“Ndo Wihi Ongangu”
‘Vu sesamẽla oku linga alongisi omo liotembo tu kasi.’—VA HEVERU 5:12.
1. Momo lie olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Heveru 5:12, vivetiyila Ukristão oku lekisa esakalalo koku longisa ondaka ya Suku?
ECI o tanga olondaka via tumiwa la Suku vi sangiwa vosapi yocipama cilo, esakalalo lipi o kala lalio liatiamẽla kokuove muẽle? Ove, haveko lika o kasi lesakalalo liaco. Etu tulondonge via Kristu, tua kũlĩha okuti tu sukila oku kala alongisi. (Mateo 28:19, 20) Tua kũlĩha okuti, koloneke vilo , kuli onjanga yoku longisa ciwa ndomo ci yonguiwa koku kunda. Etu tua kũlĩha okuti, oku longisa kuetu ku pondola oku tuala komuenyo ale kolofa omanu vana tu longisa. (1 Timoteo 4:16) Omo liaco, tu sukila oku li pulisa etu muẽle ndoco: ‘Ocili hẽ okuti ndulongisi umue uwa? Ndamupi ndi pondola oku loñoloha?’
2, 3. (a) Ndamupi ulongisi umue a lombolola onjila ya velapo okuti oyo tu sukila oku kuama koku longisa ciwa? (b) Ongangu yipi Yesu a tu sila kueci catiamẽla koku longisa?
2 Esakalalo liaco ka lika tepulule epandi lietu. Nda tua sima okuti, ocikele coku longisa ci tendiwa ndocina cimue ci sukila uloño walua, tu pondola oku sima okuti ka ci tu lelukila oku loñoloha kupange waco. Oco omunu a kuate uloño wa suapo koku longisa, ka sukila oku tukula olondaka via tatama, pole o sukila oku kuama olondaka vina via leluka okuti vi kuete esilivilo liocili. Konomuisa olondaka vionoño yimue wa soneha velivulu liaye ndoco: “Oco omunu a longise ciwa, ka sukila oku kuama olonumbi vialua viuloño. . . . Oku longisa ku lingiwa lika ciwa locisola.” Ocili okuti, eye wa popia eci catiamẽla koku longisa ku lingiwila kolosikola viaño. Ocisimĩlo caye, ci tava okuti ci tiamisiwila vali koku longisa kuetu Tuakristão. Oco hẽ ndamupi?
3 Kupange wetu woku longisa ka kuli layimue ongangu ya velapo okuti Yesu Kristu ci sule. Yesu wa sapuila kolondonge viaye hati: “Ndo wihi ongangu.” (Yoano 13:15) Yesu wa popia eci catiamẽla kongangu yaye yiwa yoku lekisa umbombe. Pole, vongangu yiwa eye a tu sila, mua kongela upange wa velapo eye a linga palo posi woku longisa omanu olondaka viwa Viusoma. (Luka 4:43) Nda ove cilo o yongola oku kuama olondaka via leluka ndevi Yesu a kuama kupange waye woku kunda, ku sukila hẽ oku nõla ulandu watiamẽla ‘kocisola’? (Va Kolosai 1:15; 1 Yoano 4:8) Yesu wa lekisa ocisola ca velapo ku Yehova okuti eye Isiaye wokilu. (Yoano 14:31) Ndaño okuti Yesu wa kala ulongisi, eye wa lekisa ocisola volonepa vivali via litepa. Eye wa sola calua ocili, kuenda wa lekisavo ocisola komanu a longisa. Omo liaco, tu konomuisi olonepa evi vivali viatiamẽla kongangu eye a tu sila.
Ocisola ka ci Pui ci Lekisiwa Vondaka ya Suku
4. Ndamupi Yesu a lekisa ocisola kovina Yehova o longisa?
4 Ocituwa ulongisi a lekisa koku longisa kuaye, ci limbukiwila kueci a longisa. Nda okuti omunu poku longisa ka lekisile onjongole yocili, eci cika tindula olondonge eye a kasi oku longisa. Yesu ka kuatele owesi kocili eye a longisa catiamẽla ku Yehova kuenda Kusoma waye. Yesu wa lekisa ocisola cocili kondaka eyi. Eye wa lekisa ocisola caco eci a kala ondonge. Vokuenda kuanyamo eye a kala kilu eci keyile handi palo posi, Omõla wongunga wa Suku wa lekisile onjongole yocili koku lilongisa. Kelivulu lia Isaya 50:4, 5, ku lombolola olondaka viaco ndoco: “Ñala Yehova wa nyĩha elimi liuloño ndokuti nẽla oku kolisa lolondaka u wa kava. Omẽle komẽle o pasola etuĩ liange okuti njeva ndu o longisiwa. Ñala Yehova wa situlula etuĩ liange, kuenje sia sinĩle, sia tiukilile konyima.”
5, 6. (a) Ulandu upi Yesu a pita lawo keteke liepapatiso liaye kuenda lesulilo lie? (b) Nye ca litepa tu pondola oku sanga pokati ka Yesu la Satana catiamẽla koku kuama Ondaka ya Suku?
5 Osimbu Yesu a kala oku kula palo posi, eye wamamako loku sola calua olondunge vi tunda ku Suku. (Luka 2:52) Eci otembo yoku u papatisa ya pitilapo, eye wa pita lulandu umue u komohĩsa u sangiwa kelivulu lia Luka 3:21, ku lombolola okuti, “Ilu lia yuluka”. Ocili okuti, Yesu wa tẽla oku ivaluka otembo yina eci keyile handi palo posi. Omo liaco, noke yoku papatisiwa kuaye, eye wa pita eci ci soka 40 koloneke okuti lacimue alia. Eye wa sanjukile calua oku sokolola otembo yosi a kala kilu oku longisiwa la Yehova. Ka pa pitile otembo yalua noke, ekolelo liaye ku Suku lieya oku kapiwa voseteko.
6 Eci Yesu a kavele calua haeye wa kala lonjala, Satana wa sandiliya onjila yoku u seteka. Pokati komãla ava va Suku pa sangiwa ocina cimue ca litepa calua. Ovolandu aco avali ndaño opiwa Vovisonehua via va Heveru, pole a kuete elomboloko limue lia litepa. Satana wa lekisa etombo Kondaka ya Suku, omo liocisimĩlo coku tẽlisa olonjongole viaye muẽle. Ocili okuti, ocisuanji eci ca tombele ocili condaka ya Suku. Handi vali, eci Yesu a eca etambululo ku Satana, wa lekisa ocisola Kovisonehua omo lioku tambulula lutate Ondaka ya Suku. Ndaño okuti, Yesu wa kalako ale eci handi olondaka eye a tukula ka via sonehiwile, pole wa lekisa esumbilo liocili kokuavio. Olondaka viaco via soliwile calua via tunda ku Isiaye wokilu. Eye wa sapuila Satata okuti, olondaka vi tunda ku Yehova vi kuete vali esilivilo liocili okuti okulia ku sule. (Mateo 4:1-11) Ocili okuti, Yesu wa solele calua ocili cosi Yehova o longisile. Omo okuti Yesu wa kala ulongisi, ndamupi Eye a lekisa ocisola caco?
Yesu wa Lekisile Ocisola Kocili a Longisa
7. Momo lie Yesu a yuvuila oku longisa ovisimĩlo viaye muẽle?
7 Ocisola Yesu a lekisile kocili a longisa ca enda oku muiwa olonjanja viosi. Omo liaco, nda ca lelukile calua kokuaye oku longisa ovisimĩlo viaye muẽle. Eye wa kuatele ukũlĩhĩso walua kuenda olondunge. (Va Kolosai 2:3) Olonjanja viosi Yesu wa enda oku ivaluisa olonjeveleli viaye okuti ovina viosi a va longisa haviayeko. Pole, wa ci linga lekuatiso lia Isiaye wokilu. (Yoano 7:16; 8:28; 12:49; 14:10) Eye wa solele calua ocili cina a lilongisa ku Suku kuenda ka yonguile oku ci piñanya lovisimĩlo viaye muẽle.
8. Kefetikilo liupange wa Yesu woku kunda, ndamupi eye a tumbika ongangu yiwa yatiamẽla koku kolela Kondaka ya Suku?
8 Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda, haico a tumbika lonjanga ongangu yimue yiwa. Konomuisa onjila eye a kuama poku kundila omanu va Suku okuti, eye Mesiya wa likuminyiwa. Anga hẽ eye wa kundila lika omanu eci catiamẽla kokuaye muẽle poku linga ovikomo vi lekisa uvangi wokuti eye Kristu? Sio, hacoko a linga. Eye wa endele toke vosunangonga muna omanu va siata oku tangela Ovisonehua. Vosunangonga, eye wa tanga lolukandi ocitumasuku celivulu lia Isaya 61:1, 2, kuenda wa lombolola okuti, ocitumasuku caco catiamẽla kokuaye muẽle. (Luka 4:16-22) Ovikomo eye a linga ovio uvangi u lekisa okuti, eye wa kuatisiwa la Yehova. Yesu wa enda oku kolela Kondaka ya Suku koku longisa kuaye.
9. Poku tambulula va Fariseo, ndamupi Yesu a lekisa ocisola Kondaka ya Suku?
9 Eci Yesu a nyikawa lovitunda via vakuetavo, eye ka pengisaile elongiso liaye ndaño okuti ca lelukile oku kuama onjila yaco. Eye wa likala kokuavo poku kuama Ondaka ya Suku. Handi vali, va Fariseo va yonguile oku lundila olondonge via Yesu, okuti via kala oku tomba ocihandeleko coku lava Esambata eci via kala oku kalula apunga otiliku vepia. Yesu wa kumbulula va Fariseo hati: “Ka wa tangeli eci ca linga Daviti eci a kala lonjala?” (Mateo 12:1-5) Ocili okuti, va Fariseo, va kala locisimĩlo cokuti, Yesu wa tanga ulandu u sangiwa kelivulu lia 1 Samuele 21:1-6. Omo liaco, ovo ka va sokoluile ciwa elongiso liocili li sangiwa Vembimbiliya. Yesu ka tangele lika ulandu waco, pole wa sitululavo eci catiamẽla kondaka eyi. Eye wa sokolola ciwa ondaka yaco, kuenda wa solele calua ocihandeleko Yehova a longisa ci sangiwa vocinimbu caco Cembimbiliya. Lekuatiso liulandu waco kuenda owu wa tunda Vocihandeleko ca Mose, eye wa tẽla oku lekisa esunguluko Liocihandeleko caco. Handi vali, ocisola Yesu a kuata co vetiya oku teyuila Ondaka ya Suku peka liasongui vetavo vana va yonguile oku tenga ondaka yaco loviholo viavo muẽle.
10. Ndamupi Yesu a tẽlisa ovitumasuku viatiamẽla kocituwa caye ciwa poku longisa omanu?
10 Ocisola Yesu a lekisa kondaka a kala oku longisa, co vetiya oku yuvula oku kuama elongiso lina okuti ka li vetiya olonjeveleli. Ovitumasuku vi lekisa okuti, Mesiya wa sukilile oku vangula ‘olondaka via sunguluka.’ (Osamo 45:2; Efetikilo 49:21) Yesu wa tẽlisa ocitumasuku eci poku lekisa komanu esapulo liaye li vetiya kuenda oku amamako loku va longisa ocili ‘colondaka via posoka,’ vina eye a solele calua. (Luka 4:22) Ocili okuti, esanju eye a lekisa poku longisa omanu lia vetiya onjongole yocili kueci a kala oku longisa. Omanu va sanjukile calua poku yevelela eci Yesu a enda oku va longisa. Omo liaco, eye wa tu sila ongangu yimue yiwa okuti, oyo tu sukila oku kuama eci tu vangula la vakuetu catiamẽla kueci tua siata oku lilongisa.
11. Momo lie uloño woku longisa Yesu a kuata ka wo kokelele oku lipandiya eye muẽle?
11 Anga hẽ elomboloko liondaka ya Suku Yesu a kuata kuenda uloño waye woku vangula, lio vetiya oku lipandiya eye muẽle? Ocituwa coku lipandiya oco ca siata oku pita lomanu vana okuti alongisi. Pole, ivaluka okuti Yesu wa lekisile uloño watiamẽla ku Suku. Uloño ka wecelela omunu oku lipanda eye muẽle momo ‘olondunge vi kasi kambombe.’ (Olosapo 11:2) Ocituwa caco eci oco ca kuatisa Yesu oku yuvula epela.
Yesu wa Lekisile Ocisola Komanu Vana a Longisa
12. Ndamupi Yesu a lekisa kolondonge viaye okuti ka yonguile oco vi kuate usumba laye?
12 Olonjanja viosi Yesu wa enda oku lekisa ocisola calua komanu koku longisa kuaye. Poku longisa omanu, eye ka endaile loku va lingisa usumba ndeci omanu va siata oku linga. (Ukundi 8:9) Noke liuvangi wa eciwa lovikomo Yesu a linga, upostolo Petulu wa komõha calua leci a mõla, kuenje co vetiya oku kekamela Yesu kolongolo. Pole, Yesu ka yonguile okuti olondonge viaye viu kuatela usumba. Lesunguluko liocili, Yesu wa popia hati: “Ku ka yokoke,” kuenje, wa vetiya Petulu oku kuata onepa kupange woku longisa omanu oco va linge olondonge. (Luka 5:8-10) Yesu wa yonguile okuti, olondonge viaye vi vetiyiwa locisola oco vi lekise onjongole kocili ci tunda ku Suku okuti ka vi kuata usumba lulongisi wavo.
13, 14. Volonepa vipi Yesu a lekisa ohenda komanu?
13 Ocisola Yesu a lekisa komanu vana a longisa, ca limbukiwilavo kohenda a va kuatela. Embimbiliya li lombolola ndoco: “Puãi, eci [Yesu] a mola owiñi womanu, wa va kuatela ohenda momo va pekengua kuenda va sakalasua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:36) Yesu wa va kuatela ohenda kuenje wa va kuatisa.
14 Kũlĩhĩsa epuluvi likuavo Yesu a lekisa ohenda. Eci ukãi umue wa kala luveyi woku pita osonde a li tikitiya vowiñi oco a pitile kokuaye, noke yoku lamba kuwalo wa Yesu, haico a kaya. Yesu wa limbuka unene wa tunda vetimba liaye, pole vonjanja yaco ka muĩle omunu eye a sakula. Pole eye wa likolisilako loku sandiliya ukãi waco. Momo lie? Eye ko sandiliyile oco o vetele evelo omo lioku tomba Ocihandeleko ale ovihandeleko via Vakuavisonehua la va Fariseo vina ukãi waco a kuatelele usumba. Pole, Yesu wa sapuila ukãi waco hati: “Amõlange, ekolelo liove lia ku popela. Kuende lombembua. Uvei wove wa ku tunda.” (Marko 5:25-34) Tala ño ohenda eye a lekisa volondaka evi. Eye ka popele lika hati, ‘ wa sakuiwa.’ Pole, wo sapuilavo okuti: “Kuende lombembua. Uvei wove wa ku tunda.” Marko palo, wa tukula ondaka yimue yi lomboloka ‘ekangiso,’ okuti yi kuetevo elomboloko lioku tipuiwa. Omo liaco, Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ukãi wa kala oku tala ohali yalua omo liuveyi a kala lawo una wa enda oku u sumuisa calua omo lievalo a kala lalio. Eye wo kuatela ohenda.
15, 16. Ovolandu api a pita la Yesu a lekisa okuti eye wa enda oku sanda lika eci ciwa catiamẽla komanu?
15 Yesu wa lekisavo ocisola komanu poku kapako ovina viwa ovo va kala oku linga. Konomuisa ulandu umue wa pitako eci Yesu a ñualehẽla la Nataneli una noke weyavo oku linga upostolo. Embimbiliya li lombolola okuti: ‘Yesu wa mola Nataneli o kasi loku iya kokuaye, kuenje wa popia eci catiamẽla kokuaye hati: Tala ño u Isareli wocili. Vutima waye ka muli elimbi.’ Omo okuti Yesu wa kala ukuavikomo, vowola yaco wa kũlĩhĩle ale eci ca kala vutima wa Nataneli, kuenda ovina vikuavo viatiamẽla kokuaye. Ocili okuti, Nataneli wa kala omunu umue ka lipuile. Eye wa enda oku lueya calua, ndeci ci kasi oku pitavo letu. Pole, eci Nataneli a yeva eci catiamẽla ku Yesu, wa linga epulilo liokuti: “Ko Nasara hẽ, ku tunda cimue ciwa?” (Yoano 1:45-51) Pokati kovina viosi via sukilile oku vanguiwa viatiamẽla ku Nataneli, Yesu wa nõla lika ovina viwa viatiamẽla kesunguluko liaye.
16 Handi vali, kesongo umue wo ko Yudea una wa kala esualali lio ko Roma, eci a pinga ku Yesu oco a sakule upika umue wa kala loku vela calua, Yesu wa kũlĩhĩle okuti kesongo waco wa kala lakandu. Koloneke viaco, ci tava okuti kesongo kaco wa kala ongangala, omondi haeye wa litumbikile kefendelo liesanda. Yesu ka kapeleko ekalo liaco lĩvi, pole wa sokolola lika ekolelo liocili ulume waco a kuata. (Mateo 8:5-13) Noke, eci Yesu a lombolola ulandu wondingaĩvi yina ya valeliwile kuti ponẽle yaye, Eye ka kapeleko ovilinga vĩvi viulume waco, pole wo vetiya oku kuatela elavoko lioloneke vio kovaso. (Luka 23:43) Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ka ca sungulukile oku popia cimue cĩvi catiamẽla komanu, momo ci pondola oku tepulula ekolelo liavo. Ocili okuti, oku likolisilako kuaye loku sanda lika eci ciwa ku vakuavo, ca kuatisa omanu valua oku amamako loku linga eci ciwa.
Oku Lekisa Onjongole Yoku Kuatisa Vakuavo va Lilongisa Ocili
17, 18. Eci Yesu a tava ocikele coku iya palo posi ndamupi a lekisa onjongole yoku vumba vakuavo?
17 Uvangi ukuavo u lekisa ocisola Yesu a kuatela omanu a longisa, watiamẽla konjongole eye a lekisa poku va lingila upange. Eci Omõla wa Suku keyile handi palo posi, olonjanja viosi wa lekisile ocisola calua komanu. (Olosapo 8:30, 31) Omo okuti eye wa kala “Ndaka” ya Yehova, wa kuatele ukamba wocili lomanu. (Yoano 1:1) Handi vali, Yesu okuiya kuaye palo posi oco a longise omanu, ‘wa lieca eye muẽle ndupika,’ poku tunda komangu yaye ya velapo oko kilu. (Va Filipoi 2:7; 2 Va Korindo 8:9) Eci Yesu a kala palo posi, ka kevelile oku kuatisiwa lomanu kuenda oku vumbiwa. Pole, eye wa popia hati: “Mõlomanu keyilile oku vumbiwa, te oku vumba, loku eca omuenyo waye ndocimueyo coku yovola [omanu] va lua.” (Mateo 20:28) Eci Yesu a kala palo posi, wa tẽlisa olondaka via tukuiwa ndeti.
18 Lumbombe wocili, Yesu wa kundila omanu vana va sukilile oku va longisa kuenda wa pita otembo yalua lavo loku va kuatisa kovina viosi va sukilile. Eye wa linga ungende walua toke Vofeka Yohuminyo loku kundila omanu vosi va tava kesapulo liaye. Ca litepa la va Fariseo vakuepela kuenda vakuavisonehua ceci okuti, Yesu wa kala embombe liocili kuenda ca lelukile oku vangula laye. Omanu vosi, ndeci: Vana va kemãla, asualali, olonganji, omãla, olohukũi lolombeyi kuenda omanu vana va lavisiwile vofeka, vosi yavo ka va kuatele usumba woku vangula la Yesu. Ndaño okuti Yesu wa kala omunu umue walipua, eye wa enda oku yeva yeva ekavo kuenda onjala. Eci eye a kavele yu a yonguile oku puyukapo, ale epuluvi limue lioku likutilila, handi lopo Eye wa pitisile kovaso olonjongole via vakuavo okuti viaye vi sule poku kuatisa omanu vaco.—Marko 1:35-39.
19. Ndamupi Yesu a tumbika ongangu yiwa kolondonge viaye yatiamẽla koku linãlisa lumbombe wocili, lepandi, kuenda ocisola?
19 Yesu wa lekisilevo onjongole yoku vumba olondonge viaye. Eye wa ci linga poku vi longisa locisola kuenda lepandi liocili. Eci ovio ka via kale loku kuata elomboloko liocipama cimue a kala oku va longisa, eye ka kuatele onyeño ale oku va kelohãila. Eye wa sandiliya onjila ya sunguluka yoku va kuatisa oco va kuate elomboloko lia suapo lieci a va longisa. Handi sokolola ño ndomo onjanja yimue olondonge via Yesu via kala oku lihoya oco vi kũlĩhe u wa velapo pokati kavo. Toke muẽle kuteke Yesu a kala oku lavoka oku pondiwa, eye wa sandiliya onjila yoku vi longisa oco vi linãlise pokati lumbombe wocili. Yesu poku lombolola eci catiamẽla koku lekisa umbombe, kuenda ovina vikuavo eye wa popia hati: “ndo wihi ongangu.”—Yoano 13:5-15; Mateo 20:25; Marko 9:34-37.
20. Ongangu yipi yiwa yoku longisa Yesu a tumbika okuti ya litepa calua lovituwa via va Fariseo? Pole, momo lie ongangu yaco ya kuatela esilivilo liocili?
20 Kũlĩhĩsa okuti, Yesu ka lomboluile lika kolondonge viaye eci catiamẽla koku lekisa ongangu yiwa, pole wa va ‘ĩha ongangu.’ Eye wa va longisa lovindekaise. Eye ka vanguile lavo loku lilekisa okuti wa velapo calua, pole wa velisilepo eci a va sapuila oco va ci linge. Yesu wa va sapuila hati, va Fariseo va kuete ocituwa cokuti, “eci va longisa ka va ci lingi.” (Mateo 23:3) Loku liketisa kuocili, Yesu wa situluila olondonge viaye elomboloko lieci a longisa okuti va ci kapako komuenyo wavo. Eci eye a vetiya olondonge viaye oku kuama omuenyo umue wa leluka okuti ka vi sandiliya ovokuasi alua, ovo ka va sukilile oku sinyanyeha eci eye a kala loku lombolola. Pole, va sukilile oku limbuka ocili colondaka viaye viokuti: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju viavio, puãi Mõlomanu ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Mateo 8:20) Yesu wa vumba olondonge viaye leliketiso liocili poku va sila ongangu yimue yiwa.
21. Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
21 Ocili okuti, Yesu eye Ulongisi wavelapo wa kala kulo kilu lieve. Oku sola kuaye eci a longisa kuenda ocisola a lekisa komanu a longisa, kua kala uvangi ku vana vakuotima wa sunguluka vo mõla haivo va yevelela eci a longisa. Eci ca lingavo uvangi kokuetu vosi koloneke vilo tu kasi oku lilongisa ongangu ya tumbikiwa la Yesu. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu ya lipua ya Yesu? Ocipama cikuãimo, cika tambulula epulilo eli.
Ndamupi o Tambulula?
• Uloño wa suapo welongiso liwa u lomboloka nye, kuenda helie wa eca ongangu yaco?
• Lonjila yipi Yesu a lekisa ocisola kocili eye a longisa?
• Ndamupi Yesu a lekisa ocisola komanu vana eye a longisa?
• Ongangu yipi yumbombe Yesu a lekisa yatiamẽla koku vumba omanu vana eye a longisa?
[Elitalatu kemẽla 8]
Ndamupi Yesu a lekisa okuti wa solele calua olonumbi vi sangiwa Vondaka ya Suku?