Epinduko Elavoko Limue Liocili!
“Ame ñuete elavoko ku Suku . . . okuti kuli epinduko.”−OVILINGA 24:15.
1. Momo lie tu sukilila oku kolela kelavoko liepinduko?
Yehova wa siata oku tuiha esunga liavelapo lioku kolela kelavoko liepinduko. Vondaka yaye tu sangamo ohuminyo yokuti, ava va fa va ka pinduiwa. Kuenda ocipango caye catiamẽla komanu va fa, ci ka tẽlisiwa muẽle. (Isaya 55:11; Luka 18:27) Ocili okuti, Suku wa lekisa ale unene waye watiamẽla koku pindula ava va fa.
2. Elavoko liepinduko lipondola ndati oku tu kuatisa?
2 Oku kolela kohuminyo ya Suku yoku pindula ava va fa vonduko Yomõla waye Yesu Kristu, ci tu kuatisa, eci tu pita lovitangi. Elavoko liepinduko li tu kuatisavo oku kolela ku Isietu wokilu ndaño muẽle toke koku fa. Elavoko lietu liepinduko li ka pamisiwa vali enene eci tu kulihisa eci casonehiwa Vembimbiliya catiamẽla kuava va pinduiwa. Ovikomo viaco viosi, via tẽlisiwa longusu yitunda ku Ñala Yehova, Ukuonene wosi.
Ovo va tambula vangandiavo va file yu va pinduka
3. Eliya wa vetiyiwa oku linga nye eci omõla wukãi umue ocimbumba wo kimbo lio Sarepata a fa?
3 Poku pitulula eci catiamẽla kekolelo Liolombangi via Yehova via tete, upostolo Paulu wa popia hati: ‘Akãi vamue va tambula vangandiavo va file yu va pinduka.’ (Va Heveru 11:35; 12:1) Pokati kakãi vaco, pa kala ukãi umue ocimbumba haeye ohukui, wo kolupale luo Foinike, vimbo lio Sarepata. Omo okuti, Eye wa yekisa Eliya, uprofeto wa Suku, locikomo, epupu liaye liosema lulela waye ka via puile, kuenje via va kuatisa kotembo yonjala, nda hacoko eye lomõla waye nda va fa. Noke, eci omõla waye wa fa, Eliya wo tambula noke wo pekelisa vula waye, kuenje eye wa liyala kilu liomõla olonjanja vitatu, kuenda wa likutilila loku livondela hati: “A Yehova, [a] Suku yange, hu pinga, tava okuti omuenyo womola ulo u tiukamo vali.” Suku wa tava, kuenje wa tiuwiya vali omuenyo vetimba lia kakuenje. (1 Olosoma 17:8–24) Hesanjukuolio ukãi waco u ocimbumba a kuata, poku mola okuti ekolelo liaye lia sumuluisiwa lepinduko eli liatete halio liomõla waye a solele calua!
4. Ocikomo cipi Elisia alinga kolupale luo Siuname?
4 Kolupale luo Siuname kua kalavo ukãi umue wa tambula ngandiaye wa file yu a pinduka. Ukãi umue wakueliwile lulume umue ukulu, wa lekisa ohenda kuprofeto Elisia kuenda koñuatisi yaye. Eye wa sumuluisiwa loku cita umue omõla. Noke eci papita anyamo amue, eye wa tuma oku vilikiya uprofeto, eci uprofeto a pitila yu a iñila vonjo, wa sanga tupu omõla ukuenje wukãi waco wa fa. Eci Elisia a mãla oku likutilila, yu a linga ovina vimue vikuavo “etimba liomõla lieya owuya.” Noke omõla “wa ta ohesi olonjanja epanduvali, yu wa patuluka.” Ocili okuti, epinduko liaco eli, lia sanjuisa calua ina lomõla waye. (2 Olosoma 4:8–37; 8:1–6) Pole hesanjukuolio ovo va kuata eci va ka pinduiwa palo posi, ‘epinduko limue liavelapo,’ okuti lalimue eteke va ka fa vali! Hesungakuolio tukuete lioku eca olopandu ku Yehova Suku ukuaku pindula ava va fa!−Va Heveru 11:35.
5. Elisia wa kongeliwa ndati vocikomo cimue calingiwa ndaño okuti otembo yaco eye wa fa ale?
5 Ndaño muẽle ceci Elisia a fa noke yu a kendiwa, Suku handi wa kapa vali ongusu vakepa aye lekuatiso liongusu yespiritu sandu. Etu tu tanga ndoco: “[Vamue va Isareli] eci va kala loku kenda omunu umue, ota kua moleha ocimuka ca va Moavi. Oco va kupuila ocivimbi veyambo lia Elisia. Eci omunu waco [wa fa] a lamba kakepa a Elisia haico muẽle a pinduka kuenje wa talama vilu.” (2 Olosoma 13:20,21) Hesanjukuolio ulandu waco a kuata! Sokolola esanju tu ka kuata eci vangandietu va fa va ka pinduiwa locipango ca Yehova Suku okuti ka ci kembi!
Omõla Wa Suku Wa Pinduiwa Kolofa
6. Ocikomo cipi Yesu a lingila ocipepi lolupale luo Naini, kuenda ulandu waco wu pondola ndati oku tu kuatisa?
6 Omõla wa Suku, Yesu Kristu, otuiha esunga liavelapo lioku tava okuti ava va fa va ka pinduiwa, lelavoko lioku kuata omuenyo kopui. Ulandu umue wa pita ocipepi lolupale luo Naini lu tu kuatisa oku limbuka okuti ocikomo caco ci tẽlisiwa lunene weciwa la Suku. Onjanja yimue Yesu wa tokekele lomanu vamue vakuanambi va kala loku tundilila volupale okuti vambata ocivimbi cukuenje umue oco va ka cikende. Eye wa kala omõla ulika wocimbumba cimue. Yesu wa popisa ukãi waco ocimbumba hati: “Ku ka lile.” Noke, eye wa lamba kocikalavekua, kuenje wa popia hati: “Omalehe, mopia love siti, Pasuka.” Noke, kakuenje kaco wa pasuka kuenje wa fetika oku vangula. (Luka 7:11–15) Ocikomo caco eci, ci pamisa ekolelo lietu liokuti epinduko elavoko limue liocili muẽle.
7. Nye ca pita lomõla ufeko wa Yairo?
7 Kulihisavo ocikomo cimue capita la Yairo, wa kala ukulu wo vo sunangonga yo ko Kafarinau. Eye wa vilikiya Yesu, oco eye a kuatise omõla waye ukãi ukuanyamo 12, wa kala kohulo yoku fa. Ka pa pitile otembo yalua, haeco kua yevala esapulo liokuti, o kamõla kaye kufeko ka fa. Poku lembeleka Yairo omo wa sumuile calua, Yesu wo popisa hati, ku ka kuate ohele kolela ño, kuenje waendela kumue laye toke konjo yaye, oku va sanga owiñi walua wa kala loku lila. Noke omanu va yola epembe Yesu eci a va sapuila hati: “Omõla ka file, wa pekela ño otulo.” Ocili okuti, eye wa file muẽle. Pole, Yesu wa lekisa okuti, omanu citava okuti va pinduiwa muẽle ndacina va pasuiwa kotulo. Loku kuata kafeko peka, wo popisa hati: “Amõla, Pasuka.” Vonjanja yaco haico muẽle kafeko a votoka, kuenje “olonjali viaye via komoha” calua. (Marko 5:35–43; Luka 8:49–56) Ka kuli atatahãi okuti, apata va ka ‘komohãvo’ calua, eci vangandiavo va ka pinduiwila vofeka yelau palo posi.
8. Nye Yesu alinga keyambo va kendele Lasaru?
8 Eci Lasaru a fa wa pita oloneke vikuãla, noke Yesu eci aenda keyambo liaye, wa kundulula ewe va kundikile puvelo waco. Noke yoku likutililila powiñi, omo va kulihile okuti eye wa kolela kunene wa eciwa la Suku, Yesu wa kaluka hati: “A Lasaru, tundamo.” Kuenje eye wa tundamo muẽle! Ovoko aye lolomãhi viaye via iñiwile lolonanga vionjembo, kuenda ocipala caye ca futisiwile lelesu. Yesu wa popia hati: “U kutululi, oco a ende.” Eci va mola ocikomo eci, valua vaendele koku ka lembeleka va manji ya Lasaru, Maria la Marta, va lekisa ekolelo ku Yesu. (Yoano 11:1–45) Ulandu owu, ka u ku vokiya hẽ elavoko liokuti vangandiove va fa va ka pinduiwa voluali luokaliye lua Suku?
9. Momo lie tu sukilila oku kuata ekolelo liokuti Yesu oka pindula ava va fa?
9 Eci Yoano Upapatisi a kala vokayike, Yesu wotumisa esapulo limue lielembeleko hati: “Olomeke vi [kasi loku] letuluka, . . . ava va fa, eye o ka lingavo cimuamue, momo kaliye wa linga ocilulikilo cespiritu cikuete unene haeye wa vialekiwa la Suku. Hesanjukuolio li tunda koku kuliha okuti Yesu eye ‘epinduko haeye omuenyo,’ kuenda kotembo ya laika okuiya ndopo, omanu “vosi va kasi vayambo va[ka] yeva ondaka yaye, yu va[ka] tundamo”!−Yoano 5:28,29; 11:25.
Apinduko Akuavo A Pamisa Ekolelo Lietu
10. Opondola ndati oku lombolola ulandu wepinduko liatete lia lingiwa la umue upostolo?
10 Eci Yesu a tuma ovapostolo vaye oco valinge akundi Vusoma, eye wa popia lavo hati: “Pinduli ava va fa.” (Mateo 10:5–8) Ocili okuti, oco ovo va tẽlise ocikundi eci, va sukilile oku kolela kunene wa Suku. Kunyamo wa 36 K.K., volupale luo Yopa, mua kala ukãi umue wa sumbile Suku otukuiwa okuti, Kambambi ale (Tavita), wa kala loku vela noke wa fa. Vovopange aye awa mua kongelele oku tungila uwalo ovimbumba lolosuke, kuenje olofa viaye via va silile esumuo lialua. Olondonge viopongiya oco a ka kendiwe, kuenje via tuma umue oco a kope upostolo Petulu, oco eye a va lembeleke. (Ovilinga 9:32–38) Eci eye a pitila, wa tuma oku tundisila posamua omanu vosi va kala vohondo yo kosapalalo, kuenje wa likutilila hati: “A Tavita, Pasuka.” Eye wa patulula ovaso, wa tumãla, noke wa kuata peka lia Petulu, kuenje Petulu wo votola. Ulandu owu, wepinduko liatete lialingiwa lupostolo, wa vetiya omanu valua okuti noke veya oku lingavo vakuetavo. (Ovilinga 9:39–42) Eci cituihavo esunga liocili lioku kolela kelavoko liepinduko.
11. Epinduko lipi lia sulako liasonehiwa Vembimbiliya?
11 Epinduko liasulako liasonehiwa Vembimbiliya lia pita vimbo lio Torasi. Eci Paulu vungende waye wa tatu vupange wumisionariu a lokila vimbo liaco, wa linga ohundo yimue yamisako toke vokati kuteke. Omo okuti vohondo yaco mua kala owiñi walua wa liongoluililemo kuenda va kapelemo olondiyelo vialua, mua tokotele calua. Omo liaco, ukuenje umue otukuiwa okuti Eutuko wa tumãlele ponjanela noke wa kala loku suñila, kuenje omo okuti wa lemiwile lotulo tualua wa patusuka kosapalalo yatatu. “Vo yelulapo tupu wa fa,” kambukile ño. Paulu wa loka lolupesi kuenje wa liyala kilu lia Eutuko, noke eci o kuata wa sapula komanu hati: “Ko ka yokoki, momo lopo mukasi omuenyo.” Paulu wa yonguile oku popia hati, omuenyo wukuenje wa tiukamo vali. Vosi va kalapo “esanju va kala lalio ka li popiwa, lia–a lua.” (Ovilinga 20:7–12) Oloneke vilo, omanu va Suku va sanga elembeleko liocili, omo va kuliha okuti akamba vavo vana va fa, okuti va litumbikile kupange wa Suku, va ka pinduiwa eci elavoko liepinduko li ka tẽlisiwa.
Epinduko Elavoko Limue Liosimbu
12. Olondaka vipi Paulu apopia lutõi eci a kala loku sombisiwa kovaso a Felix Ombiali yo ko Roma?
12 Eci Paulu a kala loku sombisiwa kovaso a Felix wa kala Ombiali yo ko Roma, wa lekisa uvangi wokuti: “Nava kovina viosi viovihandeleka levi via sonehiwa vovaprofeto. Ame ñuete elavoko ku Suku . . . okuti kuli epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovilinga 24:14,15) Ndamupi olonepa vimue Viondaka ya Suku ndeci, ‘Ovihandeleko,’ vi lekisa oku pinduiwa kuava va fa?
13. Momo lie citavela oku popia okuti eci Suku aeca ocitumasuku catete wa popia eci catiamẽla kepinduko?
13 Suku eci aeca ocitumasuku catete vocumbo co Edene, wa tukulavo epiduko. Eci Suku a pisa Satana Eliapu, okuti eye “onyoha yosiahulu,” wa popia hati: “Ñapa ukuse pokati kene, love lukãi, lo pokati kombuto yove lombuto yaye. Eye o[ka] sasõla utue wove, kuenje ove u lumana kocisendamãi.” (Esituluilo 12:9; Efetikilo 3:14,15) Oku lumaniwa kuombuto yukãi kocisendamãi, cilomboloka oku pondiwa kua Yesu Kristu. Nda okuti ombuto yaco oyo yi ka sasõla utue wonyoha koloneke viya kovaso, eci cilomboloka okuti Kristu, ca sukilile okuti o pinduiwa.
14. Tupondola ndati oku popia okuti, “Suku [Yehova] hayeko Suku yava va fa, te yava va kasi lomuenyo”?
14 Yesu wa popia hati: “Kondaka yepinduko lia vakuavilangu, ndaño Mose wa lekisa okuti ondaka yaco yocili, eci vesapulo liocisapa a tukula Yehova okuti eye Suku ya Avirahama, haye Suku ya Isake, haeye Suku ya Yakoba. Suku [Yehova] haeyeko Suku yava va fa, te yava va kasi lomuenyo, momo vosi omuenyo eye vo kuetele.” (Luka 20:27,37,38; Etundilo 3:6) Avirahama, la Isake, kuenda Yakoba va fa, pole ocipango ca Suku catiamẽla koku va pindula cocili kuenda ci ka tẽlisiwa muẽle kokuavo, okuti ku Suku cikasi muẽle soketi vakasi ale lomuenyo.
15. Momo lie Avirahama a tavelele kepinduko?
15 Avirahama wa kuatela esunga lioku kolela kelavoko liepinduko, momo eci eye kumue lukãi waye Sara, okuti otembo yaco va kuka ale, kuenda ka va kuatele vali epondolo lioku cita omãla, Suku wa linga ocikomo, kuenje wa vaiha vali ongusu yoku cita. Eci ca kala ndepinduko. (Efetikilo 18:9–11; 21:1–3; Va Heveru 11:11,12) Eci omõla wavo Isake akuata cisoka 25 kanyamo, Suku wa pinga Avirahama oco owece ndocilumba. Pole, vowola Avirahama ayonguile oku ponda omõla waye oco owece ndocilumba, umue ungelo wa Yehova wo kuata peka liaye. Avirahama wa “kolelele okuti Suku o tẽla oku pindula [Isake] ndaño kokufa. Oco, oku popia ndocisetahãi, kokufa haiko wo tambula.”−Va Heveru 11:17–19; Efetikilo 22:1–18.
16. Avirahama wa fa, kaliye o kevelela nye?
16 Avirahama wa kuatele elavoko kepinduko lika lingiwa vusoma wa Mesiya, okuti eye ombuto yalikuminyiwile. Tunde kekalo liaye liatete eci handi ka kale omunu ukuasitu, Omõla wa Suku, wa limbukile ale ekolelo lia Avirahama. Omo liaco, eci a linga omunu, Yesu Kristu, wa popisa va Yudea hati: “Kukululu yene Avirahama wa yolela omo a lavoka oku mola eteke liange.” (Yoano 8:56–58; Olosapo 8:30,31) Cilo Avirahama wa fa ale, pole, okevelela oku pinduiwila palo posi, vemehi Liusoma wa Suku, ukasi peka lia Mesiya.−Va Heveru 11:8–10,13.
Uvangi Wusangiwa Vocihandeleko Kuenda Volosamo
17. ‘Ovina viosi Viovihandeleko’ viatiamẽla ndati kepinduko lia Yesu Kristu?
17 Elavoko liepinduko Paulu a kala lalio, liatiamẽlele “kovina viosi Viovihandeleko.” Suku wa sapuila va Isareli hati: “Unguli olomema viaco, wu nena kocitanda ocitungi covaima atete koku ungula kuene. [Kuenje keteke lie 16 kosãi ya Nisana] ocitunda ci yangelisa ocitungu kovaso a Yehova okuti vu taviwa.” (Ovisila 23:9–14) Loku ivaluka ocihandeleko eci, Paulu wa soneha ndoco: “Kristu wa pinduiwa kuava va fa, haeye epako liatete kuava va pekela.” Omo okuti, Yesu eye “epako liatete,” wa pinduiwa keteke lia 16 kosãi ya Nisana, kunyamo wa 33 K.K. Noke, vokuenda kuetukuluko liaye, kueya oku kala epinduko ‘liepako liavali ,’ cilomboloka oloñame viaye via wavekiwa lespiritu.−1 Va Korindo 15:20–23; 2 Va Korindo 1:21; 1 Yoano 2:20,27.
18. Petulu wa lekisa ndati okuti epinduko lia Yesu lia tukuiwa Volosamo?
18 Olosamo vi lekisa uvangi watiamẽla kepinduko. Keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33K.K., upostolo Petulu wa tukula olondaka visangiwa Vosamo 16:8–11, hati: “Daviti [catiamẽla ku Kristu] wo tukula hati, Oloneke viosi ndukuakumola Ñala [Yehova, NW] kovaso ange. Omo eye o kasi kondio yange, si sengiwa. Oco utima wange wa sanjuka, lelimi liange lia yolela. Etimba liange laliovo li puyukila velavoko. Momo ku si omuenyo wange vonjembo. Ku tava okuti U Wove o kola o futa.” Petulu wa vokiyako vali hati: “[Daviti] wa imba Owanji wepinduko lia Kristu eci a popia hati, Ka siwa vonjembo, ndaño etimba liaye ka li futi. Yesu u–u, Suku a pindula.”−Ovilinga 2:25–32.
19, 20. Otembo yipi Petulu a tukula olondaka vikasi Vosamo 118:22, kuenda olondaka viaco via tiamisiwila ndati kolofa lo kepinduko lia Yesu?
19 Noke yoloneke vimue, eci Petulu a kapiwile Vekanga , wa tukula vali olondaka visangiwa Volosamo. Eci vopulisa ndamupi eye a sakula ohukui, upostolo wa popia hati: “Ci limbukiwe lene vosi, lomanu vosi va Isareli, okuti ulume u o tãi kovaso ene, o ñuai, momo wa sakuiwa vonduko ya Yesu Kristu u Nasara. Eye una ene wa valeli [kuti, NW], kuenje Suku wo pindula ku vakualufa. Eye [Yesu], eye ewe lia takumuiwa lene, ene vulonungonjo, kuenje halio lia linga utue wevindi. Omo vemi lilu ka muli onduko yikuavo ya eciwa komanu okuti tu popeliwa layo. Oco epopelo kumue wiñi ka kuli.”−Ovilinga 4:10–12.
20 Petulu palo wa tukula olondaka visangiwa Kosamo 118:22, vi lekisa eci catiamẽla kolofa via Yesu kuenda kepinduko liaye. Omo okuti va Yudea va sosuiyiwa lasongui vavo vakuatavo, ovo va pakula Yesu. (Yoano 19:14–18; Ovilinga 3:14, 15) Oku katumuiwa ‘kuewe’ kualingiwa ‘Lolonungonjo,’ kua sulila volofa via Kristu, pole ‘olio lieya oku linga ewe lievindi,’ cilomboloka okuti wa pinduiwila kulamba wespiritu oko kilu. Ndomo Ukualosamo a ci lombolola hati, eci “Yehova wa ci linga.” (Osamo 118:23) Voku linga okuti “ewe” li kala utue wevindi muakongela oku sivaya eye, Yesu Kristu Ndosoma ya Nõliwa.−Va Efeso 1:19,20.
Oku Kuatisiwa Lelavoko Liepinduko
21, 22. Elavoko lipi Yovi akuata ndomo casonehiwa kelivulu lia Yovi 14:13–15, kuenda elavoko liaco eli lipondola oku lembeleka ndati ava va fisa vangandiavo oloneke vilo?
21 Ndaño okuti lalimue eteke tuamuile umue opinduiwa kolofa, etu tua kulihisa ovolandu amue asangiwa Vembimbiliya a tu kuatisa oco tu kolele kepinduko. Omo liaco, te tu kuata ekolelo ndeli lia lekisa ukuesunga Yovi. Eci eye a kala loku tala ohali wa liyeya hati: “[A Yehova] nda wa tavele oku mbundisa vonjembo! . . . Nda wa tavele oku nukuila eteke loku njivaluka! Omunu nda o fa o kala vali lomuenyo? . . . Kuenje nda wa mbilikiya, lame nda nda ku kumbulula. Nda oco, ove nda wa kuatela upange wovaka ove ongeva.” (Yovi 14:13–15) Suku ‘o ka kuatela ongeva upange wovaka aye,’ kuenda okuete onjongole yocili yoku pindula Yovi. Hesanjukuolio lia tu kapiwila kovaso!
22 Umue ukuepata liafendeli vocili va Suku, citava okuti o liyaka luvei ndowu wa pita la Yovi, ale pamue o fa. Vakuanambi citava okuti va lila omo liesumuo, ndeci Yesu a lilavo olofa via Lasaru. (Yoano 11:35) Pole, helembelekokuolio cinena, oku kuliha okuti Suku o ka vilikiya kuenje omanu vana eye a ka ivaluka va ka tambulula! Ci ka kala ndomunu otundilila kungende, lomue vali o ka vela, kuenda vosi va ka kuata uhayele wasuapo.
23. Ndamupi Omanu vamue va lekisa ekolelo liavo kelavoko liepinduko?
23 Olofa Viukristão umue ukuekolelo okuti wa kuka ale, via vetiya vakuavo vafendelela kumosi oku soneha ndoco: “Tava kocikembe cetu cokutima omo wa fisa ina yove. Eye o ka pita lika okatembo kamue katito, noke o ka tiuka vali leposo lialua kuenda luhayele wasuapo!” Olonjali vimue via fisa omõla wavo, via popia hati: “Hesanjukuolio tu ka kuata eteke Jason a ka pinduiwa! Eye o ka tala Ofeka Yelau, yina a lavokaile tunde osimbu. . . . Eci ci tu vetiya vosi yetu tuosolale oku likolisilako oco tu ka kale kumue laye vofeka yelau.” Halopandukuovio tupondola oku eca omo lioku kuliha okuti epinduko, elavoko limue liocili!
Lipi Etambululo Liove
• Oku lekisa ekolelo kohuminyo ya Suku yoku pindula ava va fa ci tu kuatisa ndati?
• Ovolandu api a sonehiwa Vembimbiliya okuti a tuila esunga lioku kolela kelavoko liepinduko?
• Momo lie tu popela okuti epinduko elavoko limue liosimbu?
• Elavoko lipi li kuatisa tupondola oku kuata liatiamẽla kuava va fa?
[Elitalatu kemẽla 10]
Lunene wa Yehova, Eliya wa pindula omõla wukãi umue ocimbumba
[Elitalatu kemẽla 12]
Eci Yesu a pindula o kamõla kufeko ka Yairo, olonjali viaye via komoha calua
[Elitalatu kemẽla 15]
Keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K., upostolo Petulu waemba uvangi wokuti Yesu wa pinduiwa kolofa