Asumuluho Usoma a Pondola Oku Kala Ove
Upostolo Ukristão Paulu wa kala luloño wa velapo walimi o kotembo yaye. Eye wa tangele ocisoko ca velapo okuti nda oloneke vilo o educação universitária. Eye wopa esilivilo liosi kuenda omoko yoku kala onyitiwe yoko Roma. (Ovilinga 21:37–40; 22:3, 28) Lomangu eyi nda catava oku wiha epondolo lioku kala ohuasi kuenda omunu wa kemãla. Pole, eye wa vangula hati: “Ovina nda tendele ndonganyu, nda vi tenda ndepese eci nda litumbika ku Kristu [Kuenje] ovina viosi ndi vi tenda ño ndovipelekese hã si nganyala Kristu.” (Va Filipoi 3:7, 8) Momo lie paulu a vanguila olondaka evi?
Paulu wa linga ukuetavo liocili noke yoku ihiwa ocinjonde culamba wa Yesu haiye wa pinduiwa, okuti wa kulihiwile tete nda Saulu woko Tarso ulambalali wa vana “vakuanjila yaco.” (Ovilinga 9:1–19) Konepa ya Paulu, ocinjonde a pita laco vetapalo lioko Damasko ca lekisa cimue ci pitahãla atatahãi vokuti Yesu eye wa kala Mesiya wa likuminyiwa, ale Kristu, ombiali yotembo yiyako ya likuminyiwa yu Soma. Eci ca nenavo epongoloko liocili vokuenda kuomuenyo wa Paulu ndomo ca lekisiwa velomboluilo liaye liapama lia tukuiwa tete. Volondaka vikuavo, omo lioku kala ukuacili kuenda lutima wa sunguluka, Paulu wa likekembela.—Va Galatia 1:13–16.
Vembimbiliya ondaka “oku likekembela” olonjanja via lua yi pongoluisiwa poku pisa kondaka yimue yo Heveru yi lomboloka “oku limbuka noke,” eci ca litepa “loku limbuka tete.” Omo liaco, voku likekembela muakongela epongoloko limue kovisimilo viomunu, kovituwa, ale kocimãho, kuenda oku likala olonjila via tete viomuenyo womunu mekonda ka vieci esanju. (Ovilinga 3:19; Esituluilo 2:5) Konepa ya Paulu, eye ka ecelele okuti ulandu wa lipita laye vetapalo lioko Damasko wamamako oku kala lika cimue co vovisimilo, ale ndaño muẽle oku ci tenda ndulandu umue watiamẽla ketavo. Kokuaye ca kala ndokupasukila konjila yomuenyo waye watete a kala loku ambata, woku tomba Kristu, okuti wa kala wuveke. Eye wa limbukavo okuti, oco ope esilivilo kukulihiso waye wokaliye a sanga ndopo watiame?la ku Kristu, eye wa sukilile oku linga cimue oco a pongolole ekalo liomuenyo waye.—Va Roma 2:4; Va Efeso 4:24.
Epongoloko Limue Okuti Lianena Asumuluho
Tete ukulihiso wa Paulu watiamẽla ku Suku weya oku livokiya oku pisila vocisoko cava Fariseo, omu eye a kala ukuacisoko caco. Atavo avo muakongelele calua uloño waño womanu kuenda oviholo. Mekonda lioku kuata ovisimilo ka via sungulukile, ombili ya Paulu kuenda alikolisilo aye a kala loku endisiwa lavi. Ndaño eye wa simale okuti wa kala loku vumba Suku, eye ocili mue?le wa kala oku liyaka la Suku.—Va Filipoi 3:5, 6.
Noke yoku tambula ukulihiso wasuapo watiamẽla ku Kristu kuenda ocikele caye vocipango ca Suku, Paulu wa tẽla oku limbuka okuti o sukila oku nõla: Eye hẽ nda wa pondola oku amamako oku kala u Fariseo, oku lia elau liomangu yaco kuenda oku kuata ekemanyo, ale nda o pongolola ekalo liomuenyo waye kuenda oku fetika oku linga cosi, oco a nganyale eci ci sukiliwa haico ci taviwa la Suku? Ca fina okuti, Paulu wa nõla ciwa omo liaco eye wa vangula hati: “Si kuete osõi yondaka yiwa. Ondaka yaco oyo unene wa Suku u popela vosi va kuete ekolelo, tete va Yudea, noke va Helasi.” (Va Roma 1:16) Paulu wa linga ukundi ukuambili wolondaka viwa viatiamẽla ku Kristu kuenda Kusoma.
Vokuenda kuanyamo, Paulu wa sapuila vakuavo Akristão hati: “Sia simile siti, nda ci kuata ale, puãi cimuamue ndinga cokuti, njivala ovina viokonyima loku yolokela eci ci kasi kovaso. Njolokela kocimãho hã si tambula onima. Onima yaco yeyi, Ekovongo li kola lia Suku vu Kristu Yesu.” (Va Filipoi 3:13, 14.) Paulu wopa esilivilo kolondaka viwa mekonda eye wa kuata onjongole yoku siapo eci ca kala loku u pambuisa ku Suku kuenda lutima wosi wa kuama ovimãho vilikuata locipango ca Suku.
Nye Nda wa Linga?
Pamue ove ndopo wa yeva olondaka viwa Viusoma. Ekolelo lioku kala otembo ka yi pui vofeka yelau ya lipua li kuiha hẽ esanju? Eci ca sunguluka nda oco ca kaile, mekonda vosi yetu tua citiwa ale lonjongole yoku kuata omuenyo kuenda yoku pa esilivilo liomuenyo lombembua kumue loku kolapo. Embimbiliya livangula okuti Suku wa kapa ‘otembo ka yi pui’ vutima wetu. (Ukundi 3:11) Omo liaco ca tu sungulukila oku kuata ekolelo liotembo yaco eci omanu vaka pondola oku kala lomuenyo ka u pui lombembua kuenda esumuluho. Kuenje eci oco olondaka viwa Viusoma vieca.
Pole, oco ekolelo likale liocili, ove o sukila oku konomuisa kuenda oku sanda eci ci vanguiwa volondaka viaco viwa. Upostolo Paulu wa eca elungulo hati: “[O] limbuka ndeci ci kasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, ca pua eko.” (Va Roma 12:2) Ndomo Paulu alinga, noke yoku kuata ukulihiso kuenda elomboloko, ove o sukila oku nõla.
Konepa yimue yikuavo, ove pamue o kuete ale eci o tava catiamẽla kotembo yove yo kovaso. Ivaluka okuti Saulu wa kuatele ovisimilo viaye viatiamẽla kocipango ca Suku, eci handi ka lingile upostolo Paulu. Puãi, oco kuka taluke oku kevelela esituluilo liovikomo konepa ya Suku, nye ku vanjela ulandu waco locimãho cocili?. Lipula ove muẽle: ‘Ame nda kuliha ale muẽle ocili ocipango ca Suku catiamẽla komanu kuenda kongongo? Uvangi upi ndipondola oku eca, watiamẽla kovina nda tava? Uvangi wange u pondola oku konomuisiwa vocinyi Condaka ya Suku, Embimbiliya?’ Lacimue o pesela poku konomuisa eci ci taviwa vetavo liove lonjila eye ndeti. Handi vali, ove o pondola oku linga ndoco mekonda Embimbiliya lieca elungulo okuti: “Puãi a kulihisi osi, kuenje nolipo a awa.” (1 Tesalonike 5:21) Puãi, eci hẽ hacoko ca velapo vali okuti ci taviwa la Suku?—Yoano 17:3; 1 Timoteo 2:3, 4.
Asongui vatavo citava okuti va tu likuminya otembo yimue ka yi pui. Pole, nda ohuminyo yaco ka yi kuete ociseveto valilongiso Embimbiliya, ka cika tu kuatisa oku tambula asumuluho Usoma wa Suku. Vohundo yaye yakemãla Yokomunda, Yesu wa lungula lutõi hati: “Havosiko va popia lame vati, A Ñala, a Ñala, va iñila vusoma wokilu, te u o linga ocipango ocipango ca Tate o kasi kilu.”—Mateo 7:21.
Luluvalela kevetiyo lia Yesu lioku linga ocipango ca Isiaye ndesunga lioku tambula asumuluho Usoma wa Suku. Volondaka vikuavo, eci cimõleha ndesunga pamue hacoko ci taviwa la Suku. Ocili, Yesu wa vangula hati: “Keteke liaco va lua va popia lame vati, A Ñala, a Ñala, ka tua imbaile hẽ owanji wondaka vonduko yove? Ka tua tundaisaile hẽ ovilulu vonduko yo? Ka tua lingile ovonene a lua vonduko yove?” (Mateo 7:22, 23) Omo liaco, ocina ca velapo, etu oku likulihisa okuti tu kuete elomboloko lia suapo lieci ci lomboloka olondaka viwa Viusoma kuenda oku kala noke ndomo eci ci kisika.—Mateo 7:24, 25.
Kuli Ekuatiso
Olombangi via Yehova via siata ale oku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku eci cipitahãla 100 canyamo konyima. Omo lialivulu kuenda pokati kolombangulo, ovo va kasi loku kuatisa omanu voluali luosi oco va kuate ukulihiso wa suapo weci ci lomboloka Usoma, esumuluho lieci ci ka nena, kuenda eci omunu a kuete oku linga oco a kuate asumuluho aco.
Tu ku vetiya oco o tave kesapulo li kasi loku kundiwa Lolombangi via Yehova. Omo lioku tava kuenda lioku kapako olondaka viwa, ove o pondola oku tambula asumuluho a velapo okuti hetaliko lika, pole, loko tembo yi yakovo, eci Usoma wa Suku uviala ongongo yosi.—1 Timoteo 4:8.
Asumuluho Usoma wa Suku a kasi peka liove oco o a kapeko muẽle cilo!
[Elitalatu kemela 7]
Omo liolivulu kuenda pokati kolombangulo, Olombangi via Yehova vi kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku