OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w08 15/2 kam. 12-16
  • Yesu Kristu—Eye Omisionaliu Yavelapo

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yesu Kristu—Eye Omisionaliu Yavelapo
  • Utala Wondavululi—2008
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Yesu wa Sukilile Oku Kuata Utima wa Sunguluka Poku Kundila Vocikanjo Cokaliye?
  • Wa Pindisiwa Oco a Kale Ulongisi
  • Ndomo Yesu a Longisa
  • Ovituwa Via Kuatisa Yesu Oku Soliwa Lomanu
  • Yesu Kristu Helie?
    Embimbiliya li Pondola Oku tu Longisa Nye?
  • Yesu Kristu Helie?
    Embimbiliya Li Longisa Nye?
  • “Ndo Wihi Ongangu”
    Utala Wondavululi—2002
  • Momo Lie Tu Sukilila Oku Kuama “Kristu”?
    Utala Wondavululi—2009
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2008
w08 15/2 kam. 12-16

Yesu Kristu​—Eye Omisionaliu Yavelapo

“Nda tunda kokuaye, eye wa numa.”​—⁠YOA. 7:⁠29.

1, 2. Omisionaliu yi lomboloka nye, kuenda helie o tukuiwa hati Omisonaliu yavelapo?

ECI o yeva ondaka “misionaliu” nye o sima? Vamue va sima olomisionaliu Viakristão vesanda via siata oku litenga vopulitika kuenda vovitangi viatiamẽla kovokuasi volofeka vina va tumiwa. Pole, omo okuti Umbangi ya Yehova, osima olomisionaliu vina via siata oku tumiwa Losungu Yolombangi Via Yehova oco vika kundile olondaka viwa viusoma kolofeka vialua voluali. (Mat. 24:​14) Olomisionaliu viaco, via litumbika koku pesela otembo yavo longusu yavo oco vi kuatise omanu oku amela ku Yehova Suku kuenda oku kuata ukamba laye.​—⁠Tia. 4:⁠8.

2 Ondaka “misionaliu” kuenda “olomisionaliu,” ka yi sangiwa vo Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas. Pole, etosi pombuelo yemẽla yelivulu lia Va Efeso 4:11 vo Tradução do Novo Mundo das Escrituras Sagradas com Referências, li lekisa okuti, kelimi lio Helasi ondaka “akundi,” yi lombolokavo “olomisionaliu.” Yehova eye Ukundi wa velapo pole, ka tukuiwa hati Omisionaliu, momo lalimue eteke a tumiwile lomunu. Yesu Kristu poku lombolola catiamẽla ku Isiaye wokilu wa popia hati: “Nda tunda kokuaye, eye wa numa.” (Yoa. 7:​29) Omo okuti Yehova wa sola calua omanu, wa tuma Omõlaye wongunga palo posi. (Yoa. 3:​16) Yesu citavo oku u tukula hati, Omisionaliu yavelapo, momo wa tumiwa palo posi oco a ‘imbile uvangi ocili.’ (Yoa. 18:​37) Eye wa tẽlisa ciwa upange waye woku kunda olondaka viwa Viusoma, kuenda toke cilo tu kasi oku kuatisiwa lupange waye. Ci kale okuti, tulomisionaliu ale sio, tu pondola oku kuama olonjila viaye vioku longisa kupange woku kunda.

3. Apulilo api tu konomuisa cilo?

3 Ocikele ca Yesu coku kala ukundi Wusoma, ci tu vetiya oku pula ndoco: Nye Yesu a linga eci a kala palo posi? Momo lie elongiso liaye lia vetiyila omanu? Kuenda nye co kuatisa oku tẽlisa ciwa upange waye woku kunda?

Yesu wa Sukilile Oku Kuata Utima wa Sunguluka Poku Kundila Vocikanjo Cokaliye?

4-6. Apongoloko api Yesu a linga eci a tumiwa palo posi?

4 Koloneke vilo, olomisionaliu kuenda vamanji vakuavo va ilukila kolofeka vina kuli ekambo liakundi Vusoma, va siata oku kuama ekalo liomuenyo va sanga vocikanjo caco. Cimuamue haico ca pita la Yesu. Ekalo liomuenyo waye kilu eci a kala la Isiaye, kuenda ovangelo va vumba Yehova lutima wasunguluka, lia litepele lekalo liomuenyo a sanga palo posi. (Yovi 1:6; 2:⁠1) Eye wa liyaka locitangi poku kala lomanu vakuakandu mulo voluali! (Mar. 7:​20-​23) Yesu wa tetulula ocitangi ca kala pokati kolondonge viaye. (Luka 20:46; 22:​24) Eye, wa tẽla oku pandikisa kovitangi viosi a liyaka lavio palo posi.

5 Yesu ka fetikile oku vangula elimi liomanu locikomo, pole wa lilongisa elimi liaco tunde vutila. Ndaño Yesu wa enda oku songuila ovangelo kilu, wa linga epongoloko linene! Momo eci a kala palo posi, wa vangula limue pokati ‘kalimi omanu.’ Elimi liaco lia litepele ‘lalimi ovangelo.’ (1 Va  Kor. 13:⁠1) Pole, lomue omunu wa tẽla oku popia olondaka via posoka ndevi via tunda vomela wa Yesu.​—⁠Luka 4:⁠22.

6 Kũlĩhĩsa ovina vikuavo via pongolola omuenyo Womõla a Suku eci eya palo posi. Ndaño Yesu ka piñalele ekandu lia Adama, pole Wa linga omunu nda vana veya oku kala “vamanjaye” olombuavekua. (Tanga Va Heveru 2:​17, 18.) Yesu kuteke waye wa sulako palo posi, ka tavele oku pinga ku Isiaye oco o tumise “olohoka viovangelo, okuti, ekũi liolohoka kolohoka vivali vi sule.” Sokolola ño olohoka viovangelo a enda oku songuila kilu omo lioku kala Mingeli! (Mat. 26:53; Yuda 9) Yesu wa linga ovikomo, pole ovina a linga eci a kala palo posi, ka vi sokisiwa levi nda a linga kilu vokuenda kuotembo yaco.

7. Nye va Yudea va linga ci lekisa okuti ka va kapeleko ovina via tukuiwa Vocihandeleko?

7 Yesu okuti eye “Ndaka,” osimbu handi keyile palo posi, wa kala kapitiya ka Suku una wa songuila va Isareli osimbu va kala vekalasoko. (Yoa. 1:1; Etu. 23:​20-​23) Ovo va ‘tambuile ovihandeleko via eciwa lovangelo pole ka va vi pokuile.’ (Ovil. 7:53; Va Hev. 2:​2, 3) Kocita catete, asongui vetavo lia va Yudea ka va kũlĩhĩle elomboloko Liocihandeleko. Kũlĩhĩsa ocihandeleko Cesambata. (Tanga Marko. 3:​4-6.) Vakuavisonehua la va Fariseo ‘ka va kapeleko ovina via velapo viovihandeleko, ndeci esunga vekanga, ohenda, kuenda ekolelo.’ (Mat. 23:​23) Pole, Yesu ka kuatele ovisimĩlo viokuti ka va sukila vali ekuatiso loku va sapuila ocili.

8. Momo lie Yesu eyilila oku tu kuatisa?

8 Yesu wa kuata utima wa sunguluka. Eye wa vetiyiwa oku sola omanu kuenda wa kuata onjongole yoku va kuatisa. Eye wa velisilepo upange woku kunda. Omo lioku amamako oku pokola ku Yehova osimbu a kala palo posi, “wa linga ono yeyovo ka li pui lia vosi vo pokola.” Handi vali, “omo eye muẽle a tala ohali loku yonjiwa, oco o tẽla oku kuatisa ava va yonjiwa.”​—⁠Va Hev. 2:18; 5:​8, 9.

Wa Pindisiwa Oco a Kale Ulongisi

9, 10. Epindiso lipi Yesu a tambula osimbu handi ka tumiwile palo posi?

9 Koloneke vilo, osimbu Akristão ka va tumiwile kupange wumisionaliu, Osungu Yolombangi Via Yehova ya siata oku linga eliangiliyo lioku va pindisa. Yesu Kristu wa tambula hẽ epindiso? Wa tambula. Pole, ka pitile kolosikola via velapo vio kotembo yaye osimbu handi ka nõliwile oku linga Mesiya. Kuenda ka pindisiwile lasongui vetavo va kemãla. (Yoa. 7:15; sokisa Lovilinga 22:⁠3) Nye ca kuatisa Yesu oku kala ulongisi wa loñoloha?

10 Ndaño Yesu wa longisiwa la inaye Maria kuenda isiaye yokatumba Yosefe, pole, epindiso lioku kunda wa li tambula Kono yimue ya velapo. Catiamẽla kondaka yaco, Yesu wa popia hati: “Sia popele ño ocipango cange, Isia wa numa eye wa ñundika eci mopia leci mbangula.” (Yoa. 12:​49) Yesu Omõla wa tambula epindiso liatiamẽla kueci a longisa. Osimbu handi keyile palo posi, wa pita otembo yalua loku yevelela olonumbi via Isiaye. Epindiso lipi lia velapo a tambula?

11. Yesu wa kuama ndati ongangu ya Isiaye yoku lekisa ocisola komanu?

11 Tunde eci Omõla a lulikiwa, wa kuatele ukamba wocili la Isiaye. Osimbu keyile palo posi, wa kũlĩhĩsa ovituwa Suku a lekisa komanu poku mola ndomo a enda oku va tata. Ocisola Yehova Suku a kuatela omanu, ca lekisiwa kocituwa Omõla ukualondunge via velapo a lekisa komanu. Eye wa popia hati: “Nda sanjukilavo omãla vomanu.”​—⁠Olosap. 8:​22, 31.

12, 13. (a) Nye Yesu a lilongisa poku tala ndomo Isiaye a tatele va Isareli? (b) Epindiso Yesu a tambula lio kuatisa ndati kupange waye?

12 Vepindiso Omõla a tambula, mua kongelele oku kũlĩhĩsa ndomo Isiaye a tetulula ovitangi viomanu. Tu konomuisi ndomo Yehova a tatele va Isareli va sina. Elivulu lia Nehemiya 9:28 li popia hati: “Eci va tumãla vali ciwa va kuata vali kevĩho kovaso ove [a Yehova]. Oco ove wa va eca peka liovanyãli ha va va viala. Noke, eci va pongoloka, va vilikiya kokuove kuenje wa va yeva ndaño okasi kilu. Kuenje, ndeci ca tuwa ohenda yove, wa va yovola olonjanja via lua.” Yesu poku talavaya la Yehova, loku kũlĩhĩsa ovina a linga, co kuatisa oku lekisa ohenda komanu vocikanjo caye.​—⁠Yoa. 5:⁠19.

13 Yesu uvangi woku kapako epindiso a tambula wa u lekisa poku tata olondonge viaye locikembe. Kuteke waye wa sulako osimbu handi ka file, ovapostolo vana a solele calua, ‘vo yanduluka kuenje vosi va tila.’ (Mat. 26:56; Yoa. 13:⁠1) Upostolo Petulu wo likala olonjanja vitatu! Pole, Yesu wa yulula onjila yoku kuatisa ovapostolo vaye okuti va tiukila kokuaye. Eye wa sapuila Petulu hati: “Nda ku likutilila okuti ekolelo liove ka li tokoka. Kuenda vali, ove, eci o tiuka vali kokuange, kolisa vakuẽle.” (Luka 22:​32) Va Isareli yespiritu, ociseveto cavo “ovapostolo lovaprofeto” kuenda ovawe ociseveto cocimbaka co Yerusalãi Yokaliye, a kuete onduko yeci ci soka 12 kovapostolo va Kameme, Yesu Kristu. Koloneke vilo, Akristão olombuavekua kuenda “olomeme vikuavo,” va kasi oku amamako lupange woku kunda Usoma lekuatiso lieka lia pama lia Suku kuenda oku songuiwa Lomõlaye wa soliwa.​—⁠Va Efe. 2:20; Yoa. 10:16; Esit. 21:⁠14.

Ndomo Yesu a Longisa

14, 15. Oku longisa kua Yesu kua litepele ndati loku kua vakuavisonehua kuenda va Fariseo?

14 Yesu wa kuama ndati epindiso a tambula poku longisa olondonge viaye? Eci tu kũlĩhĩsa onjila Yesu a kuama poku longisa, leyi yasongui vetavo lia va Yudea, tu limbuka oku litepa kualua. Vakuavisonehua kuenda va Fariseo, va ‘nyõla ocihandeleko ca Suku oco va tẽlise oviholo viavo.’ Pole, Yesu ka longisile lacimue ca tunda kovisimĩlo viaye muẽle. Eye wa longisa esapulo li sangiwa vondaka ya Suku. (Mat. 15:6; Yoa. 14:​10) Eci oco tu sukilavo oku linga.

15 Kuli ocina cikuavo ci lekisa oku litepa kuelongiso lia Yesu leli liasongui vetavo. Catiamẽla ku vakuavisonehua kuenda ku va Fariseo, eye wa popia hati: “Cosi vo longisi ci lingi loku ci kuama. Puãi ko ka setukuli ovilinga viavo. Momo va longisa puãi eci va longisa ka va ci lingi ovo muẽle.” (Mat. 23:⁠3) Yesu wa kapeleko ovina a longisa. Omo liaco, tu konomuisi uvangi waco.

16. Momo lie o popela okuti Yesu wa tẽlisa olondaka viaye vi sangiwa kelivulu lia Mateo 6:​19-21?

16 Yesu wa sapuila olondonge viaye hati, “lisiliyili ukuasi kilu.” (Tanga Mateo 6:​19-21.) Anga hẽ Yesu wa tẽlisa onumbi eyi? Wa yi tẽlisa, momo wa popia eci catiamẽla kokuaye hati: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju, Mõlomanu puãi ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Luka 9:​58) Yesu wambatele omuenyo wa leluka. Eye, wa pitisile kovaso oku kunda olondaka viwa Viusoma, kuenda wa lekisa elomboloko lioku yuvula oku sakalala lovokuasi oluali. Yesu wa lekisa esunga lieci tu sukilila oku seleka ovokuasi kilu, kuna okuti “ndaño ombunji, ndaño onguyu ka yili, haiko ovimunu ka vi tuiyila loku iva.” Ove hẽ wa kapako elungulo lia Yesu lioku seleka ukuasi kilu?

Ovituwa Via Kuatisa Yesu Oku Soliwa Lomanu

17. Ovituwa vipi Yesu a lekisa vieca uvanga wokuti wa kala ukundi umue wavelapo?

17 Ovituwa vipi Yesu a lekisa vieca uvangi wokuti, wa kala ukundi wa velapo? Vimue pokati kovituwa viaco, ovisimĩlo a kuata viatiamẽla komanu vana a kuatisa. Yesu wa lekisa ovituwa vimue via Yehova ndeci: Umbombe, ocisola kuenda ohenda. Ovituwa viaco, via vetiya omanu valua oku iya ku Yesu.

18. Momo lie tu popela okuti Yesu wa lekisile umbombe?

18 Omo okuti Yesu wa tavele ocikele coku iya palo posi, “wa lipesela eye muele, wa linga ndupika, [kuenda] wa citiwa lesetahãlo liomunu.” (Va Fil. 2:⁠7) Eye wa lekisa umbombe wocili. Yesu wa kapeleko omanu vosi, kuenda ka lipandele loku popia hati: ‘Omo okuti nda tunda kilu, vosi yene u sukila oku ndi yevelela.’ Yesu wa litepele la vana va litukuile hati, va mesiya, momo ka lipandele locikele caye coku kala Mesiya yocili. Olonjanja vimue wa enda oku handeleka omanu oco ka vaka vangule cimue catiamẽla kokuaye kuenda ovina a linga. (Mat. 12:​15-​21) Yesu wa yonguile okuti, omanu va li nõlela ovo muẽle oku u kuama poku mola ovina a linga. Olondonge viaye via kuatisiwa calua, momo Ñala yavo ka va kisikile oku lipua ndovangelo a kala lavo kilu!

19, 20. Ocisola lohenda via vetiya ndati Yesu oku kuatisa omanu?

19 Yesu Kristu wa lekisavo ocisola okuti oco ocituwa ca velapo ca Isiaye wokilu. (1 Yoa. 4:⁠8) Eye, wa longisa omanu oku lekisa ocisola. Tu konomuisi ovisimĩlo viaye viatiamẽla kumalẽhe umue ombiali. (Tanga Marko 10:​17-22.) Yesu wa ‘lekisa ocisola kokuaye,’ kuenda wa yonguile oku u kuatisa. Pole, umalẽhe ombiali, ka yonguile oku siapo ovina a kuatele oco a linge ondonge ya Kristu.

20 Cimue pokati kovituwa Yesu a lekisa, ohenda. Omo okuti omanu vosi ka va lipuile, vana va tavele kovina a longisa, va kuatele ovitangi vialua. Pole, Yesu wa kuatele elomboloko liaco, kuenda wa va longisa lohenda. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Vepuluvi limue, Yesu kumue lovapostolo vaye va kuatele upange walua okuti ka va kuatele otembo yokulia. Nye Yesu a linga eci a mola omanu va liongolola? “Wa va kuatela ohenda, momo va linga ndolomeme ka vi kasi lungombo, kuenje wa fetika oku va longisa ovina via lua.” (Mar. 6:​34) Yesu wa kuatela ohenda omanu va kala vocikanjo caye, kuenje wa va longisa kuenda wa linga ovikomo vioku va kuatisa. Omo liaco, vamue va kokiwa lovituwa viaye viwa, va tava kolondaka viaye, kuenje va linga olondonge viaye.

21. Nye tuka lilongisa vocipama ci kuãimo?

21 Kuli ovina vialua tu pondola oku lilongisa viatiamẽla kupange wa Yesu woku kunda eci a kala palo posi, ndomo cika lekisiwa vocipama ci kuãimo. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu Kristu yoku kala Omisionaliu ya velapo?

O Tambulula Ndati?

• Epindiso lipi Yesu a tambula osimbu handi keyile palo posi?

• Oku longisa kua Yesu kua litepele ndati loku kua vakuavisonehua la va Fariseo?

• Ovituwa vipi Yesu a lekisa komanu?

[Elitalatu kemẽla 15]

Yesu wa longisa ndati owiñi?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link