Momo Lie Oku Kundila Konjo lanjo Ci Kuetele Esilivilo Koloneke Vilo?
“Oloneke viosi ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.”—OVIL. 5:42.
1, 2. (a) Olonjila vipi Olombangi Via Yehova via siata oku kuama kupange woku kunda? (b) Nye tu lilongisa vocipama cilo?
KOLOFEKA viosi ca kũlĩhĩwa okuti, nda omanu vavali va wala ciwa va loña konjo yimue, ci lekisa okuti, va eca uvangi Wembimbiliya watiamẽla Kusoma wa Suku komunu va sanga. Nda omunu waco wa lekisa onjongole kesapulo liaco, va eca kokuaye alivulu amue, kuenda va fetika laye elilongiso Liembimbiliya. Noke vamamako oku iya konjo yaye. Nda ove wa litumbikavo kupange waco, wa kũlĩhĩwa lomanu okuti Umbangi ya Yehova ndaño kua vanguile ondaka yimue. Ocili okuti, upange woku kundila konjo lanjo, owo ondimbukiso yetu.
2 Tua siata oku kuama olonjila vialua poku tẽlisa ocikundi Yesu a eca coku kunda kuenda coku longisa omanu oco va linge olondonge. (Mat. 28:19, 20) Tua siatavo oku eca uvangi povitumãlo violomĩlu, volokololo, kuenda kovitumãlo vikuavo. (Ovil. 17:17) Tua siata oku kundila omanu votelefone kuenda vovikanda. Kovopange etu veteke leteke, tua siata oku eca uvangi wocili Cembimbiliya komanu tu li sanga lavo. Tu kuete onumbi yo Internete yi kuatisa oku sanga alivulu osi a lombolola eci ci sangiwa Vembimbiliya, a pongoluiwa kueci ci pitahãla 300 kalimi.a Olonjila viosi via tukuiwa ndeti, via siata oku eca onima yiwa. Pole, oku kundila konjo lanjo, oyo onjila yavelapo tua siata oku kuama yoku eca uvangi wolondaka viwa. Onumbi yoku kuama onjila yaco ya tunda pi? Afendeli va Suku koloneke vilo, va siata oku yi kuama ndati? Momo lie yi kuetele esilivilo cilo?
Onjila Ovapostolo va Kuamẽle Koku Kunda
3. Olonumbi vipi viupange woku kunda Yesu a ecele kovapostolo vaye, kuenda vi lekisa nye ndomo va sukilile oku kunda?
3 Onumbi yoku kundila konjo lanjo, ya tunda Vovisonehua. Yesu eci a tuma ovapostolo vaye kupange woku kunda, wa va sapuila hati: “Vimbo liosi wiñili, ci kale linene, ci kale litito, kũlĩhĩsimo umue wa sunguluka.” Va tẽla ndati oku sandiliya vakuavitima via sunguluka? Yesu wa va vetiya oku enda kolonjo viomanu poku va sapuila hati: “Eci wiñili vonjo yaco yi lami lombembua. . . . Nda onjo yaco ya sunguluka, ombembua yene yi yi wila.” Anga hẽ, va sukilile oku talamẽla toke eci omunu a va laleka oku iya kolonjo viavo? Kũlĩhĩsa ndomo Yesu amisako hati: “Wosi ko hindikisi pamue ka yevi olondaka viene, vonjo yaco, pamue vimbo liaco, tundimo. Kuenje eci vu tunda, tutumuli oneketela yaco kolomãi viene.” (Mat. 10:11-14) Onumbi eyi, yeca uvangi wokuti, ovapostolo ‘va enda oku pita kovaimbo oku kunda ondaka yiwa,’ kuenda oku nyula omanu vana va lekisa onjongole.—Luka 9:6.
4. Ovinimbu vipi Viembimbiliya vi tukula oku kundila konjo lanjo?
4 Embimbiliya li lekisa okuti, ovapostolo va enda oku kundila konjo lanjo. Elivulu Liovilinga 5:42, li popia hati: “Oloneke viosi ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa [catiamẽla ku Yesu Kristu].” Noke lioku pita ci panda 20 kanyamo, upostolo Paulu wa vetiya akulu vekongelo lio ko Efeso hati: “Sia yuvuile oku lombolola kokuene olondaka viosi viu kuatisi, loku vu longasaila vovila lo volonjo.” Anga hẽ, Paulu wa nyula akulu vaco osimbu handi ka va tavele kondaka yocili? Eye wa ci linga poku va longisa ovina vialua viatiamẽla koku “likekembela akandu avo kovaso a Suku loku kolela Ñala yetu Yesu.” (Ovil. 20:20, 21) Elivulu limue li tukuiwa hati, Robertson’s Word Pictures (Quadros Verbais do Novo Testamento) poku lombolola catiamẽla kelivulu Liovilinga 20:20, li popia hati: “Akundi vusoma va enda oku kundila konjo lanjo.”
Olohoka Violohuma Koloneke Vilo
5. Upange woku kunda, wa lomboluiwa ndati vocitumasuku ca Yoeli?
5 Upange woku kunda wa lingiwa kocita catete, wa kala efetikilo liupange walua u kasi oku lingiwa koloneke vilo. Uprofeto Yoeli upange woku kunda Wakristão olombuavekua, wa u sokisa ndefengi liapange oku kongelamo olohuma. (Yoe. 1:4) Oku palãla kuolohuma viaco, kua lisoka loku enda kuolohoka viñila volonjo kuenje vilia cosi ci kasi kovaso yavo. (Tanga Yoeli 2:2, 7-9.) Ulandu owu u lekisa epandi omanu va Suku va siata oku kuata poku tẽlisa upange woku kunda u kasi oku lingiwa koloneke vilo! Omo liaco, upange woku kundila konjo lanjo u kasi oku lingiwa Lakristão olombuavekua kuenda “olomeme vikuavo,” owo onjila ya velapo yoku tẽlisa ocitumasuku ca tukuiwa ndeti. (Yoa. 10:16) Etu Tulombangi Via Yehova, tua siata oku kuama ndati ongangu yovapostolo kupange woku kunda?
6. Evetiyo lipi lioku kundila konjo lanjo lia eciwa kunyamo wo 1922, pole, vamue va tendele ndati evetiyo liaco?
6 Tunde kunyamo wo 1919, Akristão va siata oku vetiyiwa oku vokiya ombili yavo kupange woku kunda. Utala Wondavululi 15 Yenyenye wo 1922, vemehi liosapi hati, “Upange Wavelapo,” wa ivaluisa Akristão olombuavekua “ocikele vakuete coku eca esapulo komanu loku vangula lavo kolonjo, kuenda oku va kundila okuti, usoma wokilu u kasi ocipepi.” Olonumbi vikuavo viatiamẽla kupange waco, via enda oku sandekiwa (Vupange Wetu Wusoma) okuti, kosimbu va enda oku u tukula hati, o Bulletin. Pole, kefetikilo, ka kua kaile vamanji valua va enda oku kundila konjo lanjo. Vamue va liwekelepo kupange waco. Ovo, va lombolola asunga alua, pole, va enda oku sima okuti, oku kundila konjo lanjo ci nena elaviso kokuavo. Omo liaco, valua veya oku tunda vocisoko ca Yehova omo lioku va vetiya oku vokiya upange woku kunda.
7. Nye ca sukilile oku lingiwa okupisa kunyamo wo 1950?
7 Vokuenda kuanyamo a kuamamo, upange woku kunda weya oku livokiya. Kuenje, vamanji valua va sukilile oku pindisiwa oco va loñolohe koku linga upange waco. Tu konomuisi ulandu wa pita kofeka yo Estados Unidos. Okupisa kunyamo wo 1950, Olombangi vimue Via Yehova via kala vofeka yaco, via litumbikile lika koku eca olotratadu kuenda oku kala konele yetapalo oku eca olorevista. Valua pokati kavo va fetika oku tepulula ombili yavo kupange waco, kuenje va pita olosãi vialua okuti ka va ecele uvangi. Nye ca sukiliwile oku lingiwa oco vamanji vosi va kuatisiwe oku amamako loku kundila konjo lanjo?
8, 9. Esokiyo lipi liepindiso lia lingiwa okupisa kunyamo wo 1953, kuenda nye ceyililako?
8 Kohongele yimue yolofeka ya lingiwila Volupale luo Nova Yorke kunyamo wo 1953, kua eciwa evetiyo lialua lioku kundila konjo lanjo. Manji Nathan H. Knorr wa lombolola okuti, akulu vosi vekongelo va sukila oku kuatisa vamanji oco va kuate ombili yoku kundila konjo lanjo. Eye wa popia hati: “Vamanji vosi va sukila oku loñoloha kupange woku kunda olondaka viwa konjo lanjo.” Oco ocimãho caco ci tẽlisiwe, kua lingiwa esokiyo lioku pindisa vamanji voluali luosi. Vana ka va fetikile handi oku kundila konjo lanjo, va pindisiwa ndomo va pondola oku sapela lomanu kolonjo, oku va lomboluila ovinimbu Viembimbiliya, kuenda oku tambulula apulilo avo.
9 Epindiso liaco lia nena onima yiwa. Noke lianyamo ekũi, etendelo liakundi, liapasu, kuenda etendelo liomanu va lilongisa Embimbiliya lia livokiya voluali luosi. Koloneke vilo, kueci ci panda olohuluwa epanduvali komanu, va kasi oku kundila olondaka viwa voluali luosi. Evokiyo liaco lieca uvangi wokuti, Yehova o kasi oku sumũlũisa alikolisilo omanu vaye voku kundila konjo lanjo.—Isa. 60:22.
Oku Kapa Olondimbukiso Kovipolo Viomanu Oco va Popeliwe
10, 11. (a) Ocinjonde cipi ca eciwa ku Esekiele ci sangiwa kelivulu lia Esekiele ocipama 9? (b) Ocinjonde caco ci kasi oku tẽlisiwa ndati koloneke vilo?
10 Esilivilo liupange woku kundila konjo lanjo, lia muiwa vocinjonde uprofeto Esekiele a kuata. Vocinjonde caco wa mola alume epandu va kuete ovimãleho povaka avo. Kuenda wa mõlavo ulume wepanduvali wa wala uwalo wovalatanya okuti o kuete ombinga yotinda yoku soneha. Ulume waco wepanduvali vo sapuila oco a ‘pite vokati kimbo oku kapa ondimbukiso kovipolo viomanu va lisiõsiõla loku leñaleña omo lievĩho li kasi oku lingiwa vokati kimbo liaco.’ Noke liupange woku kapa ondimbukiso kovipolo viomanu, alume vaco epandu vana va kuata ovimalẽho vioku yaka, va tumiwa oku ponda omanu vosi ka va kuete ondimbukiso kupolo wavo.—Tanga Esekiele 9:1-6.
11 Tua kũlĩha okuti, poku tẽlisiwa kuocitumasuku caco, ulume wa wala ‘uwalo wovalatanya,’ o lomboloka Akristão olombuavekua va siala palo posi. Lekuatiso liupange woku kunda kuenda woku longisa oco omanu va linge olondonge, Akristão olombuavekua va kasi oku kapa ondimbukiso komanu vana vatiamẽla ‘kolomeme vikuavo’ via Kristu. (Yoa. 10:16) Oku kapiwa ondimbukiso kupolo ci lomboloka nye? Ci lomboloka uvangi wokuti, omunu wosi wa litumbika ku Suku, wa linga ondonge ya Yesu Kristu ya papatisiwa, haeye wa wala omunu wokaliye. (Va Efe. 4:20-24) Olomeme viaco via likongela Lakristão olombuavekua, kuenda vieca ekuatiso kupange u kasi oku lingiwa cilo woku kapa ondimbukiso komanu.—Esit. 22:17.
12. Ocinjonde Esekiele a kuata catiamẽla koku kapa ondimbukiso kovipolo viomanu, ci lekisa ndati esilivilo lioku sandiliya omanu va kasi ndolomeme?
12 Ocinjonde Esekiele a kuata ci lekisa esunga lieci upange wetu woku sandiliya omanu va ‘lisiõsiõla loku leñaleña’ u sukilila oku lingiwa lonjanga. Omuenyo womanu u kasi kohele. Ndopo ovangelo va Yehova vana va lomboloka alume epandu va kuete ovimãleho, vaka nyõla omanu vosi ka va kuete ondimbukiso kupolo wavo. Catiamẽla keteke liaco lienyõleho, upostolo Paulu wa soneha hati, Ñala Yesu oka kuamiwa “lovangelo vaye va pama,” kuenje oka “fetuluinya ava ka va kũlĩhĩle Suku, lava ka va tava kondaka yiwa ya Ñala yetu Yesu.” (2 Va Tes. 1:7, 8) Ivaluka okuti, omanu vaka puluka lika kenyõleho nda va tava kolondaka viwa. Ocili okuti, oku kundiwa kuesapulo lia Suku kuka amamako toke kesulilo. (Esit. 14:6, 7) Omo liaco, omanu vosi va litumbika ku Yehova, va kuete ocikele cinene coku linga upange waco.—Tanga Esekiele 3:17-19.
13. (a) Ocikele cipi upostolo Paulu a kuatele, kuenda momo lie? (b) Ocikele cipi o kuetele omanu va kasi vocikanjo cove?
13 Upostolo Paulu wa limbukile ocikele caye coku kundila olondaka viwa komanu. Eye wa soneha hati: “Ñuete ofuka yocikundi ci kola coku kundila va Helasi Lolongoya, kuenda vakualondunge lava ka va kuete olondunge. Oco ndi livela oku u kundilivo ondaka yiwa ene vu kasi vo Roma.” (Va Rom. 1:14, 15) Ohenda ya lekisiwa ku Paulu, yo vetiya oku kuatisa omanu oco va sange ohenda ya Suku ndeci a kuatisiwavo layo. (1 Tim. 1:12-16) Eye wa kala nda umue o kuetele ofuka omunu lomunu a li sanga laye okuti, ofuka yaco o yi feta lika poku u kundila olondaka viwa. Ove hẽ, wa limbukavo okuti o kuetele ofuka yaco omanu va kasi vocikanjo cove?—Tanga Ovilinga 20:26, 27.
14. Esunga lipi tu kuete lioku kundila volokololo kuenda konjo lanjo?
14 Ndaño oku popeliwa kuomanu ku kuete esilivilo, pole, tu kuete esunga lieci tu kundila konjo lanjo. Vocitumasuku ca Malakiya 1:11 Yehova wa popia hati: “Tunde kutundilo wekumbi toke kutakelo walio onduko yange yi kemãla pokati kolofeka. . . . Locilumba cindumbiwila ci yela, momo onduko yange yi kemãla pokati kolofeka.” Poku tẽlisiwa kuocitumasuku eci, afendeli va Yehova va kasi oku eca esivayo konduko yaye voluali luosi, osimbu vamamako lupange woku kunda. (Osa. 109:30; Mat. 24:14) Oku eca “ocilumba cesivayo” ku Yehova, olio esunga lieci tu kundila volokololo kuenda konjo lanjo.—Va Hev. 13:15.
Ovina vi Komõhisa Kovaso Yoloneke
15. (a) Va Isareli va vokiyile ndati upange wavo osimbu va ñuala ñuala ocingonja o Yeriko keteke liepanduvali? (b) Ulandu waco u lekisa nye catiamẽla kupange woku kunda?
15 Ovina vipi viatiamẽla kupange woku kunda okuti handi ka via tẽlisiwile? Ulandu woku ñuala ocingonja olupale luo Yeriko, lua sonehiwa velivulu lia Yehosua, u tu ĩha onumbi yimue. Ivaluka okuti, osimbu handi Suku ka nyõlele o Yeriko, va Isareli va vetiyiwa oku ñuala olupale luaco onjanja yimosi veteke vokuenda kuoloneke epandu. Pole, keteke liepanduvali, va sukilile oku vokiya upange wavo. Yehova wa sapuila Yehosua hati: “Ñuali imbo olonjanja epanduvali, kuenda ovitunda vi sike anguena. Eci va sika ombinga yocitupi, kuenda eci vu yeva ocileñi cenguena, . . . omanu vosi va kaluke londaka yalua. Ocimbaka cimbo ci leñuha.” (Yeh. 6:2-5) Citava okuti, kuka lingiwa evokiyo limuamue kupange woku kunda. Omo liaco, eci oluali lulo luka kunduiwa, tuka limbuka uvangi wa velapo uka eciwa konduko ya Suku kuenda Kusoma waye.
16, 17. (a) Nye cika tẽlisiwa osimbu handi ‘ohali ya piãla’ ka yeyile? (b) Nye tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
16 Tu lavoka otembo eci esapulo tu kasi oku kunda lika kala ‘ndomanu va kaluka londaka yalua.’ Kelivulu Liesituluilo esapulo liesombiso, lia sokisiwa ‘lociwe cakahandangala ca tunda kilu.’b Elivulu Liesituluilo 16:21 li popia hati: ‘Eyambulo liociwe caco lialua cimue.’ Toke cilo ka tua kũlĩhĩle ndomo upange woku kundila konjo lanjo uka kuata esilivilo lia velapo kesapulo lieyambulo tu lavoka. Pole, tu sukila oku kolela okuti, osimbu ‘ohali ya piãla’ ka ya pitilile kesulilo, onduko ya Yehova yika kũlĩhĩwa koluali luosi.—Esit. 7:14; Esek. 38:23.
17 Osimbu tu lavoka oku tẽlisiwa kuovolandu a komohĩsa, tu amamiko oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Ovitangi vipi tu pondola oku liyaka lavio kupange woku kundila konjo lanjo, kuenda tu vi yula ndati? Ocipama cikuãimo, cika tambulula apulilo ava.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Onumbi yetu yo Internete yeyi: www.watchtower.org.
b Nda ewe liaco liociwe lialisoka lotalendo ya va Helasi, ewe liaco li kuete eci ci soka 20 kolokilu.
O Tambulula Ndati?
• Ocisonehua cipi ci lekisa uvangi woku kundila konjo lanjo?
• Koloneke vilo, evetiyo lipi lia eciwa liatiamẽla koku kundila konjo lanjo?
• Momo lie afendeli va Yehova va kuetele ocikele coku kunda?
• Ovolandu api a komohĩsa tu lavoka?
[Elitalatu kemẽla 4]
Ove hẽ, wa kapako ocikele coku kundila vakuene ndeci Paulu a linga?
[Elitalatu kemẽla 5]
Manji Knorr, kunyamo wo 1953