Tiula Ovaso Ove Kovina Ka Vi Kuete Esilivilo!
“Tiula ovaso ange, ka a ka talukile evi viesanda. Nyihe omuenyo volonjila viove.”—OSA. 119:37.
1. Ovaso a kuete esilivilo lie?
OVASO etu a kuete esilivilo lialua! Ovo a tu kuatisa oku tala ovina viosi via tu ñuala, loku limbuka avala aco. A tu kuatisavo oku limbuka akamba vawa, kuenda ovina vi koka ohele. Ovaso, a tu kuatisa oku tala ovina via posoka, ovina vi komohĩsa, oku limbuka okuti kuli Suku, loku eca esivayo kokuaye. (Osa. 8:3, 4; 19:1, 2; 104:24; Va Rom. 1:20) Omo ovaso a kuete elitokeko lutima, a tu kuatisa oku kuata ukũlĩhiso wa Yehova, kuenda oku pamisa ekolelo lietu kokuaye.—Yeh. 1:8; Osa. 1:2, 3.
2. Momo lie tu sukilila oku kũlĩhisa ovina tu tala, kuenda nye tu lilongisila kelungulo liukualosamo?
2 Citava okuti ovina tu tala, vi nyola ekalo lietu. Omo ovaso a kuete elitokeko lovisimĩlo vietu, ovina tu tala, vi pondola oku vokiya ocipululu cetu kuenda olonjongole vikuavo viutima. Omo okuti tu kasi voluali lua vialiwa la Satana hailuo lua vĩha, muna omanu va yongola oku tẽlisa lika olonjongole viavo, tua siata oku yonjiwa loviluvialuvia viuhembi, ndaño tu vi tala ño vokatembo kamue. (1 Yoa. 5:19) Eli olio esunga lieci ukualosamo a likutilila ku Suku hati: “Tiula ovaso ange, ka a ka talukile evi viesanda. Nyihe omuenyo volonjila viove.”—Osa. 119:37.
Ndomo Ovaso Etu a Pondola Oku tu Yapuisa
3-5. Ovolandu api Embimbiliya a lekisa ohele yoku ecelela oku yapuisiwa lovaso etu?
3 Ivaluka eci ca pita la Heva, ukãi watete. Satana wo sapuila okuti, nda wa lia ‘kuti woku kũlĩhisa eci ciwa leci cĩvi,’ ovaso aye nda “a letuluka.” Heva wa vetiyiwa oku tava kovisimĩlo viokuti, ovaso aye “a letuluka.” Onjongole yoku lia kepako Suku a popele okuti ka ci tava oku liako ya li vokiya eci a “mola uti okuti wa posokela oku liako, haiwo wa posokela oku u tala.” Heva poku tala kepako liuti, co kokela oku lueya olonumbi via Suku. Ulume waye Adama, wa lueyavo, kuenje eci ca nena ovitangi komanu vosi.—Efet. 2:17; 3:2-6; Va Rom. 5:12; Tia. 1:14, 15.
4 Koloneke via Noha ovangelo vamue va vetiyiwavo lovina va mola. Catiamẽla kokuavo elivulu Liefetikilo 6:2, li tu sapuila hati: “Omãla va Suku valume va mõla omãla vomanu vakãi okuti va posoka, kuenje va nola oku kuela ava va sola ca velapo.” Poku tala omãla vomanu vakãi, ca vetiya ovangelo vakuesino oku kuata onjongole yĩvi yoku linga ukahonga lakãi vaco, kuenje, omãla veya oku cita va linga olongangala. Evĩho lia kala kotembo yaco lia nena enyolẽho komanu vosi okuti, Noha lepata liaye, ovo lika va supapo.—Efet. 6:4-7, 11, 12.
5 Noke liovita vimue vianyamo, Akani umue u Isareli, wa yapuisiwa lovaso aye, kuenje wa nyana ovikuata via pundiwile volupale luo Yeriko. Suku wa tumile oku nyõla ovikuata viosi via kala volupale luaco okuti pa siala lika vina vieya oku eciwa kukuasi wonjo ya Yehova. Va Isareli va tambuile elungulo liokuti: “Liuviki kocina cosi ca siñaliwa,” kuenda ka u ka kuati onjongole yoku ambata ovikuata vimue volupale. Eci Akani a linga ekandu, va Isareli ka va yulile olupale luo Hai, kuenje, valua pokati kavo va pondiwa. Akani wa amamako loku likala toke eci a kuatiwa. Noke wa popia hati: ‘Eci nda mola’ ovikuata, “nda vi livela, yu nda vi nyañulapo.” Onjongole yovaso, yo tuala kenyoleho kumosi lovina ‘viosi a kala lavio.’ (Yeh. 6:18, 19; 7:1-26) Akani wa livela ovina vo lemelele.
Tu Sukila Oku li Pindisa
6, 7. Satana wa siata oku kuama ‘atutu’ api oco a tu yapule, kuenda vakuakusandeka olomĩlu va ci lingainga ndati?
6 Toke cilo, omanu va siata oku yonjiwa ndeci ca pita la Heva, lovangelo vãvi, kuenda Akani. Pokati ‘katutu’ Satana a yapuisa lao omanu, ‘oñeyi yovaso,’ oyo ya velapo. (2 Va Kor. 2:11; 1 Yoa. 2:16) Vana va siata oku sandeka asapulo olomĩlu, va kũlĩha ciwa ndomo omanu va vetiyiwa lovina va lete. Ulume umue ukuoloño woku sandeka asapulo kocifuka co Europa, wa popia hati: “Ovaso ovo ocimatamata ca velapo koku yapuisa omunu. Ovo a vetiya ovimatamata vikuavo vietimba, oku linga ovina omanu va kũlĩha okuti ka via sungulukile.”
7 Ocili okuti, vakualomĩlu va siata oku tu yonja lalitalatu a vetiya ovaso kuenda onjongole yetu yoku landa ovina viavo, ale oku tava ovopange va tu lingila! Ulume umue onoño wo kofeka yo Estados Unidos, wa lilongisa ndomo uloño woku vetiya omanu koku landa ovina u kuete unene, wa popia hati: “Uloño waco, ka u kuete lika ocimãho coku sapuila omanu ovikuata viokaliye, pole, u kuetevo ocimãho coku va vetiya oku landa ovina viaco.” Olonjanja vimue, va sandeka alitalatu a vetiya oloñeyi viukahonga. Ocili okuti, “evĩho liukahonga lia linga omĩlu.” Omo liaco, tu lavululi ovina tu tala levi viñila vutima wetu!
8. Embimbiliya li lombolola ndati esilivilo lioku lava ovaso etu?
8 Akristão vocili va siatavo oku liyaka loloñeyi viovaso kuenda vietimba. Eli olio esunga lieci Ondaka ya Suku yi tu vetiyila oku likandangiya kovina tu tala kuenda otembo tu pesila kovina viaco. (1 Va Kor. 9:25, 27; tanga 1 Yoano 2:15-17.) Yovi ulume umue ukuesunga, wa limbuka elitokeko li kasi pokati kovina tu tala loku kuata onjongole yaco. Eye wa popia hati: “Nda lisila lovaso ange, oco mbanja ndati ufeko?” (Yovi 31:1) Yovi ka yuvuile lika oku lamba ukãi, wa yuvulavo oku kuata ovisimĩlo viukahonga. Yesu wa lombolola esilivilo lioku kuata utima wa yela kovisimĩlo viukahonga poku popia hati: “U wa vanja ukãi ho liveli, vutima waye wo pekelisa ale.”—Mat. 5:28.
Ovina ka vi Kuete Esilivilo tu Sukila Oku Yuvula
9. (a) Momo lie tu sukilila oku lavulula poku talavaya lo Internet? (b) Nye ciyilila koku piakula kociluvialuvia ci lekisa umbondo?
9 Koloneke vilo, ocituwa coku tala ovina viumbondo, ca li vokiya calua voluali, ca piãla enene vo Internet. Etu ka tu yongola oku sandiliya ovina viaco vo Internet, pole, ovio viya ño. Ndamupi? Citava okuti vocipikipiki, vo kombutador yetu mu molẽha esapulo limue lelitalatu ka lia sungulukile. Ale poku tanga esapulo limue tua tambula vo Internet, ku molẽha elitalatu li lekisa ovina viumbondo, okuti pamue ka ci leluka oku liupamo. Nda omunu wa piakula ño kociluvialuvia caco osimbu ka ci yikile, ovisimĩlo viaye vi kala kociluvialuvia caco. Oku tala ovina viumbondo ndaño vokatembo katito, ci nena ovitangi. Ci tuala omunu koku li vetela evelo, kuenda oku kuata ovisimĩlo vioku linga ukahonga. Omunu wosi amamako oku ‘tala’ ovina viumbondo, o sukila oku ipaya oloñeyi viaye vĩvi.—Tanga Va Efeso 5:3, 4, 12; Va Kol. 3:5, 6.
10. Momo lie ca lelukila komãla oku tala ovina viumbondo, kuenda ovitangi vipi viyililako?
10 Omãla va pondola oku tala ovina viumbondo, omo liosiata yoku kũlĩha ovina vikuavo. Nda va ci linga, va kuata ovisimĩlo vĩvi viatiamẽla koku lipekela. Ulume umue ukuakusandeka asapulo wa popia hati, ocituwa caco ci nyõla olonumbi viwa viatiamẽla koku lipekela, “ci nena ovitangi viekambo liuhayele, vioku kuata ukamba uwa, lovisimĩlo ka via sungulukile via tiamẽla kakãi. Handi vali, ci vokiya ocituwa coku tala ovina viumbondo, ci tepulula onjongole yoku linga upange wo kosikola, yoku linga akamba, kuenda ukamba pokati kepata u tepuluka.” Ocituwa caco noke ci nena ovitangi volohuela.
11. Lombolola ulandu u lekisa ohele yoku tala ovina viumbondo.
11 Manji umue poku ivaluka ovituwa a kuata eci handi ka lingile Ombangi ya Yehova, wa soneha hati: “Pokati kovina viosi vĩvi nda enda oku linga, ocituwa coku tala ovina viumbondo, oco ca tĩlile vali oku ci siapo. Toke cilo, pamue ndi ivaluka oviluvialuvia viaco poku yeva ovisikilo, eci ndi mola ovina vimue, ale ceci ndi tiamisila utima wange kovina vikuavo. Nda siata oku liyaka locitangi caco eteke leteke.” Manji ukuavo eci a kala omõla wa enda oku tala olorevista via isiaye vi lekisa umbondo, osimbu olonjali viaye ka via kaile konjo. Eye wa soneha ndoco: “Oviluvialuvia viaco, via nyõla ovisimĩlo viange vio vutila!” Ndaño pa pita ale 25 kanyamo, pole, toke cilo, oviluvialuvia viaco via siala vutima wange. Ndaño nda siata oku likolisilako oku yuvula ovisimĩlo viaco, ka ca lelukile oku viupa vutima. Ndaño ndi yuvula oku vi sokolola nda siata oku li vetela evelo,” oco ka tu ka li vetele evelo, tu sukila oku yuvula oku tala ovina ka vi kuete esilivilo! Eci ci lingiwa hẽ ndati? O sukila oku likolisilako oku ‘kuata ovisimĩlo ndolohute loku vi pokuisila ku Kristu.’—2 Va Kor. 10:5.
12, 13. Ovina vipi ka vi kuete esilivilo Akristão va vetiyiwa oku yuvula oku tala, kuenda momo lie?
12 ‘Ovina vikuavo vĩvi’ ale vievi ka vi kuete esilivilo tu sukila oku yuvula, olomapalo vi vetiya ovokuasi, umbanda, ungangala, evi vi vetiya oku pesela osonde, kuenda umondi. (Tanga Osamo 101:3.) Olonjali Akristão vi kuete ocikele kovaso a Yehova coku nõla ovina va tala volonjo viavo. Akristão vocili va yuvula oku litenga vovina viumbanda. Olonjali vi sukila oku lavulula olofilme, ovipama vimue vi lekisiwa vo Televisão, volovideo, kuenda alivulu omãla a lombolola ovina vielumbu.—Olosap. 22:5.
13 Ci kale okuti tuamalẽhe ale tuakulu, tu yuvuli oku tala olovideogeime vi lekisa ungangala kuenda umondi. (Tanga Osamo 11:5.) Tu yuvulivo oku tiamisila utima wetu kovina vi pisiwa la Yehova. Ivaluka okuti, Satana wa kũlĩha ovisimĩlo vietu. (2 Va Kor. 11:3) Oku pesila otembo yalua koku tala ovitalukilo vina vi tendiwa okuti ka via sungulukile, ci pondolavo oku nyana otembo yelilongiso liepata, yoku tanga Embimbiliya, kuenda oku pongiya ovipama violohongele.—Va Fil. 1:9, 10.
Tu Kuami Ongangu ya Yesu
14, 15. Lipi eyonjo liatatu Satana a seteka lalio Yesu Kristu, kuenda Yesu wa yula ndati eyonjo liaco?
14 Omo okuti tu kasi voluali lua vĩha, ka ca lelukile oku tiula ovaso kovina ka vi kuete esilivilo. Yesu wa liyakavo locitangi caco. Satana eci a seteka Yesu onjanja yatatu, wa yonguile oku u tindula koku linga ocipango ca Suku, kuenje wo “tuala vali komunda yisovi ca lua, [noke wo] wilikila ovosoma osi okilu lieve lulamba wao.” (Mat. 4:8) Nye Satana a ci lingila? Eye wa yonguile oku yonja Yesu lovina vi letiwe losavo. Momo wa kũlĩhile okuti, oku tala eposo liovosoma osi oluali nda ca vetiya Yesu oku kuata onjongole yoku kemãlisiwa. Nye Yesu a linga?
15 Yesu ka tavele ombanjaile yaco. Eye ka ecelelele okuti utima waye u yapuisiwa lolonjongole vĩvi. Kuenda ka tiamisilile utima waye kombanjaile Eliapu lio wĩha, kuenje wa likala. Yesu wa eca etambululo kepuluvi liaco poku popia hati: “A Satana, tundapo.” (Mat. 4:10) Yesu wa velisilepo ukamba waye la Yehova kuenda wa eca etambululo li lekisa okuti, wa nolelepo oku linga ocipango ca Suku komuenyo waye. (Va Hev. 10:7) Omo liaco, Yesu ka ecelele oku yapuisiwa la Satana.
16. Nye tu lilongisila kongangu ya Yesu yoku tamãlala layonjo a Satana?
16 Ongangu ya Yesu yi tu longisa ovina vialua. Catete, ka kuli laumue okuti ka piti voseteko ya Satana. (Mat. 24:24) Cavali, ovina tu tala, citava okuti vi vetiya utima wetu kueci ciwa ale kueci cĩvi. Catatu, Satana o kuama ‘oñeyi yovaso,’ locimãho coku tu yapuisa. (1 Pet. 5:8) Cakuãla, tu pondolavo oku tamalala Leliapu, nda tua ci linga lonjanga.—Tia. 4:7; 1 Pet. 2:21.
Amamako Oku Kuata Iso “Lia Yela”
17. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kũlĩhisa onjila tu kuama osimbu ka tua pitile voseteko yimue?
17 Velitumbiko lietu ku Yehova, mua kongela ohuminyo yoku yuvula ovina ka vi kuete esilivilo. Poku nõla oku linga ocipango ca Suku, tu li kongela kukualosamo loku popia tuti: “Olomai viange ndi vi tiula kolonjila viosi vĩvi hã si lingi ondaka yove.” (Osa. 119:101) Tu sukila oku kũlĩhisa onjila tu kuama osimbu ka tua pitile voseteko yimue. Tu kuete elomboloko liovina viosi vi pisiwa Vovisonehua. Ka tu kasi vonumbi yatutu a Satana. Vepuluvi lipi Satana a seteka Yesu oku pongolola ovawe oco a linge olombolo? Vepuluvi lina eci Yesu a “lambuka” lonjala omo lioku likandangiya oku lia akũi akuãla kovotanya lakũi akuãla kovoteke. (Mat. 4:1-4) Satana o pondola oku limbuka eci tu hongua, okuti ci leluka oku wila veyonjo. Yilo oyo otembo yoku kũlĩhisa lutate ovina viaco. Ka tu ka liwekipo! Nda tua amamako oku sokolola ohuminyo yelitumbiko lietu ku Yehova eteke leteke, tu ka tiula ovaso etu kovina ka vi kuete esilivilo.—Olosap. 1:5; 19:20.
18, 19. (a) Lombolola oku litepa ku kasi pokati kiso “lia yela,” leli “lia vuvala.” (b) Momo lie tu sukilila oku kapako ovina vi kuete esilivilo, kuenda elungulo lipi li sangiwa kelivulu lia va Filipoi 4:8, lia tiamẽla kondaka eyi?
18 Eteke leteke tua siata oku liyaka lovina vialua vi vetiya ovaso etu. Tu sukila oku pokola kelungulo lia Yesu lioku kuata “iso lia yela.” (Mat. 6:22, 23) “Iso lia yela,” lia tiamisiwila lika koku linga ocipango ca Suku. Pole, iso “lia vuvala,” li kuete atutu, ocipululu, kuenda lia kapako lika ovina ka vi kuete esilivilo.
19 Ivaluka okuti, ovina tu tala, vi vetiya ovisimĩlo vietu, kuenda vi pitila kutima. Oku kapako ovina via velapo, ci kuete esilivilo. (Tanga Va Filipoi 4:8.) Omo liaco, tu amamiko oku pitulula ohutililo yukualosamo hati: “Tiula ovaso ange, ka a ka talukile evi viesanda.” Osimbu tu amamako oku kapako olondaka viohutililo yaco, tu koleli okuti, Yehova o ‘tu ĩha omuenyo volonjila viaye.’—Osa. 119:37; Va Hev. 10:36.
Nye tu Sukila Oku Ivaluka Catiamẽla . . .
• kelitokeko li kasi pokati kovaso, lovisimĩlo, kuenda utima wetu?
• kohele yoku tala evĩho liukahonga?
• kesilivilo lioku kuata iso “lia yela”?
[Elitalatu kemẽla 23]
Ovina vipi ka vi kuete esilivilo Akristão va sukila oku yuvula oku tala?