Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Vukanda wa Va Roma
ECI upostolo Paulu a linga ungende waye watatu kupange wumisionaliu kunyamo wa 56 K.K., wa endele toke kolupale luo Korindo. Otembo a kalako, wa limbuka okuti, va Yudea va kuata ovisimĩlo vialitepa levi via Vakualofeka va kala ko Roma. Paulu omo lionjongole yaye yoku va kuatisa oco va kuate elitokeko vu Kristu, wa va sonehela ukanda woku tetulula ocitangi caco.
Vukanda Paulu a sonehela va Roma, wa lombolola ndomo omanu va tendiwa okuti vakuesunga, kuenda ndomo va pondola oku ambata omuenyo wavo. Ukanda waco u tu kuatisa oku kuata ukũlĩhĩso wa Suku, Wondaka yaye, lohenda yaye, kuenda u tu kuatisavo oku limbuka ocikele ca Kristu oco tu popeliwe.—Va Hev. 4:12.
VA TENDIWA NDATI OKUTI VAKUESUNGA?
Paulu wa soneha hati: “Vosi va linga ekandu, kuenje va lipumbisa ulamba wa Suku. Cilo puãi, omo Suku wa eca Omõlaye Yesu Kristu, lomo eye, Yesu Kristu, wa pesela osonde yaye ha lingi ocimuenyo cava va kolela.” Paulu wamisako hati: “Omunu o tendiwa ndukuesunga mekonda liekolelo [a] kasi lalio, mekonda liovilinga vioku pokola ño kovihandeleko hacoko.” (Va Rom. 3:23, 24, 28) Omo lioku kolela “elinga liesunga liomunu umuamue,” Akristão olombuavekua kuenda “owiñi wakahandangala” ‘wolomeme vikuavo,’ va pondola oku tendiwa okuti “vakuesunga.” Ovo va pondola oku kuata elavoko lioku viala la Kristu vusoma waye. Omo liaco, “owiñi wakahandangala” u pondolavo oku tendiwa ndakamba va Suku lelavoko lioku puluka ‘kohali yapiãla.’—Va Rom. 5:18; Esit. 7:9, 14; Yoa. 10:16; Tia. 2:21-24; Mat. 25:46.
Paulu wa pula hati: “Tu linga ño ekandu omo katuapikako vali vovihandeleko puãi tuapika vocali?” Noke wa tambulula hati: “Hacoko.” Eye wa popiavo hati: “Wapika muẽle . . . ci kale oku litumbika kepokolo li loña kokufa, ci kale oku litumbika kepokolo li loña kesunga.” (Va Rom. 6:15, 16) Noke wamisako hati: “Nda vu kuama ño olonjongole vietimba, vu fa. Puãi, nda, [lespiritu,] wipayi ovilinga vietimba, vu mola omuenyo.”—Va Rom. 8:13.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:24-32—Anga hẽ, evĩho lia tukuiwa ndeti vovinimbu evi, li tiamisiwila ku va Yudea ale ku Vakualofeka? Paulu olondaka viaye ka vi tiamisilile kocimunga comanu vamue, pole wa lekisa okuti, va Isareli va lueyele Ocihandeleko vokuenda kuanyamo alua. Ndaño va kũlĩhĩle ndomo Suku a tetuluila lesunga omanu vaco, pole, “ka va tavele oku kũlĩha Suku.” Omo liaco, vamamako lovituwa viaco vĩvi.
3:24, 25—‘Ocisembi ca Yesu Kristu’ ca yovola ndati ‘akandu a lingiwa osimbu’ ocisembi caco ka ca fetiwile handi? Ocitumasuku catete catiamẽla ku Mesiya ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15, ca tẽlisiwa kunyamo wa 33 K.K., eci Yesu a pondiwa loku valeliwa kuti. (Va Gal. 3:13, 16) Ku Yehova, ocilumba cocisembi ca fetiwa vepuluvi lina a tukula ocitumasuku caco. Kuenje, lomue o tẽla oku tateka Suku oco a tẽlise ocipango caye. Omo liocilumba ca Yesu Kristu, Yehova oka yovola kekandu ovitumbulukila viosi via Adama via kolela kolohuminyo viaye. Ocilumba caco, ca yululavo onjila yoku ka pindula omanu vana va fa osimbu.—Ovil. 24:15.
6:3-5—Oku papatisiwa vu Yesu Kristu kuenda volofa viaye, ci lomboloka nye? Eci Yehova a waveka espiritu sandu liaye kolondonge via Kristu, ovo va tokekisiwa ku Yesu. Kuenje, va linga omanu vatiamẽla ketimba lia Kristu ale kekongelo lina okuti eye Utue waco. (1 Va Kor. 12:12, 13, 27; Va Kol. 1:18) Eci oco ci lomboloka oku papatisiwa vu Yesu Kristu. Akristão olombuavekua, eci ‘va papatisiwa vokufa kua Kristu,’ ka va lavoka vali omuenyo ko pui palo posi. Ndaño oku fa kuavo ka ku kuete ondando yocilumba, ku kasi ndoku fa kua Yesu. Oku papatisiwa kuavo volofa via Kristu, ku tẽlisiwa eci va fa loku pinduiwila komuenyo wokilu.
7:8-11—Ekandu ‘lia likuatisa ndati locihandeleko’? Ocihandeleko ca kuatisa omanu oku limbuka ovina viosi via kongela vekandu. Kuenje, veya oku limbuka okuti va enda oku linga ovina vialua vĩvi, kuenda va kuata elomboloko liokuti vakuakandu. Omo liaco, tu pondola oku popia hati, ekandu lia likuatisa Locihandeleko.
Ceci tu Lilongisilako:
1:14, 15. Tu kuete esunga lioku lekisa ombili koku kunda olondaka viwa. Tu ci linga omo liofuka tu kuete yoku kuatisa omanu vana Yesu a pesila osonde yaye oco va kuate ukũlĩhĩso wocili.
1:18-20. Omanu vana va tomba Suku kuenda olondingaĩvi, ka va kuete esunga ‘lioku tatãla,’ momo ovituwa Viaye vi limbukiwila kovina a lulika.
2:28; 3:1, 2; 7:6, 7. Paulu ndaño wa popia olondaka via temisa va Yudea, pole wa lekisa ovina vikuavo via va lembeleka. Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye yoku lekisa uloño poku sapela la vakualonamalãla.
3:4. Nda olondaka viomanu ka vi litava leci Ondaka ya Suku yi popia, tu sukila oku ‘limbuka Suku ukuacili,’ poku kolela kesapulo Liembimbiliya, kuenda oku linga ocipango Caye. Omo liaco, tu sukila oku lekisa ombili kesapulo Liusoma loku longisa omanu oco va linge olondonge. Nda tua ci linga, tu va kuatisa oku limbuka okuti Suku ukuacili.
4:9-12. Avirahama wa tendiwa okuti ukuesunga omo liekolelo liaye ndaño weya oku seviwa lika evamba eci a tẽlisa 99 kanyamo. (Efet. 12:4; 15:6; 16:3; 17:1, 9, 10) Kuenje, Suku wo lekisa okuti, o pondola oku kala ukuesunga kovaso aye.
4:18. Elavoko li kuete esilivilo kuenda ekolelo li pamisa elavoko lietu.—Va Hev. 11:1.
5:18, 19. Paulu wa teta onimbu poku lombolola ndomo Yesu a sokisiwa la Adama kuenda wa lekisa ndomo ulume ume “eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola va lua.” (Mat. 20:28) Omo liaco, tu sukilavo oku kuama ongangu yaye yoku teta onimbu poku longisa omanu.—1 Va Kor. 4:17.
7:23. Vetimba lietu muli ovimatamata vimue ndeci: Ovaka, ovipindi, kuenda elimi okuti, vi pondola ‘oku tu pandeka kovihandeleko viekandu.’ Omo liaco, tu sukila oku lilava kovina viaco oco ka tuka wile vekandu.
8:26, 27. Eci tu li yaka locitangi cimue, nda ka tua kũlĩhĩle ovina tu pinga vohutililo oco tu kuatisiwe, ‘espiritu li tu livondelelako.’ Handi vali, Yehova ‘Ukuakuyeva olohutililo,’ o tava kolohutililo vi likuata leci ci sangiwa Vondaka yaye.—Osa. 65:2.
8:38, 39. Ovitangi, olondele, kuenda olombiali violuali lulo, ka va tẽla oku tateke Yehova oku lekisa ocisola a tu kuetele, kuenda ka va tẽlavo oku tu tateka oku lekisa ocisola tu u kuetele.
9:22-28; 11:1, 5, 17-26. Ovitumasuku vialua viatiamẽla koku tumbulula va Isareli, via tẽlisiwa kekongelo Liakristão olombuavekua vana ‘ka vopiwile lika ku va Yudea, pole, vopiwavo ku vakualofeka.’
10:10, 13, 14. Ocisola tu kuetele Suku kuenda vakuetu, lekolelo tu kuetele Yehova kuenda kolohuminyo viaye, ci tu vetiya oku kuata ombili kupange woku kunda.
11:16-24, 33. “Ohenda ya Suku kuenda okukãla kuaye,” vi komõhisa calua! Omo liaco, o tukuiwa hati: “Eye Handa, lupange waye wa lipua. Momo olonjila viaye viosi viesunguluko.”—Esin. 32:4.
OVITUWA VI LEKISA OKUTI VAKUESUNGA
Paulu wa popia hati: “A vamanji, ndu pingi lohenda ya Suku okuti weci atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku. Oco efendelo liene liocili.” (Va Rom. 12:1) Ocili okuti, Akristão va tendiwile nda vakuesunga omo liekolelo liavo. Omo liaco, va sukilile oku kũlĩhĩsa ekalo liavo muẽle, loku kapako vakuavo, kuenda olombiali.
Paulu wa sonehavo hati: “Ndu lunguli omunu omunu, siti, Ko ka lisokololi ene muẽle loku lituna ka kua sungulukile.” Paulu wa lungulavo hati: “Ocisola [cove] ci kale cocili.” (Va Rom. 12:3, 9) Noke wamisako hati: “Omanu vosi, . . . va pokole kolombiali.” (Va Rom. 13:1) Omo liaco, wa vetiya Akristão oco va yuvule ocituwa coku ‘lipisa pokati’ kovina va tava levi ka va tava.—Va Rom. 14:13.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
12:20—Tu kapa ndati ‘akala vondalu’ ponumbutue yovanyali vetu? Kosimbu, ulu wa enda oku kapiwa vofolono okuti, akala ondalu ka a kapiwa lika vemehi, pole, a kapiwavo kilu liaco. Noke, omo lioku sanya kualua, ulu waco u fetika oku yenguluka, kuenje onepa yi kuete esilivilo, yi litepa leyi ka yi kuete esilivilo. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Nda tua kapa akala vondalu’ ponumbutue yunyali wetu, poku lekisa ovituwa viwa kokuaye, cu kuatisavo oku lekisa ovituwa viwa.
12:21—Ndamupi tu ‘yula eci cĩvi leci ciwa’? Tu ci linga poku lekisa ombili kupange tua tambula ku Yehova Suku woku kunda olondaka viwa Viusoma toke eci aka popia hati, upange waco wa tẽlisiwa.—Mar. 13:10.
13:1—Olombiali violuali lulo ‘via tumbikiwa ndati la Suku’? ‘Via tumbikiwa la Suku’ omo okuti eye o kasi oku ecelela uviali wavo. Handi vali, uviali wavo Suku wa u lomboluile ale kosimbu. Uvangi waco wa lekisiwa kovina Embimbiliya lia popele catiamẽla ketendelo liolombiali violuali lulo.
Ceci tu Lilongisilako:
12:17, 19. Tu sukila oku yuvula oku fetuluinya okuti, tu ku eca peka lia Yehova. Omo liaco, ka ca sungulukile oku ‘fetuluinya cĩvi leci cĩvi’!
14:14, 15. Ka ca sungulukile oku sumuisa va manjetu, oku va kokela ocilondokua omo liokulia, ale ovina viokunyua tu va ĩha.
14:17. Oku kuata ukamba uwa la Suku ka ku tiamisiwila kovina tulia levi tu nyua, ale oku yuvula ovikulia lovinyua. Momo ukamba wetu laye, watiamẽla kesunga, kombembua kuenda kesanju.
15:7. Tu sukila oku yolela vakuavitima via sunguluka veya vekongelo haivo va yongola oku lilongisa ocili. Tu sukilavo oku kundila esapulo Liusoma komanu vosi.
[Elitalatu kemẽla 31]
Anga hẽ, ocisembi ci yovola akandu a lingiwa osimbu ka ca fetiwile handi?