisa okuti, Yehova wa kapako esivayo tu eca kokuaye, u limbukiwa kueci Embimbiliya li popia catiamẽla kolohutililo. Soma Salomone wa popia hati: “Ohutililo yukuesunga oyo [Suku] a sole.” (Olosapo 15:8) Koloneke via Yesu, asongui valua vakuetavo va kuatele ocituwa coku likutilila volokololo oco va komohĩse omanu. Pole, Yesu wa va vetela evelo poku popia hati: “Va sanga ale onima yavo.” Noke, wa longisa olondonge viaye hati: “Eci o likutilila, iñila vohondo yove kuenje oku yila epito, likutilila ku So o kasi vuyombeki, kuenje So o lete covuyombeki o ku muisa onima.”—Mateo 6:5, 6.
9 Yesu ka pisile ocituwa coku likutilila pokati komanu. Momo olonjanja vimue, wa enda oku likutililavo powiñi. (Luka 9:16) Yehova o sanjuka calua eci tu linga olohutililo lutima wa sunguluka okuti, ka tu komohĩsa vakuetu. Olohutililo vietu vio pokolika, vi eca uvangi wocisola tu kuetele Yehova kuenda ekolelo tu lekisa kokuaye. Omo liaco, ka tu komõha poku kũlĩha okuti, olonjanja vimue, Yesu wa enda oku likutilila pokolika. Eteke limue, wa likutilila ‘kociteketeke osimbu handi ka kua cile.’ Onjanja yikuavo, wa endele likaliaye ‘komunda oku likutilila.’ Yesu osimbu ka nolele handi olondonge viaye ekũi la vivali, wa pita uteke wosi oku likutilila likaliaye.—Marko 1:35; Mateo 14:23; Luka 6:12, 13.
10. Eci tu linga olohutililo lutima wosi, lonjongole yoku sanjuisa Suku, nye tu sukila oku ivaluka?
10 Kũlĩhĩsa ndomo Yehova a lekisile ocisola poku yeva ohutililo Yomõlaye. Olonjanja vimue, Yesu poku likutilila, wa “liyula lasuelẽla . . . kuenje wa yeviwa momo wa sumbila Suku.” (Va Heveru 5:7; Luka 22:41-44) Nda olohutililo vietu vi lingiwa lutima wosi, loku situlula onjongole yetu, Yehova o tu yevelela lesanju, kuenje eca olopandu kokuetu. Omo liaco, “Yehova o kasi ocipepi la vosi . . . vo vilikiya ocili.”—Osamo 145:18.
11. Yehova o tenda ndati ovina tu lingila pokolika?
11 Yehova o sanjuka calua eci tu likutilila kokuaye pokolika. Omo liaco, o sanjuka vali calua eci tu pokola kokuaye ndaño tu kasi pokolika. Eye o lete ovina viosi tu linga pokolika. (1 Petulu 3:12) Ekolelo lietu loku pokola kokuaye eci tu kasi pokolika, lieca uvangi wokuti, tu kuete ‘utima wa pua evelo’ haiwo wa sunguluka koku linga ovina viwa. (1 Asapulo 28:9) Ovituwa viaco ovio vi sanjuisa utima wa Yehova.—Olosapo 27:11; 1 Yoano 3:22.
12, 13. Tu lava ndati ovisimĩlo kuenda utima wetu ndeci Nataneli a linga?
12 Akristão vocili va yuvula oku linga ekandu vuyombeki ndeci: Oku tala omanu va kasi epolõla kuenda ungangala. Momo ovina viaco vi nyõla olondunge viavo lutima wavo. Ndaño okuti akandu amue ka a molẽha komanu, pole tu sukila oku ivaluka okuti, ovina “viosi vi situluiwa, kuenje vi molẽha kovaso a [Yehova una] o laika oku tu tetuluila.” (Va Heveru 4:13; Luka 8:17) Nda tua yuvula ovina vi sumuisa Yehova, tu kuata utima wa yela, kuenda tu sanjuka calua poku limbuka okuti, tu kasi oku u sanjuisa. Yehova o sanjukila lika omunu una okuti, “omuenyo waye wa pua eko, haeye o lingainga esunga, vutima waye mu tunda olondaka viocili.”—Osamo 15:1, 2.
13 Tu lava ndati ovisimĩlo vietu lutima wetu voluali lulo lue yuka evĩho? (Olosapo 4:23; Va Efeso 2:2) Oco tu kuatisiwe lovina viespiritu Yehova a siata oku tu ĩha, tu sukila oku likolisilako oku yuvula eci cĩvi okuti, tu linga lika eci ciwa. Tu sukilavo okupa vutima wetu olonjongole vĩvi osimbu ka via kulile. (Tiago 1:14, 15) Sokolola esanju o pondola oku kuata nda Yesu wa ku sapuila olondaka ndevi a sapuilile Nataneli hati: “O, [omunu] wocili. Vutima waye ka muli elimbi.” (Yoano 1:47) Noke, Nataneli una wa tukuiwavo hati, Bartolomeu, wa lingavo ondonge ya Yesu.—Marko 3:16-19.
‘Ocitunda Cinene Ukuahenda Haeye wa Koleliwa’
14. Etambululo Yesu a eca ku Maria, lia litepele ndati leli lia vakuavo?
14 Omo okuti Yesu ‘ukuesetahãlo lia Yehova Suku,’ olonjanja viosi wa enda oku kuama ongangu ya Isiaye yoku sanjukila vana va vumba Yehova lutima wosi. (Va Kolosai 1:15) Eci kua kambele oloneke vitãlo osimbu handi ka file, eye kumue lolondonge viaye, va endele ko Betania konjo ya Simono. Koñolosi yaco, Maria manji a Lasaru la Marta, “wa nyañula omeyu yokilu yonguendu ya tĩla,” kuenje wa yi waveka vutue lo kolomãhi via Yesu. Onguendu yaco ya kuatele ondando yofeto onalavayi ya enda oku tambula vunyamo. (Yoano 12:3) Vamue eci va ci mõla, va popia hati: “Epese eli wa li lingila nye?” Pole, Yesu wa kuata ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kocituwa ca Maria. Eye wa tenda ocituwa caco ndelinga lioku lekisa ocali. Elinga liaco lia eca uvangi wesilivilo liolofa viaye via kala ocipepi. Omo liaco, Yesu ka vetelele evelo Maria. Pole, wa eca olopandu kokuaye poku popia hati: “Kuosi ondaka eyi yiwa yi kundilua voluali luosi, eci ca linga ukãi u ci sapuiwa ndonjivaluko yaye.”—Mateo 26:6-13.
15, 16. Yesu omo a kala palo posi ndomunu ukuasitu loku vumba Suku, ci tu kuatisa ndati?
15 Tua sumũlũha calua omo lioku kuata Yesu Usongui wetu, okuti ukualopandu. Eci a kala palo posi, wa liyaka lovitangi viopongiyila ocikele Yehova o solekelele coku vumba Ndocitunda Cinene haeye Soma. Tete o vumba vekongelo Liakristão olombuavekua, noke voluali luosi.—Va Kolosai 1:13; Va Heveru 7:26; Esituluilo 11:15.
16 Osimbu Yesu keyile handi palo posi, wa lekisile onjongole yalua komanu palo posi. (Olosapo 8:31) Eci a kala palo posi, wa kuatele elomboloko liovitangi tua siata oku liyaka lavio kupange wa Yehova. Upostolo Paulu wa popia hati: “[Yesu wa] lisetahãla la vamanjaye kovina viosi, okuti o linga ocitunda cinene. . . . Omo eye muẽle a tala ohali loku yonjiwa, oco o tẽla oku kuatisa ava va yonjiwa.” Yesu wa ‘kũlĩha oku leñela kuetu,’ momo wa ‘yonjaiwa kovina viosi ndetu, pole ka lingile ekandu.’—Va Heveru 2:17, 18; 4:15, 16.
17, 18. (a) Ovikanda via tumiwa kakongelo epanduvali ko Asia Menor, vi lekisa ndati olopandu Yesu a eca kokuavo? (b) Akristão olombuavekua va li pongiyila ocikele cipi?
17 Yesu elomboloko a kuata liatiamẽla kovitangi violondonge viaye, wa li lekisa vali ciwa eci a pinduka. Kũlĩhĩsa ovikanda upostolo Yoano a tuma kakongelo epanduvali a kala ko Asia Menor. Catiamẽla kekongelo lioko Smurna Yesu wa popia hati: “Nda kũlĩha ohali yove luputu wove [ale uhukũi wove].” Lolondaka evi, Yesu wa yonguile oku popia hati: ‘Nda kũlĩha ovitangi viove. Kuenda ovina viosi vi kasi oku pita love.’ Noke omo okuti Yesu wa talavo ohali toke kolofa, wa va vetiya lohenda kuenda oku va sapuila hati: “Pandikisa ño toke kokufa, kuenje hu iha ekolowa liomuenyo.”—Esituluilo 2:8-10.
18 Vovikanda Yesu a sonehela akongelo epanduvali, mueyuka olondaka vi lekisa okuti, wa kũlĩhĩle ovitangi violondonge viaye. Kuenda wa solele calua epandi liavo. (Esituluilo 2:1–3:22) Ivaluka okuti, Yesu ovikanda viaco wa vi sonehela Akristão olombuevekua vana va kuete elavo lioku enda kilu. Ovo poku kuama ongangu ya Cime cavo, va kala oku pongiyiwa kocikele cavo coku endisa asumũlũho a tunda kocilumba ca Kristu cina ci sakula omanu vosi.—Esituluilo 5:9, 10; 22:1-5.
19, 20. Owiñi wakahandangala, u kasi oku eca ndati olopandu ku Yehova kuenda ku Yesu?
19 Yesu ka lekisile lika ocisola kolondonge viaye olombuavekua. Pole, wa lekisavo ocisola kolohuluwa ‘violomeme vikuavo’ vi kuete elavoko lioku tiamẽla ‘kowiñi wakahandangala una wa tunda kolofeka viosi.’ Ovo ‘vaka puluka kohali ya piãla yi laika okuiya.’ (Yoano 10:16; Esituluilo 7:9, 14) Omanu vaco va kasi oku kongeliwa konẽle ya Yesu omo lioku sanjukila ocilumba cocisembi ca Yesu kuenda elavoko liavo lioku kuata omuenyo ko pui. Va kasi oku lekisa ndati olopandu viavo? Ovo va kasi oku vi lekisa poku ‘vumba Suku utanya luteke.’—Esituluilo 7:15-17.
20 Ulandu wupange woku kunda wa lingiwa voluali luosi kunyamo wo 2006, u kasi kemẽla 27 toke 30 u lekisa okuti, vamanji voluali luosi, va kasi oku vumba Yehova “utanya luteke.” Vokuenda kunyamo waco, ovo kumue Lakristão olombuavekua va linga eci ci soka 1.333.966.199 kolowola kupange woku kunda. Etendelo eli, lia lisoka locita lakũi atalo lavivali kolohulukãi kuenda ovita vivali lakũi ecelãla kanyamo kuenda anyamo atatu.
Amamako Oku Eca Olopandu
21, 22. (a) Catiamẽla koku eca olopandu koloneke vilo, momo lie Akristão va sukilila oku lilava? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
21 Ndaño okuti ka tua lipuile, Yehova la Yesu va siata oku eca olopandu omo liupange tu kasi oku va lingila. Pole, tu sumua calua omo okuti, onepa yalua yomanu ka va kapeleko ocipango ca Suku. Momo, va pitisa lika kovaso olonjongole viavo. Upostolo Paulu poku lombolola ovituwa viomanu vo koloneke vilo via sulako wa popele hati: ‘Omanu vaka linga vakuakulisola, vakuakusola olombongo kuenda va linga vakualutukãi.’ (2 Timoteo 3:1-5) Ocituwa comanu vaco, ca litepa leci Cakristão vocili vana okuti, lekuatiso liolohutililo viavo, va kasi oku pokola ku Suku. Kuenda va eca olopandu kovina viosi Suku a siata oku va lingila, poku lieca kupange Waye lutima wosi.—Osamo 62:8; Marko 12:30; 1 Yoano 5:3.
22 Vocipama ci kuãimo, tuka konomuisa aliangiliyo ovina viespiritu Yehova a siata oku tu lingila. Osimbu tu amamako oku sokolola ovina viwa Yehova a siata oku tu lingila, olopandu vietu vi livokiya vali calua.—Tiago 1:17.
O Tambulula Ndati?
• Yehova wa siata oku lekisa ndati olopandu komanu vaye?
• Ndamupi tu sanjuisa Yehova nda tu kasi pokolika?
• Yesu wa lekisa ndati olopandu?
• Yesu omo lioku kala palo posi ndomunu co kuatisa ndati oku linga ombiali yi kuete ocisola lohenda?
[Elitalatu kemẽla 19]
Yehova o sanjukila ovina viosi tu eca kokuaye lutima wosi ndeci onjali yi linga