Akristão Va Kuete Hẽ Elavoko Liomuenyo Ko Pui Palo Posi?
“[Suku] o puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku kalako vali.”—ESIT. 21:4.
1, 2. Tua kũlĩha ndati okuti, va Yudea kosimbu va kuatele elavoko liomuenyo ko pui palo posi?
ETEKE limue, ukuenje umue ohuasi, wa endele ku Yesu kuenje, wa kekama loku pula hati: “Olongisi, vukuesunga, ndinga nye okuti ñuata omuenyo ko pui?” (Mar. 10:17) Ukuenje waco, wa yonguile oku kũlĩha nda oka kuata omuenyo ko pui kilu ale palo posi. Ndomo tua ci konomuisa vocipama catete, Suku wa ecele ku va Yudea elavoko liepinduko kuenda omuenyo ko pui palo posi. Ulandu waco u lekisa okuti, va Yudea kotembo yovapostolo, va kuatelevo elavoko liaco.
2 Marta ekamba lia Yesu, omo lielavoko liepinduko a kuata lioku kala palo posi, wa popia eci catiamẽla ku kota liaye wa kala oku vela hati: “Ndi ci okuti [oka] pinduka epinduko lieteke lia sulako.” (Yoa. 11:24) Va Sadukeo kotembo yaco, ka va tavele kelavoko liepinduko. (Mar. 12:18) Pole, ulongisi umue o tukuiwa hati, George Foot Moore, velivulu a soneha losapi hati, Judaism in the First Centuries of the Christian Era (Judaísmo nos Primeiros Séculos da Era Cristã), wa popia hati: “Ovolandu a sonehiwa . . . kosimbu, a lekisa uvangi wokuti, omanu vana va fa osimbu, vaka pinduiwa palo posi.” Umalẽhe una ohuasi wa endele ku Yesu, wa yonguile oku kuata omuenyo ko pui palo posi.
3. Apulilo api tu konomuisa vocipama cilo?
3 Koloneke vilo, atavo alua kuenda olonoño vina via siata oku konomuisa ovina vi sangiwa Vembimbiliya, ka va tava okuti, Yesu wa longisa hati, kuli elavoko lioku kala otembo ka yi pui palo posi. Omanu valua va lavoka okuti, noke yoku fa, ocilelembia cavo cenda kilu. Vana va siata oku tanga Ovisonehua vio Helasi, eci va sanga ondaka “omuenyo ko pui,” va yi tiamisila lika komuenyo wo kilu. Anga hẽ, ovisimĩlo viaco viocili? Nye Yesu a yonguile oku popia eci a tukula ondaka omuenyo ko pui? Olondonge viaye via tavele kovina vipi? Anga hẽ, Ovisonehua vio Helasi vi longisa okuti, tu pondola oku kuata omuenyo ko pui palo posi?
Omuenyo ko Pui “Voluali luokaliye”
4. Nye cika pita “voluali luokaliye”?
4 Embimbiliya li longisa okuti, Akristão olombuavekua, eci va pinduiwa va enda kilu oco va viale omanu palo posi. (Luka 12:32; Esit. 5:9, 10; 14:1-3) Eci Yesu a lombolola catiamẽla komuenyo ko pui, ka tukuile lika etendelo liolombuavekua. Tu konomuisi olondaka a sapuila olondonge viaye eci umalẽhe ohuasi a tiukila lesumuo, omo Kristu o vetiya oku landisa ovina viosi a kuata oco a linge ondonge yaye. (Tanga Mateo 19:28, 29.) Yesu wa sapuila ovapostolo vaye hati, vaka kala kumosi lolosoma oco va sombise “ekũi liapata kapata avali a Isareli.” Apata aco, a lomboloka omanu ka va tiamẽlele kocisoko ca vana vaka viala kilu. (1 Va Kor. 6:2) Eye wa tukulavo onima yeciwa ‘ku vana’ va linga olondonge viaye. Omanu vaco, vaka ‘kuata omuenyo ko pui.’ Omo liaco, ovina viosi via tukuiwa ndeti, vika tẽlisiwa “voluali luokaliye.”
5. Olondaka “voluali luokaliye” vi lomboloka nye?
5 Olondaka Yesu a tukula hati, “voluali luokaliye,” vi lomboloka nye? Vembimbiliya li Kola, vi lomboloka ‘ekalo liwa kilu lieve okuti, ovina viosi vika lingiwa viokaliye.’ Yesu poku tukula ondaka yaco ka ecele elomboluilo, pole, wa yi tiamisila kelavoko va Yudea va kuatele tunde kosimbu. Momo kotembo yaco, voluali mua kala ekalo liwa, ndeli lia kala vocumbo Cedene, osimbu Adama la Heva ka va lueyele. Omo liaco, Suku oka tẽlisa ocipango caye voluali luokaliye, momo wa likuminya ‘ilu liokaliye, kuenda ongongo yokaliye.’—Isa. 65:17.
6. Olusapo luolomeme kuenda olohombo lu tu longisa nye catiamẽla kelavoko liomuenyo ko pui?
6 Yesu wa popia eci catiamẽla komuenyo ko pui, eci a tukula ovina vika pita kesulilo lioluali lulo. (Mat. 24:1-3) Eye wa popia hati: “Eci Mõlomanu eya lulamba waye kumue lovangelo vosi, oco o tumala kocalo culamba waye. Kuenje olofeka viosi vi kongelua kokuaye. Oco omanu vaco o va tepa pokati . . . ndeci ungombo a tepa olomeme lolohombo.” Vana vaka pita vesombiso, vaka ‘yambuiwa, pole, vakuesunga vaka kuata omuenyo ko pui.’ “Vakuesunga” vana va kuatisa olombuavekua okuti, “vamanji” ya Kristu, vaka tambula omuenyo ko pui. (Mat. 25:31-34, 40, 41, 45, 46) Omo okuti, olombuavekua via nõliwa oco vika viale Vusoma wo kilu, “vakuesunga” va sukila oku pokola Kusoma waco. Embimbiliya li popia hati: ‘Yehova Soma, oka viala tunde kokalunga toke kokalunga, tunde Kolui toke kasukiyo oluali.’ (Osa. 72:8) Ovo vaka sanjukila omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi.
Evangeliu Lia Yoano li Lekisa Nye?
7, 8. Alavoko api avali Yesu a sapuila Nikodemo?
7 Ndomo ca sonehiwa Vevanjeliu lia Mateo, lia Marko, kuenda lia Luka, Yesu wa pitulula ondaka “omuenyo ko pui,” olonjanja vialua. Evanjeliu lia Yoano li lekisa okuti, Yesu wa tukula olondaka oku kala otembo ka yi pui ci soka 17 kolonjanja. Tu konomuisi ulandu waco, oco tu limbuke ovina Yesu a popia viatiamẽla kelavoko liomuenyo ko pui palo posi.
8 Ndomo Yoano a lombolola, Yesu tete wa sapela la umue u Fariseo o tukuiwa hati, Nikodemo catiamẽla komuenyo ko pui. Eye wo sapuila hati: “Omunu ka tẽla oku iñila vusoma wa Suku, te o citiwa lovava kuenda espiritu.” Vana va kuete esumũlũho lioku iñila Vusoma wo kilu, va sukila oku “citiwa evali.” (Yoa. 3:3-5) Yesu ka popele lika ovina evi. Eye wa lombololavo catiamẽla kelavoko liomanu vosi. (Tanga Yoano 3:16.) Eye wa tukula elavoko liomuenyo ko pui liolombuavekua vika viala kilu, kuenda elavoko liomanu vaka kala palo posi.
9. Elavoko lipi Yesu a sapuila ukãi u Samaria?
9 Yesu noke yoku sapela la Nikodemo ko Yerusalãi, wa endele Konano yo Galilea. Vonjila, wa sanga ukãi umue pocisimo ca Yakoba ko Samaria, volupale luo Sukare. Noke wo sapuila hati: “U wosi o nyua kovava ndu wiha ka yevi vali enyona oloneke ka vi pui. Puãi ovava ndu wiha o lingila vokati kaye ono yovava yi tombokaila omuenyo ko pui.” (Yoa. 4:5, 6, 14) Ovava aco, a lomboloka eliangiliyo Suku a linga lioku tumbulula ekalo liomanu oco va kuate omuenyo ko pui, oku kongelamo vana vaka kala palo posi. Elivulu Liesituluilo, li lekisa olondaka Suku a popia hati: “U o yeva enyona ndu nyuisa ocali kono yovava omuenyo.” (Esit. 21:5, 6; 22:17) Yesu wa sapuila ukãi u Samaria ovina viatiamẽla komuenyo ko pui wolombuavekua vika viala laye Vusoma wo kilu, kuenda elavoko liomanu vaka kala palo posi.
10. Yesu noke yoku sakula ulume umue pociva co Betesaita, nye a sapuila vakuetavo vana ka va tavele komuenyo ko pui?
10 Kunyamo ukuavo, Yesu wa endele vali ko Yerusalãi, kuna a sanga ulume umue pociva co Betesaita wa kala oku vela, kuenje wo sakula. Eye wa sapuila va Yudea vana ka va tavele kovina a linga, hati: “Mõla ka tẽla oku linga cimue eye muẽle, te eci a lete ku Isia oco lika a linga.” Yesu noke yoku va sapuila hati, “omoko yosi yoku tetulula wa yi eca ku Mõla,” wamisako hati: “U o yeva ondaka yange, kuenje o kolela u wa numa, o kuete omuenyo ko pui.” Yesu wa popiavo hati: “Ola yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka [ya Mõlomanu], yu va tundamo. Ava va linga ciwa, va tundila epinduko liomuenyo, ava va linga cĩvi, va tundila epinduko liekanga.” (Yoa. 5:1-9, 19, 22, 24-29) Yesu wa sapuila olondaka evi ku va Yudea va kala oku u lambalala hati, eye wa nõliwa la Suku oco a tẽlise elavoko liavo liomuenyo ko pui palo posi. Eye oka ci linga poku pindula omanu va fa.
11. Tua kũlĩha ndati okuti, velavoko liomuenyo ko pui palo posi mua kongela olondaka Yesu a tukula kelivulu lia Yoano 6:48-51?
11 Eci Yesu a kala ko Galilea, omanu vana va yonguile okulia ombolo a linga locikomo, va fetika oku u kuama. Kuenje wa va sapuila eci catiamẽla ‘kombolo yikuavo yomuenyo.’ (Tanga Yoano 6:40, 48-51.) Noke, wa popia hati: ‘Ombolo ndeca, oyo etimba liange.’ Yesu ka ecele lika omuenyo waye oco a popele vana vaka viala kumosi laye Vusoma wo kilu. Pole, wa ci lingilavo oku popela ‘omanu vosi.’ ‘Nda umue olia kombolo yaco,’ poku lekisa ekolelo kocilumba ca Yesu, o kuata elavoko liomuenyo ko pui. Vohuminyo yaco yoku ‘kala otembo ka yi pui,’ mua kongela elavoko lia va Yudea lioku kuata omuenyo ko pui palo posi vokuenda kuviali wa Mesiya.
12. Elavoko lipi Yesu a tukula eci a sapuila ovanyãli vaye hati, ‘oka eca omuenyo ko pui’ kolomeme viaye?
12 Pocipito coku Tumbika Onembele ko Yerusalãi, Yesu wa sapuila ovanyãli vaye hati: “Ene puãi ka vu kolela momo havulomeme viangeko. Olomeme viange vi yeva ondaka yange. Nda vi kũlĩha, kuenje vi ñuama. Ndi viha omuenyo ko pui.” (Yoa. 10:26-28) Anga hẽ, Yesu wa tukula lika elavoko liomuenyo ko pui kilu, ale wa tukulavo elavoko lioku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi? Eye, wa lembeleka olondonge viaye lolondaka viokuti: “Akacunda, ku ka kuate usumba, momo Isiene wa panga oku wihi usoma.” (Luka 12:32) Kotembo yocipito caco, Yesu wa popia hati: “Ñuete olomeme vikuavo haviocunda eciko. Evi laviovo ca sesamela okuti ndi vi nena.” (Yoa. 10:16) Eci Yesu a sapuila olondaka evi kovanyãli vaye, wa kongelamo “okacunda katito” ka kuete elavoko liomuenyo ko pui kilu, kuenda owiñi ‘wolomeme vikuavo’ u lavoka oku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi.
Elavoko Limue ka li Sukila Elomboluilo Likuavo
13. Olondaka via Yesu viokuti: ‘Oka kala kumue lame Voluali Luokaliye’ vi lomboloka nye?
13 Osimbu Yesu a kala oku tala ohali kuti, wa eca uvangi welavoko liomanu. Ulume umue ondingaĩvi wa kala ponele ya Yesu, wa pinga kokuaye hati: “Eci wiñila vusoma wove, njivaluke.” Yesu wo tambulula hati: ‘Hu sapuila ocili okuti, oka kala kumue lame Voluali Luokaliye.’ (Luka 23:42, 43) Ndaño ulume waco wa kala u Yudea, pole, ka sukilile oku u lomboluila catiamẽla Koluali Luokaliye. Eye wa kũlĩhĩle elavoko liomuenyo ko pui palo posi.
14. (a) Nye ci lekisa okuti, ka ca lelukile kovapostolo oku kuata elomboloko lielavoko liomuenyo ko pui kilu? (b) Otembo yipi olondonge via Yesu via fetika oku kuata elomboloko lia suapo lielavoko lioku enda kilu?
14 Olondaka Yesu a tukula viatiamẽla kelavoko lioku enda kilu, ovio vi sukila elomboluilo likuavo. Eci a sapuila olondonge viaye catiamẽla koku enda kilu oco a pongiye ocitumãlo cavo, ovo ka va kuatele elomboloko liolondaka viaco. (Tanga Yoano 14:2-5.) Omo liaco, wa va sapuila hati: “Lopo ñasi lovina via lua vioku popia lene, puãi [ka] vu tẽla handi oku vi yeva. Eci espiritu liocili [liya, liu] songuili kocili cosi.” (Yoa. 16:12, 13) Olondonge via Yesu via limbuka lika okuti, vika linga olosoma kilu, noke lio Pendekoste yunyamo wa 33, eci via wavekiwa lespiritu lia Suku. (1 Va Kor. 15:49; Va Kol. 1:5; 1 Pet. 1:3, 4) Elavoko lioku enda kilu, lia kala esituluilo liokaliye, kuenda ovikanda Viovisonehua vio Helasi vi lombolola ulandu waco. Anga hẽ, ovikanda viaco vi tukulavo elavoko liomanu lioku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi?
Ovikanda Viembimbiliya vi Lombolola Nye?
15, 16. Ukanda wa tumiwa ku va Heveru kuenda olondaka via Petulu, vi lekisa ndati elavoko liomuenyo ko pui palo posi?
15 Vukanda upostolo Paulu a sonehela vamanji va Heveru, wa va tukula hati: ‘Vamanji va kola, haivo va tukuiwila elaleko li kola lia tunda kilu.’ Eye wa popiavo hati, Suku wa eca peka lia Yesu “oluali lu laika oku iya.” (Va Hev. 2:3, 5; 3:1) Vovisonehua vio Helasi, ondaka oku “piñala ofeka,” yi tiamisiwila komanu vosi va kasi palo posi. “Oluali lu laika oku iya,” lu lomboloka ofeka yokaliye yika vialiwa la Yesu Kristu. Eye oka tẽlisa ohuminyo ya Suku yi popia hati: “Olondingesunga vi piñala ofeka, [kuenje] vi tungamo oloneke ka vi pui.”—Osa. 37:29.
16 Upostolo Petulu wa vetiyiwavo oku soneha catiamẽla kekalo liomanu kovaso yoloneke. Eye wa soneha hati: “Ilu li kasi ndeti longongo ya angiliyiwila ondalu, yi tãilili eteke liekanga hailio liokunyõleha kuomanu va tomba Suku.” (2 Pet. 3:7) Nye cika piñainya olombiali vi kasiko cilo, kuenda olondingaĩvi? (Tanga 2 Petulu 3:13.) Vika piñanyiwa ‘lilu liokaliye’ okuti, Usoma wa Mesiya, kuenda ‘oluali luokaliye’ lu lomboloka afendeli vocili vakuesunga.
17. Elivulu Liesituluilo 21:1-4, li lekisa nye catiamẽla kelavoko liomanu?
17 Elivulu liasulako Vembimbiliya, li vetiya ovitima vietu lovinjonde vi lekisa okuti, omanu vaka lipua. (Tanga Esituluilo 21:1-4.) Omanu va kuete elavoko liaco, tunde eci Adama la Heva va tundisiwa vocumbo Cedene. Vakuesunga, ka vaka vela vali, kuenda vaka kala otembo ka yi pui Voluali Luokaliye palo posi. Elavoko liaco, li sangiwa Vovisonehua vio Heveru kuenda vio Helasi. Ovio via siata oku pamisa ekolelo liafendeli va Yehova koloneke vilo.—Esit. 22:1, 2.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Olondaka via Yesu viokuti, ‘oluali luokaliye’ vi lomboloka nye?
• Ovina vipi Yesu a sapuila Nikodemo?
• Nye Yesu a likuminya kondingaĩvi ya valeliwa kuti ponele yaye?
• Ukanda wa tumiwa ku va Heveru, kuenda olondaka via Petulu, vi lekisa nye catiamẽla kelavoko liomuenyo ko pui palo posi?
[Elitalatu kemẽla 8]
Omanu vosi va kasi ndolomeme, vaka kuata omuenyo ko pui palo posi
[Elitalatu kemẽla 10]
Yesu wa longisa omanu catiamẽla komuenyo ko pui palo posi