Va Popeliwa Omo Liohenda Ya yehova
“Wa popeliwi ocali omo wa kali lekolelo. . . . Ka ceyilile ovilinga sanga umue o lipanda.”—VA EFESO 2:8, 9.
1. Catiamẽla kovilinga, Akristão va litepa ndati lomanu vakuavo kuenda momo lie?
KOLONEKE vilo, omanu va siata oku kuata epela loku lipanda omo liovilinga viavo. Pole, Akristão hacoko va siata oku linga. Ovo ka va velisapo ovilinga viavo ndaño muẽle kovina viatiamẽla kupange wa Yehova. Ovo va kũlĩha ovina Yehova a siata oku lingila omanu vaye. Pole, ka va velisapo ekuatiso va siata oku eca kupange waco. Handi vali, va kũlĩhavo okuti, oku linga upange wa Yehova lutima wa sunguluka, oco ca velapo kokuaye. Momo omunu ka muila omuenyo ko pui kupange a siata oku lingila Yehova. Pole, o mola omuenyo omo liekolelo liaye kuenda ohenda ya Yehova.—Luka 17:10; Yoano 3:16.
2, 3. Ovina vipi Paulu a lipandela kuenda momo lie?
2 Paulu wa kũlĩhĩle okuti omunu ka muila omuenyo kovilinga viaye. Noke yoku likutilila olonjanja vitatu omo ‘liosongo ya kala vetimba liaye,’ Yehova wo tambulula hati: “Ocali cange cu ku tẽla, momo unene wange u loñolohẽla poku pekengua.” Paulu omo liumbombe, wa tava ku Yehova, kuenje wa popia hati: “[Ndi] sole cimue oku lipandela okupekengua kuange okuti unene wa Kristu u mbuila.” Omo liaco, tu sukilavo oku kuama ongangu yaye.—2 Va Korindo 12:7-9.
3 Paulu wa loñolohele calua koku tẽlisa ovikele viaye kupange wa Yehova. Pole, wa kũlĩhĩle okuti, upange waco ka u lingile luloño waye muẽle. Omo liaco, wa popia hati: “Ndaño ame [ndi] sulemo pokati kolosandu viosi haimo ocali caco ca nyihiwa. Ca nyihiwila okuti ñundila vakualofeka ondaka yiwa yukuasi ka u tendiwa wa Kristu.” (Va Efeso 3:8) Olondaka evi vi lekisa okuti, Paulu ka kuatele epela. Embimbiliya li popia hati: “Suku o yaka la vakueyengu, puãi ecaeca kambombe ocali caye.” (Tiago 4:6; 1 Petulu 5:5) Omo liaco, tu sukila oku kuama ongangu yaye yoku lekisa umbombe okuti tu velisapo vakuetu.
‘Tu Velisipo Vakuetu’
4. Momo lie ka ca lelukilile oku velisapo vakuetu?
4 Paulu wa lungula Akristão hati: “Cosi vu linga, ko ka ci lingili omo vu yongola oku limuisa pamue oku lipanda, puãi, loku liketisa, tendi vakuene hoti Ovo va velapo, etu tu sule.” (Va Filipoi 2:3) Oku pokola kolondaka evi ka ca lelukile. Capiãla enene nda tu kuete ocikele coku songuila vakuetu. Citava okuti tu kuete ocituwa coku livelisapo omo lioku kuama akamba kuenda oku yapuisiwa lovituwa vĩvi via siata voluali lulo. Handi vali, pamue eci tua kala omãla tua longisiwile ocituwa coku livelisapo konjo ale kosikola. Pamue, tua longisiwile oku sanda ekemãlo kosikola, loku kala omunu umue wa velapo koku tasula ombunje ale kelilongiso. Kuenje tua enda oku sandiliya oku pandiyiwa lomanu. Akristão va kũlĩha esilivilo lioku likolisilako poku linga ovopange avo. Pole, ka va cilingila oku sanda ekemãlo. Momo va ci lingila oku likuatisa ovo muẽle kuenda oku kuatisa vakuavo. Oku sanda oku sumbiwa lomanu, ku nena ovitangi Kukristão. Momo lie?
5. Oku livelisapo ku vetiya omunu oku linga nye?
5 Nda omunu ka lungukile, locituwa coku livelisapo, noke o kuata ocituwa coku lavisa vakuavo kuenda epela. Kuenje, o fetika oku va suvuka omo liukũlĩhĩso wavo kuenda ovikele va kuete. Elivulu Liolosapo 28:22, li popia hati: ‘Ukuacipululu o kuete onjanga yoku limuisa, pole ka kũlĩhĩle okuti usuke u sanga.’ Omunu ukuacipululu, pamue o sandiliya oku kuata ocikele cimue ndaño okuti ka tẽla oku endisa upange waco. Noke poku lisandela esunga, o fetika oku lisiõsiõla kuenda oku popia lãvi vakuavo. (Tiago 3:14-16) Kuenje, o kuata ocituwa coku livelisapo pokati kavakuavo.
6. Elungulo lipi Embimbiliya lieca liatiamẽla kocituwa coku livelisapo?
6 Embimbiliya li lungula Akristão hati: “Ka tu ka lingi vakuakulipanda, ka tu ka lisanumuli pokati, [kuenda] ka tu ka liveli [ovina] viamãle.” (Va Galatia 5:26) Upostolo Yoano wa lungula Akristão vamue va kala locituwa coku livelisapo. Eye wa popia hati: “Nda sonehela ale ekongelo ukanda, puãi Deotrefe, u o yongola oku likapa kunene, wa tomba omoko yetu. Oco, nda njiya, [ndi] sinumula eci a kasi loku linga coku tu lundila olondaka vĩvi.” Akristão va sukila oku yuvula ocituwa caco.—3 Yoano 9, 10.
7. Nye Ukristão a sukila oku yuvula kupange woku sanda eteku?
7 Ka ca sungulukile oku sima okuti, Ukristão o sukila oku yuvula ovina viosi. Momo kupange waye woku sanda eteku citava okuti, o likolisilako oku talavaya la vakuavo, oku lingila kumosi olomĩlu kuenda ovina vikuavo. Pole, poku linga ovina viaco, Ukristão o sukila oku lekisa esumbilo locisola kuenda oku kapako vakuavo. Eye o sukilavo oku yuvula olomĩlu vina ka via sungulukile kuenda ocituwa coku livelisapo. Momo wa kũlĩha okuti, ovituwa viaco vi koka ovitangi. Ukristão o sukilavo oku yuvula ovituwa viaco vekongelo.
‘Tu Yuvuli Oku Lisokisa la Vakuetu’
8, 9. (a) Momo lie akulu vekongelo va sukilila oku yuvula oku livelisapo? (b) Momo lie olondaka vielivulu lia 1 Petulu 4:10 via loñisiwila komanu vosi va Yehova?
8 Akristão va sukila oku pokola kolondaka via Paulu wa popia hati: “Omunu omunu a kũlĩhĩse upange waye, oco a lipandiye eye muẽle, oku lipandiyila ukuavo hacoko.” (Va Galatia 6:4) Akulu vekongelo va kũlĩha okuti, va sukila oku yuvula oku livelisapo. Kuenda va sesamẽla oku talavayela kumosi oco va kuatise ekongelo. Ovo va sukilavo oku lekisa ongangu yiwa poku talavaya la vakuavo oco vekongelo mu kale elitokeko.
9 Akulu vekongelo va kuete ovikele via litepa vocisoko ca Yehova. Vamue pokati kavo va kuete ukũlĩhĩso walua okuti vakuavo ci sule. Momo vamue akulu vendamba. Kuenda va kasi ale otembo yalua vocisoko ca Yehova. Handi vali, vakuavo va kuatele epuluvi lioku lilongisa calua kosikola okuti vakuavo ci sule. Pole, va sukila oku yuvula oku lisokisa la vakuavo kuenda oku ivaluka olondaka Viembimbiliya vi popia hati: “Omunu omunu a talavaye longavelo a tambula, oku [kuatisa] vakuavo ndukalei wa sunguluka woviali viñi viñi via Suku.” (1 Petulu 4:10) Olondaka evi via loña komanu vosi va Yehova. Momo vosi yavo va tambula ongavelo yukũlĩhĩso. Kuenda va kuete ocikele coku kunda olondaka viwa.
10. Nye tu sukila oku linga oco Yehova a tave upange wetu?
10 Upange wetu u sanjuisa lika Yehova nda tu u linga locisola okuti tu yuvula ocituwa coku livelisapo. Omo liaco, poku linga upange wa Yehova tu sukila oku kuata utima wa sunguluka. Ocili okuti, lomue pokati ketu o kuete omoko yoku pisa ukuavo. Momo Yehova eye ‘wa kũlĩha ovitima viomanu.’ (Olosapo 24:12; 1 Samuele 16:7) Olonjanja vimue, tu sukila oku lipulisa ndoco: ‘Poku linga upange wa Yehova ovisimĩlo vie nda siata oku kuata?—Osamo 24:3, 4; Mateo 5:8.
Oku Kuata Ovisimĩlo Via Sunguluka Kupange wa Yehova
11. Apulilo api tu sukila oku linga atiamẽla kupange woku kunda?
11 Upange tu lingila Yehova, hawoko u tu muisa omuenyo ko pui. Oco hẽ ovilinga vipi viekolelo tu sukila oku lekisa? Anga hẽ poku litumbika kupange woku kunda tu sukila oku ivaluka ndomo tu kasi oku u linga? Apulilo alo a sunguluka. Momo ka tu sukila lika oku sakalala lovilinga vietu viekolelo, ale oku pandiyiwa la vakuetu omo liupange tu lingila Yehova.
12, 13. (a) Momo lie tu sukilila oku eca olelatoriu yetu yupange woku kunda? (b) Momo lie tu sanjukila eci tu yeva ulandu wupange u kasi oku lingiwa voluali luosi?
12 Elivulu Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, li popia hati: ‘Olondonge via tete via Yesu, via velisilepo ulandu wupange woku kunda. (Marko 6:30) Elivulu Liovilinga, li lombolola okuti, keteke lio Pendekekoste kua kala eci ci soka 120 kolondonge. Kuenje vosi yavo va wavekiwa espiritu sandu. Vokuenda kuotembo, etendelo liolondonge lieya oku livokiya ci soka 3.000. Noke lia pitila kueci ci soka 5.000 komanu. (Ovilinga 1:15; 2:5-11, 41, 47; 4:4; 6:7) Olondonge vieya oku kuata onjongole yalua poku yeva ulandu wevokiyo liaco.’ Koloneke vilo, Olombangi via Yehova, via siatavo oku sanjukila ulandu wupange wa siata oku lingiwa voluali luosi. Momo ku kasi oku tẽlisiwa olondaka via Yesu wa popia hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.” (Mateo 24:14) Ovolandu aco a tu kuatisa oku limbuka upange u kasi oku lingiwa cilo voluali luosi. Handi vali, a lekisavo oku ku sukila ekuatiso, ndeci alivulu kuenda ovina vikuavo vioku amisako upange woku kunda.
13 Oku eca olelatoriu yetu yupange woku kunda ci tu kuatisa oku tẽlisa ocikele cetu coku kunda olondaka viwa Viusoma. Tua siata oku sanjuka calua poku yeva ovolandu vupange vamanji va kasi oku linga kolonepa vimue violuali. Tua siata oku yeva ovolandu a lekisa ndomo akundi vusoma va kasi oku livokiya kolofeka vimue violuali. Tua siatavo oku yeva ulandu wolofeka vikuavo ku kasi oku kundiwila olondaka viwa viusoma. Ovolandu aco a tu ĩha esanju lialua kuenda a tu vetiya oku likolisilako kupange wa Yehova. Handi vali, a tu kuatisa oku kolela okuti, Yehova okamamako oku sumũlũisa a likolisilo etu. Tu kuete esanju lialua omo lioku kũlĩha okuti olelatoriu yetu yupange woku kunda ya kongeliwavo vulandu waco. Ndaño okuti upange wetu ka u sokisiwa lowu u kasi oku lingiwa voluali, pole, Yehova wa kapako upange waco. (Marko 12:42, 43) Ivaluka okuti, nda kua ecele olelatoriu yove yupange woku kunda, ulandu wupange u kasi oku lingiwa voluali luosi ka u sokipo.
14. Nye ca kongela vupange wetu ku Yehova okuti oku kunda loku longisa ci sule?
14 Kuli ovina vialua Olombangi via Yehova via siata oku linga vocisoko ca Yehova ndeci: Elilongiso lio pokolika, oku endaenda kolohongele, oku endisa ovikele viavo vekongelo, oku kuatisa vamanji, oku eca olombongo vioku kuatisa upange woku kunda kuenda ovopange akuavo. Pole, ovina viaco ka via siatele oku kongeliwa volelatoriu yupange wavo. Olelatorio yetu yupange woku kunda yi kuete esilivilo. Momo yi tu kuatisa okuamamako lombili kupange wa Yehova kuenda oku yuvula oku yapuka vonjila Yaye. Pole, tu sukila oku kuata elomboloko liupange waco. Momo omuenyo ko pui ka tu u tambuila kombili tu lekisa kupange waco.
‘Tu Kuati Ombili Yovilinga Viwa’
15. Ndaño okuti ovilinga ka vi tu popela, momo lie vi kuete esilivilo?
15 Ndaño okuti ka tu popeliwa omo liovilinga pole ovilinga viaco, vi kuete esilivilo. Eli olio esunga lieci Akristão va tukuiwila hati, ‘vakuambili yovilinga viwa.’ Kuenda va vetiyiwa oku ‘likuatisa pokati, oku kala locisola lovilinga viwa.’ (Tito 2:14; Va Heveru 10:24) Handi vali, Tiago wa popiavo hati: “Ndeci etimba ka li kuete efuimo liomuenyo lia fa, haico ekolelo ka li kuete ovilinga laliovo lia fa.”—Tiago 2:26.
16. Nye ci kuete vali esilivilo okuti ovilinga vietu vi sule? Nye tu sukila oku yuvula?
16 Ovilinga viwa vi kuete esilivilo, pole ocituwa tu lekisa poku linga ovina viaco, oco ca velapo ku Yehova. Olonjanja vimue tu sukila oku konomuisa ovisimĩlo viutima wetu. Omo okuti lomue wa kũlĩha eci ci kasi vutima wukuavo, tu sukila oku yuvula oku pisa vakuetu. Embimbiliya li popia hati: ‘Ove elie o tetuluila ukuenje wamãle?’ Ocili okuti, ‘kovaso a cime caye muele pamue eye o yovoka, pamue o pia.’ (Va Roma 14:4) Yehova Ukuonenewosi la Yesu Onganji ya velapo, ka va tu sombisila lika kovilinga vietu. Pole, vaka tu sombisilavo kovisimĩlo vietu, locisola cetu kuenda kepokolo lietu. Yehova la Yesu ovo lika va kuete omoko yoku sombisa Akristão kovina viosi va vetiyiwa oku linga. Paulu wa popia hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.”—2 Timoteo 2:15; 2 Petulu 1:10; 3:14.
17. Momo lie tu sukilila oku ivaluka olondaka via Tiago 3:17 poku linga upange wa Yehova?
17 Yehova wa sunguluka kovina a kevelela kokuetu. Elivulu lia Tiago 3:17, li lekisa okuti, ‘olondunge viokilu via sunguluka pokati kovina viosi.’ Poku linga upange wa Yehova tu sukilavo oku lekisa esunguluko. Ka tuka seteki oku li tumbikila ovimaho vimue ka tu tẽla oku tẽlisa ale oku kevelela ku vakuetu ovina ka va tẽla oku linga.
18. Nda tua linga upange wa Yehova lutima wa sunguluka loku limbuka ohenda yaye, nye tuka tambula?
18 Osimbu tuamamako lesunguluko poku lekisa ovilinga viekolelo loku limbuka ohenda ya Yehova, tuka kuata esanju lialua. Momo ocituwa caco oco ondimbukiso yomanu va Yehova. (Isaya 65:13, 14) Tu sanjukila asumũlũho Yehova a siata oku eca komanu vaye. Kuenda tu lekisi esunguluko kovina viosi tua siata oku u lingila. Omo liaco, tuamamiko oku likutilila kuenda oku eca olopandu Kokuaye oco a tu kuatise. Nda tua ci linga, ‘ombembua ya Suku, yina yapiãla olondunge viosi, yika lava ovitima vietu lovisimĩlo vietu vu Yesu Kristu.’ (Va Filipoi 4:4-7) Tu pondola oku kuata elembeleko poku kũlĩha okuti ka tu popeliwa lika omo liovilinga vietu. Pole tu popeliwa omo liohenda ya Yehova.
Lombolola Eci Tua Lilongisa
• Momo lie Akristão va yuvuila oku lekisa epela omo liovopange avo?
• Momo lie va yuvuila oku lipanda lavakuavo?
• Momo lie va sukilila oku eca olelatoriu yavo yupange woku kunda?
• Nye Akristão va yuvuila oku pisa vakuavo?
[Elitalatu kemẽla 27]
Akulu vekongelo va sanjukila upange wavo woku kuatisa vamanji