‘Likuateli Ocisola Pokati’
“Lisoli pokati ndomunu la manjaye.”—Va ROMA 12:10.
1, 2. Ukamba upi umue manji misionariu a lekisile ku vakuavo? Kuenda ndamupi Paulu a lekisilevo ocituwa caco ku vamanji?
MANJI umue o tukuiwa hati Don, wa kala kupange wumisionariu ci soka 43 kanyamo kofeka yimue yo Kutundilo. Eye wa lekisa ocisola komanu vana a longisile Embimbiliya. Noke weya oku kuatiwa luvei umue wo tuala kolofa. Osimbu a kala oku vela, vamanji vamue a longisile Embimbiliya va endele oku ko pasuisa. Eci va pitila, va popia laye hati: ‘Tua pandula calua a manji.’ Ocisola manji Don a lekisile kokuavo, ca veta kovitima viavo.
2 Manji Don hayeko lika wa lekisa ongangu yiwa yocisola. Kocita catete, upostolo Paulu wa kuatele ekolelo liocili kuenda wa lekisile ohenda locikembe komanu. Poku kuatisa vakuavo eye wa kala ndomunu ‘wa siata oku lela omãla.’ Omo liaco, wa sonehela ekongelo lio ko Tesalonike hati: “Oku vu sola ciwa, tua sanjuka oku wihi ondaka yiwa ya Suku, puãi hayoko lika, lovimuenyo vietu le, omo wa soliwi letu.” (1 Va Tesalonike 2:7, 8) Noke, upostolo Paulu wa sapuila vamanjaye ko Efeso hati, ka u ndi mõli vali. Omo liaco, ‘vosi yavo va fetika oku lila ca lua. Kuenda va kuatelela Paulu kosingo kuenje vo sipula.’ (Ovilinga 20:25, 37) Paulu wa kuatele ukamba wocili la vamanji. Kuenda vamanji pokati kavo, pa kalavo ocisola.
Tu Lekisi Ocisola Locikembe ku Vakuetu
3. Ndamupi ocikembe ca tukuiwa Vembimbiliya ci tiamisiwila kocisola?
3 Vembimbiliya ovituwa vimue ndeci, ocikembe, ukamba kuenda ohenda, via kongeliwa vocisola. (1 Va Tesalonike 2:8; 2 Petulu 1:7) Momo ovituwa viaco vi likuatisila kumosi. Ovio vi kuatisa omunu oku lekisa ukamba ku vakuavo. Kuenda vi kuatisavo oku kuata ukamba la Yehova. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Ocisola cene ci kale cocili. . . . Lisoli pokati ndomunu la manjanye.”—Va Roma 12:9, 10.
4. Ondaka yoku popia hati ‘ocikembe’ yi lomboloka nye?
4 Ondaka yo Helasi Paulu a tukula yoku popia hati ‘ocikembe,’ yi lomboloka ovina vivali. Catete, yi lomboloka ukamba. Cavali, yi lomboloka ocisola. Ulume umue wa popia hati, ondaka eyi yi lomboloka okuti Akristão va ‘limbukiwila kocisola lukamba kuenda koku likuatisa kuavo pokati.’ Ove hẽ wa siata oku lekisa ocisola ku vamanji? Akristão va sukila oku likuatela ocisola kuenda ukamba wocili vekongelo. (Va Galatia 6:10) Elivuli lia Va Roma 12:10 li popia hati: ‘Lisoli pokati ndomunu la manjanye.’ Akristão ka va lekisa lika ocisola ku vakuavo omo lioku kisikiwa oku ci linga. Momo voku lekisa ocisola mua kongela ovina vialua. Omo liaco, tu sukila ‘oku sola vakuetu locisola cocili. Kuenda oku lisola pokati lovitima via yela.’—1 Petulu 1:22.
“Wa Longisiwi la Suku Oku Lisola Pokati”
5, 6. (a) Ndamupi kolohongele viofeka Yehova a siata oku longisa omanu vaye oku lekisa ocisola? (b) Ndamupi ukamba pokati ka vamanji u pondola oku amamako?
5 Koloneke vilo, ‘ocisola comanu ca tepuluka.’ Pole, Yehova o kasi oku longisa omanu vaye oco ‘va likuatele ocisola pokati.’ (Mateo 24:12; 1 Va Tesalonike 4:9) Olombangi via Yehova kolohongele viavo viofeka, via siata oku longisiwa oku lekisa ocisola. Kolohongele viaco, ovo va siata oku li sanga la vamanji valua va tunda kolofeka vikuavo. Handi vali, vakuavo va siata oku yekisa akombe volonjo viavo. Kohongele yimue yofeka ya lingiwa ndopo, kua kala omanu valua va tunda kolofeka via litepa. Vamue kolofeka viavo kuli ocituwa cokuti, ka ca sungulukile oku lekisa ocikembe ku vakuavo. Manji umue wa kuatisa koku yekisa akombe wa popia hati: ‘Vamue pokati kavo eci va pitila, va kala losõi kuenda ka va lianjele. Pole, eci papita oloneke epandu poku liusika la vamanji vana vava yekisile, vosi yavo va fetika oku lila. Ovo va limbuka ocisola vamanji va lekisa kokuavo. Kuenje, lalimue eteke ocisola caco cika va limba.’ Omo liaco, oku yekisa vamanji vana ka tua kũlĩhĩle, ci nena ukamba kuenda esanju liocili.—Va Roma 12:13.
6 Ocili okuti, kolohongele viofeka kua siata oku lekisiwa ocisola. Pole, osimbu Akristão vamamako oku vumba Yehova lutima umuamue, ocisola cavo ci livokiya. Nda tua likolisilako oku kũlĩha ciwa vamanji, tuka kũlĩhavo ovituwa viavo ndeci: ohenda, ocali, ocisola kuenda ocikembe cavo. (Osamo 15:3-5; Olosapo 19:22) Manji umue Marko wa talavaya vofeka yimue vo Afrika wa popia hati: ‘Oku talavaya kumuamue la vamanji, ci vokiya ukamba.’
7. Nye tu sukila oku linga oco tu lekise ocisola ku vamanji vekongelo?
7 Vamanji vekongelo va sukila oku lekisa ocisola ku vakuavo oco ukamba wavo wamameko. Poku endaenda kolohongele olonjanja viosi, tu pondola oku pamisa ocisola cetu la vamanji. Oku kala kolohongele loku eca atambululo ku tu kuatisa oku likolisa pokati. Tu pondolavo oku ci linga poku sapela lavakuetu kesulilo liohongele. Nda tua kuama onjila yaco tuka li vetiya ‘pokati locisola kuenda ovilinga viwa.’ (Va Heveru 10:24, 25) Ukulu umue wekongelo wo kofeka yo Estados Unidos wa popia hati: ‘Eci nda kala umalẽhe, olonjali viange via enda oku siala konyima poku tunda Vonjango Yusoma. Momo via enda loku sapela calua la vamanji.’
Ove hẽ o Sukila Oku Lianja la Vakuene?
8. (a) Olondaka Paulu a sonehela va Korindu hati “situluli ovitima viene,” vi lomboloka nye? (b) Nye tu sukila oku linga oco vekongelo mu kale ocisola?
8 Oco tu lekise ocisola ku vakuetu, tu sukila oku situlula ovitima vietu. Upostolo Paulu wa sonehela ekongelo lio ko Korindo hati: ‘Utima wetu wo situlukili. Nda kuli oku seleka cimue ci kasi kokuene, pole ka ci kasi kokuetu.’ Noke, Paulu wa va vetiya hati, “situluli cosi ci kasi vovitima viene.” (2 Va Korindo 6:11-13) Ove hẽ poku lekisa ocisola o sukila oku ‘situlula’ cosi ci kasi vutima wove? Kuka kevelele okuti vakuene ovo lika va fetika oku lianja love. Paulu vukanda waye a sonehela va Roma, wa lombolola okuti ovo va sukilile oku lekisa ohenda ku vakuavo. Eye wa popia hati: “Koku sumbila, velisipo vakuele.” (Va Roma 12:10) Ove o pondola oku ci linga poku lama vamanji veya kohongele. Citava okuti o va laleka oco o talavaye lavo kupange woku kunda kuenda oku angiliya lavo ovipama violohongele. Nda wa ci linga, ocisola o kuetele vamanji cika livokiya.
9. Nye vamanji vamue va siata oku linga oco va kuate ukamba wocili la vakuavo vekongelo? (Kongelamo ulandu umue wo vocikanjo cene.)
9 Vamanji vosi va sangiwa vekongelo, va pondola oku lianja la vakuavo. Ovo va pondola oku ci linga poku pasuisa vakuavo, oku va laleka oco valie lavo konjo yavo, kuenda oku lingila kumosi ovitalukilo vina vi sanjuisa. (Luka 10:42; 14:12-14) Manji umue o tukuiwa hati, Hakop, wa enda oku laleka vamanji vamue oco valile kumosi. Eye wa popia hati: ‘Etu tua enda oku laleka akulu lomãla kuenda olonjali vina vi kasi oku tata omãla likaliavo. Poku tiukila kolonjo viavo, va enda oku sanjuka calua. Kuenje ukamba wetu wa li vokiya.’ Omo liaco, tu sukila oku likolisilako oco tu kuate ukamba wocili la vamanji.—3 Yoano 14.
10. Nye tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti, tu kuete ocitangi coku kuata ukamba la vamanji?
10 Omo okuti ka tua lipuile, ka ci lekuka oku lekisa ukamba locikembe ku vakuetu. Nye tu sukila oku linga? Catete tu sukila oku likutilila ku Yehova oco a tu kuatise. Yehova o yongola okuti afendeli vaye va kuata ukamba wocili. Nda tua likutilila kokuaye, eye oka tambulula olohutililo vietu. (1 Yoano 4:20, 21; 5:14, 15) Pole, tu sukila oku kapako eci tua pinga volohutililo vietu. Manji umue vo Afrika mitavaso ukuakunyula akongelo o tukuiwa hati Ric, wa popia hati: ‘Poku nyula ekongelo limue, sia yuvuile oku kuata ukamba la manji umue okuti ka ca lelukile oku sapela laye. Pole, nda nõlapo oku u kũlĩha ciwa. Noke ndeya oku limbuka okuti, olonjali viaye vio longisile eci ka ca sungulukile. Nda komoha calua eci nda limbuka elikolisilo liaye lioku yula ocitangi caco. Noke tua linga akamba.’—1 Petulu 4:8.
Situluila Ovisimĩlo Viove ku Vakuene
11. (a) Nye tu sukila oku linga oco ocisola vekongelo ci livokiye? (b) Nye ciyilila koku yuvula oku lianja la vamanji?
11 Koloneke vilo, omanu va sakalala lika lomuenyo wavo. Kuenje ka va lekisa vali ukamba ku vakuavo. Ocituwa caco ci sumuisa calua. Omo liaco, Akristão va sukila oku yuvula ocituwa caco vekongelo. Ukristão wocili ka lekisa lika ocisola poku sapela loku yola la vamanji. Tu sukila oku situlula utima wetu ndeci Paulu a linga Lakristão vo ko Korindo. Kuenda tu sukilavo oku lekisa ku vamanji okuti tua va kapako. Kuli omanu vamue okuti ka va citiwile locituwa coku vangula calua lavakuavo. Pole, tu sukila oku likolisilako oco tu yuvule ocituwa caco. Momo ocituwa caco ci kapa kohele elako lietu kespiritu. Embimbiliya li tu lungula hati: “U wa liamuha lavakuavo o lisandaila ovina viaye muẽle, ha funguila cosi ca sunguluka.”—Olosapo 18:1.
12. Momo lie oku livanguisa la vamanji ku kuetele esilivilo vekongelo?
12 Oku livanguisa ku kuete esilivilo pokati kakamba vocili. (Yoano 15:15) Vosi yetu tu sukila akamba vana okuti tu pondola oku va sapuila ovisimĩlo vietu. Nda tua likolisilako oku kũlĩha ciwa vakuetu, cika leluka oku limbuka ekuatiso vakuetu va sukila. Nda tua kapako vakuetu tuka likuatela ocisola pokati vekongelo. Kuenje tuka limbuka ocili colondaka via Yesu wa popia hati: “Esumũlũho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.”—Ovilinga 20:35; Va Filipoi 2:1-4.
13. Nye tu sukila oku linga ci lekisa okuti tu kuetele ocisola vakuetu?
13 Oco ocisola cetu ci kuate esilivilo, tu sukila oku ci lekisa ku vakuetu. (Olosapo 27:5) Ocisola tu kuetele vakuetu ci limbukiliwa kocipala cetu. Momo ci vetiya vakuetu oku lekisa ukamba kokuetu. Embimbiliya li popia hati: “Ocinyi covaso ci sanjuisa utima.” (Olosapo 15:30) Oku lekisa ovilinga viwa ci vetiyavo oku lisola pokatii. Ocili okuti, lomue o pondola oku landa ocisola ca velapo. Pole, ombanjaile yimue yeciwa lutima wosi, yi kuete esilivilo liocili. Citava okuti tu tuma ku vamanji ukanda ‘wolondaka vimue via sunguluka.’ Nda tua ci linga, tuka lekisa ohenda ku vakuetu. (Olosapo 25:11; 27:9) Eci tu limbuka okuti tu kuete ukamba la vakuetu, tu sukila oku amamako lukamba waco. Tu pondola oku ci linga poku lekisa ocikembe kokuavo. Nda tua limbuka okuti vakuetu va kuete ovitangi, tu sukila oku va kuatisa. Embimbiliya li popia hati: “Ekamba li sola olonjanja viosi, kuenje li linga manjove koloneke viohali.”—Olosapo 17:17.
14. Nye tu sukila oku linga nda tua limbuka okuti manji umue ka yongola oku linalisa laye oco a linge ekamba lietu?
14 Ocili okuti, ka tu pondola oku kala akamba vomanu vosi va kasi vekongelo. Ci tava okuti pokati kavo pa kala vamue va linga vali enene akamba vetu. Omo liaco, nda wa limbuka okuti manji umue ka yongola oku linalisa laye, kuka yokoke. Kuenda kuka sime okuti wo lingila cimue cĩvi. Handi vali, ku ko sakalaise oco a linge ño ekamba liove. Pole, nda wa likolisilako oku lekisa ukamba kokuaye, eteke limue oka linga ekamba liove.
“Nda ku Sanjukila”
15. Epandiyo li kuete esilivilo lie? Kuenda nda omunu ka pandiyiwa nye ciyililako?
15 Eci Yesu a papatisiwa, wa sanjukilile calua ondaka ya tunda kilu ya popia hati: “Nda ku sanjukila.” (Marko 1:11) Ondaka eyi ya vetiya Yesu oku limbuka okuti Isiaye ukuetele ocisola. (Yoano 5:20) Cisumuisa calua omo okuti, omanu vamue lalimue eteke va tambuile ondaka yimue yepandiyo. Umalẽhe umue Ann wa popia hati: ‘Kuli vamanji valua va kasi ndame okuti vakuepata liavo ka va lilongisa Embimbiliya. Kolonjo vietu tu yeva lika olondaka vioku tu vetela evelo. Olondaka viaco vi tu sumuisa calua.’ Eci amalẽhe vaco veya vonjango Yusoma, va sanjuka calua. Momo va tatiwa ciwa la vamanji kespiritu.—Marko 10:29, 30; Va Galatia 6:10.
16. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku vetela evelo amalẽhe?
16 Kolofeka vimue olonjali, lakulu vendamba, va kuete ovituwa viokuti ka ca sungulukile oku pandiya amalẽhe. Ovo va siata oku sima hati, nda amalẽhe va pandiyiwa noke va kuata epela. Ocituwa caco ci tava okuti, ciñilavo vapata Akristão kuenda vekongelo. Akulu vosi va kasi vekongelo, va sukila oku pandiya amalẽhe eci va likolisilako oku linga ohundo yavo ale upange umue ukuavo. Ovo va pondola oku va sapuila hati: ‘Onepa yove ya tunda ciwa. Kuenda amamako locituwa caco.’ Handi vali, olonjanja vimue ovo va pondola muẽle oku pisa amalẽhe. Poku ci linga, amalẽhe vaka limbuka okuti, va kasi oku kuatisiwa oco va loñolohe kespiritu. Pole, nda amalẽhe ka va limbuka ocisola akulu va lekisa kokuavo, epandiyo liaco ka li kuata esilivilo.
17. Momo lie tu sukilila oku pandiya vakuetu?
17 Ka ca sungulukile oku pandiya lika vakuetu nda tu yongola oku va lungula. Epandiyo lina lieciwa lutima wosi li pamisa ukamba vepata. Kuenda li vetiya amalẽhe vekongelo oku sandiliya olonumbi kakulu vendamba vana va loñoloha kespiritu. Ka tuka eceleli okuti ovituwa vio kofeka yetu ovio vi tu songuila oku tata vakuetu. Pole, tu sukila oku ‘wala omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku lesunga kuenda oku kola.’ Omo liaco, tu kuami ongangu ya Yehova yoku eca epandiyo.—Va Efeso 4:24.
18. (a) Ndamupi amalẽhe va sukila oku tenda elungulo lieciwa lakulu? (b) Momo lie akulu va sukilila oku likutilila loku sokolala ciwa osimbu handi ka va ecele elungulo?
18 Ene wamalẽhe ka uka simi okuti nda akulu va ku lunguli cimue, ci lekisa okuti ka va kuete ocisola lene. (Ukundi 7:9) Ovo va kuete ocisola lene kuenda va ku yonguili ekalo limue liwa. Momo lie akulu va likolisililako oku eca elungulo kokuene? Akulu vendamba lakulu vekongelo va kũlĩha ndomo olondaka vi pondola oku veta kutima wamalẽhe. Omo liaco, osimbu handi ka va ecele elungulo, va sokolola ciwa eci vaka popia kuenda va likutilila ku Yehova. Momo ovo va yongola lika oku linga eci ciwa.—1 Petulu 5:5.
‘Yehova Ukuacikembe Haeye Ukuahenda’
19. Momo lie omanu va sumua va sukilila oku sanda ekuatiso ku Yehova?
19 Omanu vamue va siata oku sumua calua noke yoku lekisa ocikembe ku vakuavo. Momo va siata oku limbuka okuti, ndaño va likolisilako loku lekisa ocikembe caco, vakuavo ka va ci kapiko. Omo liesumuo liaco, ovo va siata oku sima okuti, ka ca sungulukile oku lekisa ocikembe ku vakuavo, momo ci nena esumuo. Kuenje omanu vaco ka ci va lelukila oku lekisa vali ocikembe ku vakuavo. Pole, va sukila oku ivaluka okuti, Yehova ‘ka kasi ocipãla letu.’ Eye o tu laleka oco tu kuate ukamba laye. (Ovilinga 17:27; Tiago 4:8) Yehova wa kũlĩha ciwa ekalo lietu, kuenda wa tu likuminya oku tu kuatisa. Soma Daviti wa popia hati: “Yehova yu ocipepi la vakuavitima via teka. O popela ava va kasi lovitima via samba.”—Osamo 34:18.
20, 21. (a) Tua kũlĩha ndati okuti tu pondola oku kuata ukamba la Yehova? (b) Nye tu sukila oku linga oco tu kuate ukamba waco?
20 Oku kuata ukamba la Yehova oyo lika onjila ya velapo. Citava hẽ okuti tu kuata ukamba la Yehova? Citava. Momo Embimbiliya li lekisa ndomo kosimbu omanu valua vakuesunga va kuatele ukamba la Yehova. Ovolandu avo a sangiwa Vembimbiliya. Kuenda a tu kuatisa oku kolela okuti tu pondolavo oku kuata ukamba la Yehova.—Osamo 23, 34, 139; Yoano 16:27; Va Roma 15:4.
21 Olonumbi viatiamẽla koku kuata ukamba la Yehova, ka via tĩlile. Soma Daviti wa popia hati: “A Yehova, o tumãla vonembele yove helie? Yu omuenyo waye wa pua eko, haeye o lingainga esunga, vutima waye mu tunda [lika] olondaka viocili.” (Osamo 15:1, 2; 25:14) Ocili okuti, oku vumba Yehova ku nena asumũlũho. Handi vali, tu pondola oku kuatisiwa la Yehova olonjanja viosi. Osimbu tu amamako oku kuata elomboloko liovina evi, tuka limbuka okuti, Yehova “ukuacikembe haeye ukuahenda.”—Tiago 5:11.
22. Ukamba upi Yehova a yonguila komanu vaye?
22 Tua sumũlũha calua momo Yehova o yongola oku kuata ukamba letu ndaño ka tua lipuile. Eci hẽ ka ci tu vetiya oku lekisa ohenda locisola ku vakuetu? Lekuatiso lia Yehova, omunu lomunu pokati ketu o pondola oku lekisa ocisola ku vakuavo. Momo ocisola oco ocituwa ca velapo pokati Kakristão. Lekuatiso Liusoma wa Suku omanu vosi voluali vaka lekisa ocisola ku vakuavo otembo ka yi pui.
Ndamupi o Tambulula?
• Ovituwa vipi Akristão va sukila oku lekisa vekongelo?
• Ndamupi vosi yetu tu pondola oku lekisa ocisola vekongelo?
• Ndamupi epandiyo liocili li vetiya ukamba vekongelo?
• Ndamupi Yehova a siata oku tu kuatisa locisola kuenda ocikembe caye?
[Elitalatu kemẽla 31]
O pondola hẽ oku lianja la vakuene?