Pamisa Vamanji Vekongelo
“Likolisi pokati loku likuatisa.”—1 VA TES. 5:11.
1. Asumũlũho api eyilila koku kala vekongelo Liakristão, kuenda ovitangi vipi tu liyaka lavio?
OKU tiamẽla kekongelo Liakristão esumũlũho liocili. Ove o kuete ukamba uwa la Yehova. Oku kolela Kondaka yaye ci ku kuatisa oku yuvula omuenyo ka u litava lolonumbi Viembimbiliya. Vekongelo mu sangiwa akamba vawa haivo va ku vetiya oku ambata omuenyo uwa. Ocili okuti kuli asumũlũho alua. Pole, Akristão valua va siata oku liyaka lovitangi. Pamue va sukila ekuatiso oco va kũlĩhe ovina via longa Viondaka ya Suku. Vamue va vela ale va sumua, vakuavo va kasi oku liyaka lovitangi vieyilila konjila ĩvi va nõla. Vosi yetu tu kasi voluali ka lua kũlĩhile Suku.
2. Nye tu sukila oku linga eci manji umue a liyaka locitangi cimue, kuenda momo lie?
2 Vosi yetu, tu mola mola vamanji va pandakaisa kovitangi. Upostolo Paulu poku sokisa ekongelo letimba wa popia hati: “Nda ocimatamata cimosi ci tala ohali, ovimatamata viosi vi talela kumuamue laco ohali.” (1 Va Kor. 12:12, 26) Omo liaco, tu likolisiliko oku kuatisa vamanji vaco. Vovisonehua mu sangiwa ovolandu alua a lekisa ndomo vamanji kosimbu va kuatisa vakuavo oku tetulula ovitangi va kala oku liyaka lavio. Osimbu tu konomuisa ovolandu aco, sokolola lutate olonjila ove o kuama oco o kuatise vakuene. Ove o kuatisa ndati manjove kespiritu oco o pamise ekongelo lia Yehova?
“Vo Pañinya”
3, 4. Akuila la Prisila va kuatisa ndati Apolosi?
3 Eci Apolosi a ilukila ko Efeso, wa kala ale ohundi yiwa. Elivulu Liovilinga li tu sapuila okuti eye, “Wa sapula loku longisa lutate ovina via Yesu, ndaño wa [kũlĩhile] lika epapatiso lia Yoano.” Apolosi ka kũlĩhile epapatiso li lingiwa “vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu,” ci lekisa okuti eye wa kundilua lika londonge yimue ya Yoano Upapatisi, ale umue pokati Kakristão wa kala ko Pendekoste yunyamo wa 33 K.K.. Apolosi, ndaño wa kala ukuambili, kua kala ovina vimue ka vio lombolokele. Oco hẽ, oku kuata ukamba la vamanji co kuatisa ndati?—Ovil. 1:4, 5; 18:25; Mat. 28:19.
4 Eci Akuila la Prisila va yeva ohundo Apolosi a lingila vo sunangonga, vo pañinya oku enda konjo yavo, kuenje vo wimba onumbi ya velapo yonjila ya Suku. (Tanga Ovilinga 18:24-26.) Ovo vo lingila eci ciwa. Ocili okuti, Akuila la Prisila va kuata utate poku pindisa Apolosi, kuenje eye ka liyevele ndu okuti wa kala oku pembuiwa. Ocitangi caye ceci okuti, ka kũlĩhile ndomo ekongelo Liakristão kocita catete lia fetika. Pole, Apolosi wa sanjukilile oku kuata ukamba lomanu vaco omo liekuatiso a tambula. Mekonda liaco, “wa kuatisa ca lua,” vamanjaye ko Akaya kuenda wa eca uvangi uwa.—Ovil. 18:27, 28.
5. Akundi Vusoma va kuataisa ndati olohuluwa viomanu, kuenda onima yipi iyililako?
5 Koloneke vilo, vamanji valua va ecaeca olopandu omo lioku kuatisiwa oku kuata elomboloko Liembimbiliya. Alongisi valua, va siata oku kuata ukamba uwa lolondonge viavo. Olonjanja vimue, voku kuatisa omanu oco va kuate elomboloko liocili, mua kongela oku sokiya otembo yoku sapela lavo vokuenda kuolosãi vialua. Haimo lumue, akundi Vusoma va lekisa onjongole yoku lieca olumue, momo va kũlĩha okuti upange waco owo u pondola oku yovola omuenyo womanu. (Yoa. 17:3) Ci sanjuisa calua oku mola omanu oku lilongisa ocili, loku kapako olonumbi viaco, kuenda oku linga ocipango ca Yehova!
“Vo Wimbila Uvangi Uwa”
6, 7. (a) Nye ca vetiya Paulu oku laleka Timoteo oco a kale oñuatisi yaye kupange woku nyula akongelo? (b) Timoteo wa kuatisiwa ndati oku kula kespiritu?
6 Eci Paulu la Siluano va nyula olupale luo Lustra vokuenda kungende wavo wavali wumisionaliu, va sangako ukuenje umue o tukuiwa hati, Timoteo, wa kuatele ci soka 20 kanyamo. Kuenje “vakuetavo ko Lustra lo ki Ikoniyu vo wimbila uvangi uwa.” Ina ya Timoteo Eunike, kuenda nyokulu yaye Loisi va kala Akristão, pole, isiaye ka kaile ukuetavo. (1 Tim. 1:5) Citava okuti Paulu wa kũlĩha epata liaco eci a nyula o Lustra onjanja yatete okuti pa pitile ale anyamo avali. Kuenje, upostolo Paulo wa pamisa ukamba waye la Timoteo omo wa kala ukuenje umue uwa. Oco, luvangi wa eciwa lakulu vekongelo, Paulu wa nõla Timoteo ha kala oñuatisi yaye kupange wumisionaliu.—Tanga Ovilinga 16:1-3.
7 Timoteo wa lilongisila ovina vialua ku Paulu. Omo liepindiso liaco, eye wa kula kespiritu kuenje, Paulu wo wĩha ocikundi coku nyula akongelo kuenda wa linga onumiwa yaye. Timoteo ndaño ka kuatele utõi eci a kala umalẽhe, omo lioku kuata ukamba la Paulu vokuenda kueci ci soka 15 kalima, wa kuatisiwa oku kala usongui uwa konepa yespiritu.—Va Fil. 2:19-22; 1 Tim. 1:3.
8, 9. Vamanji vosi va pondola oku kolisa ndati amalẽhe vekongelo? Lombolola ulandu umue.
8 Koloneke vilo, vekongelo Liakristão muli akuenje lafeko valua va pondola oku kula kespiritu. Amalẽhe vaco, nda va vetiyiwa loku pindisiwa lomanu va kula kespiritu, citava okuti va tambula ovikele vialua pokati kafendeli va Yehova. Kũlĩhisa ciwa ekongelo liove! Anga hẽ muli amalẽhe va kuete onjongole yoku lieca olumue ndeci Timoteo a linga? Lekuatiso liove, citava okuti va litumbika kupange wakundi votembo yosi, wumisionaliu, oku nyula akongelo vimbo, kuenda kupange wo Betele. Oco hẽ, o va kuatisa ndati oku kuata ovimãho viaco?
9 Martin, wa kala ko Betele ci soka 20 kanyamo, ivaluka lutate ocisola mitavaso o nyula akongelo vimbo o kuatela eci va kala kumosi kupange woku kunda, okuti, toke cilo pa pita ale 30 kanyamo. Mitavaso yaco, wo lomboluila asumũlũho a tambula eci a talavaya ko Betele osimbu a kala umalẽhe. Eye wa vetiya Martin oku sokolola epondolo a kuatele oco a kuame ongangu yaye yoku lieca olumue kupange wa Yehova. Martin, wa limbuka okuti ombangulo yaco, yo kuatisa oku kuata ocimãho eya oku tẽlisa. Ove o kuetevo epondolo lioku kuatisa umalẽhe umue vekongelo oco a kuate ovimãho konepa yespiritu.
“Kolisi Ava va Leñela”
10. Epafrodito wa liyeva ndati, kuenda momo lie?
10 Epafrodito wa linga ungende unene woku tunda ko Filipoi toke ko Roma, oco a nyule upostolo Paulu wa kala vokayike omo liekolelo liaye. Epafrodito wa kala onumiwa ya va Filipoi. Kuenda, ka nenele lika olombanjaile kupostolo Paulu, pole, wa linga esokiyo lioku kala laye ho kuatisa oku linga ovina a sukilile kotembo yaco yohali. Epafrodito eci a kala ko Roma, ‘wa puluka oku fa’ omo liuvei a kuatele. Eye wa nyumalele calua omo ka tẽlisile ocimãho caye.—Va Fil. 2:25-27.
11. (a) Momo lie ka tu yokokela eci umue vekongelo a nyumala? (b) Paulu wa tuma va Filipoi oku linga nye oco va kuatise Epafrodito?
11 Koloneke vilo, kuli ovina vialua vi nena esumuo komanu. Ulandu wo Organização Mundial da Saúde, u lekisa okuti pokati komanu 5 , citava okuti 1 pokati kavo wa sumua omo liovitangi. Afendeli va Yehova va liyakavo lovitangi viaco. Oku tekula epata, ovovei, esumuo lioku tokoka ocimãho cimue, lovitangi vikuavo, pamue vi tu sia lutima wa teka teka. Nye va Filipoi va linga oco va kuatise Epafrodito? Paulu wa va sonehela hati: “U tambuli vu Ñala lesanju lia lua. Ava va linga ndeye va sesamẽla ekemainyo. Momo, pa kambele ño naito, nda wa fila upange wa Kristu. Wa likolisila oku telisa onjongole yene yoku ñuatisa, ndaño wa enda lomuenyo waye peka.”—Va Fil. 2:29, 30.
12. Tu pamisa ndati vana va sumua?
12 Etu tu kuetevo ocikele coku kuatisa vamanji va sumua ale vana va nyumala. Pole, poku sapela lavo citava oku tukula ovina viwa ovo va lingainga. Momo oco va linge Akristão, ale oku kala ohundi yotembo yosi, ca sukila oku pongolola omuenyo wavo. Tu va sapuila okuti tua sanjukila alikolisilo avo ndeci Yehova a a sanjukila. Nda manji ukuekolelo o tatekiwa oku tẽlisa upange a lingaile omo lioku kuka ale oku vela, o sesamẽla esumbilo lietu. Olonjanja viosi, Yehova o tu handeleka hati, “Kolisi ava va leñela. Kuatisi ava ka va kuete ongusu. Pandikisi la vosi”—1 Va Tesalonike 5:14.
‘U Wecela Loku u Lembeleka’
13, 14. (a) Ekongelo lio ko Korindo lia sesamẽlele oku linga nye, kuenda momo lie? (b) Oku tundisiwa vekongelo kua vetiya ukuakandu oku linga nye?
13 Kocita catete, vekongelo lio Korindo mua kala ulume umue ukuakahonga haeye ka likekembelele. Ovilinga viaye via kala oku vĩhisa ekongelo loku kokela ocilondokua vakualuali. Omo liaco, Paulu wa handeleka okuti, ulume waco o tundisiwa vekongelo.—1 Va Kor. 5:1, 7, 11-13.
14 Epindiso liaco lia kuata onima yiwa. Ekongelo lia teyuiwa kovituwa vĩvi, kuenda ulume waco ukuakandu weya oku likekembela. Omo ovituwa viaye via eca uvangi wokuti wa likekembela, Paulu vukanda wavali a tumisa kekongelo liaco, wa handeleka oco ulume waco a taviwe vali vekongelo. Pole eci hacoko lika va sukilile oku linga. Paulu wa tuma ekongelo liaco oku ‘ecela loku lembeleka ukuakandu, oco ka ka fe lesumuo lia piãla.’—Tanga 2 Va Korindo 2:5-8.
15. Tu tata ndati omunu wa likekembela haeye wa tambuiwa vali vekongelo?
15 Ulandu owu u tu longisa nye? Eci vamue va tundisiwa vekongelo ci tu kokela esumuo lia piãla. Citava okuti va vĩhisa onduko ya Suku kuenda ekongelo. Pamue va tu lueyelavo. Pole, eci akulu vekongelo va kũlĩhisa ondaka yaco poku kuama olonumbi via Yehova, kuenje omunu waco o tambuiwa vali vekongelo, ci lekisa okuti Yehova wo wecela. (Mat. 18:17-20) Ka tu vetiyiwa hẽ oku setukula Yehova? Omo liaco, nda ka tu ecela omunu waco, tu kasi oku patãla Yehova. Oco tu kuatise ekongelo lia Suku oku kuata ombembua, omunga, loku taviwa la Yehova, ka tu vetiyiwa hẽ oku ‘inalisa ocisola cetu’ komunu ukuakandu wa likekembela ha tambuiwa vali vekongelo?—Mat. 6:14, 15; Luka 15:7.
“O Ñuatisa ca Lua”
16. Momo lie Paulu a sumuilile la Marko?
16 Ulandu ukuavo u sangiwa Vovisonehua, u lekisa okuti kaciwako oku kuatela ocikumbiti omunu wa tu sumuisa. Yoano Marko, wa sumuisile calua upostolo Paulu. Ndamupi? Eci Paulu la Barnaba va linga ungende wavo watete wumisionaliu, Marko wa endele lavo oco a va kuatise. Pole, vokuenda kungende, Yoano Marko wa va yanduluka kuenda wa tiukila konjo ndaño ka kua kaile esunga liaco. Onjila eye a nõla ya sumuisa calua Paulu wa kala oku sokiya ungende wavo wavali, kuenje, wa lihoyisa la Barnaba eci Marko a yonguile oku enda vali lavo. Omo lieci ca pitile vungende watete, Paulu ka tavele vali oku endela kumosi la Marko.—Tanga Ovilinga 13:1-5, 13; 15:37, 38.
17, 18. Paulu la Marko va tetulula ndati ocitangi ca kala pokati kavo, kuenda nye tu lilongisila kulandu waco?
17 Ocili okuti, Marko ka sumuile omo lioku pembuiwa la Paulu, momo eye wa amamako la Barnaba kupange wumisionaliu kovikanjo vikuavo. (Ovil. 15:39) Olondaka Paulu a soneha noke lianyamo amue, vi lekisa okuti Marko wa kala ulume ukuekolelo. Paulu eci a kala vokayike ko Roma, wa sonehela ukanda Timoteo. Vukanda waco, Paulu wa popia hati: “Pitula Marko hu iya laye momo o ñuatisa ca lua kupange wange.” (2 Tim. 4:11) Paulu wa limbukile okuti Marko wa kulile ale kespiritu.
18 Ulandu owu u kuetevo esilivilo lialua kokuetu. Marko wa kuata ovituwa viwa oco a tẽlise upange waye wumisionaliu. Eye ka nyumalele omo lioku pembuiwa la Paulu. Momo Paulu la Marko, va kala alume va pama kespiritu kuenda pokati kavo ka pa kaile onya. Noke Paulu weya oku limbuka okuti Marko wa kala oñuatisi yiwa. Eci ci tu longisa okuti, eci vamanji vekongelo va litatamisa, ocina ca velapo vali, oku lisunguluisa loku likuatisa pokati oco va amameko oku kula kespiritu. Omo liaco, limbuka ovituwa viwa via vamanji kuenda pamisa ekongelo.
Ekongelo Kuenda Ove
19. Akristão vosi vekongelo va pondola oku likuatisa ndati pokati?
19 Koloneke vilo ‘viohali,’ ove o sukila oku kuatisa vamanji vosi vekongelo kuenda ovo va sukilavo oku ci linga. (2 Tim. 3:1) Citava okuti Ukristão umue ka kũlĩhĩle onjila eye a kuama oco a tetulule ovitangi a kasi oku liyaka lavio, puãi Yehova wa ci kũlĩha. Kuenda, eye o tuma omanu valua vekongelo—oku kongelamo ove—oco a kuatise afendeli vaye oku nõla onjila ya sunguluka. (Isa. 30:20, 21; 32:1, 2) Omo liaco, kapako elungulo lia Paulu liokuti “likolisi pokati loku likuatisa ndeci vu kasi ale loku lingainga.”—1 Va Tes. 5:11.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie tu sukilila oku pamisa vamanji vekongelo?
• Ovitangi vipi ove o pondola oku kuatisa vakuene oku vi yula?
• Momo lie tu sukilila ekuatiso lia vamanji vekongelo?
[Elitalatu kemẽla 11]
Nda manji umue vekongelo yo liyaka locitangi cimue, te tuo kuatisa
[Elitalatu kemẽla 12]
Vekongelo muli akuenje lafeko va tẽla oku linga ovina vialua