OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w04 1/5 kam. 28-32
  • Tu Likolisi Pokati

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Tu Likolisi Pokati
  • Utala Wondavululi—2004
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oku Eca Ekoliso
  • Paulu wa Sukilile Ekoliso
  • Tu Kolisi Vakuetu
  • Ekoliso Vekongelo
  • Yehova Wavelapo Koku Kuatisa Omanu
  • Yehova Eca Ongusu Komunu wa Kava
    Utala Wondavululi—2000
  • Akristão Va Sukila Oku Likuatisa Pokati
    Utala Wondavululi—2002
  • Amamiko Oku “li Pamisa Pokati”
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2022
  • Kuata Utõi Momo Yehova Oñuatisi Yove
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2020
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2004
w04 1/5 kam. 28-32

Tu Likolisi Pokati

“[Vamanji] va ñolaisa ocili.”​—⁠VA KOLOSAI 4:⁠11.

1, 2. (a) Momo lie akamba va Paulu va sukilile oku kuata utõi poku u pasuisa vokayike?

KA CA lelukile oku pasuisa ekamba limue li kasi vokayike. Ndaño okuti ekamba liaco lia yikiwa ño ka lia lingile cimue cĩvi. Momo eci tu enda koku pasuisa ekamba lietu, olondavululi vio vokayike vi sima okuti, etu tua kongeliwavo vekandu liaye. Kuenje vi fetika oku tu lavulula kuosi tu endela. Omo liaco, ci sukila oku kuata utõi kuenda ocisola cocili oku pasuisa ekamba li kasi vokayike.

2 Akamba vupostolo Paulu va kuatele utõi waco eci vo pasuisa vokayike. Ovo ka va kuatele ohele yoku u pasuisa. Kuenje vo kolisa kespiritu. Akamba vaco velie? Nye tu pondola oku lilongisila kutõi wavo kuenda kukamba va lekisa?​—⁠Olosapo 17:⁠17.

Oku Eca Ekoliso

3, 4. (a) Akamba vatãlo va Paulu velie? Kuenda nye va linga? (b) ‘Ekoliso lie’ Paulu a tambula kakamba vaye?

3 Kunyamo wa 60, upostolo Paulu wa kapiwile vokayike ko Roma. Momo vo lundilile hati wa kala oku tiangulula omanu. (Ovilinga 24:5; 25:​11, 12) Eye wa tukula akamba vaye vatãlo vo kuatisa. Olonduko viavo vievi: Tukiko, wa tundile kofeka yo Asia okuti wa kala ‘laye kupange woku vumba Ñala.’ Onesimo ‘ekamba liaye,’ wa tundile ko Kolosai. Aristarko, wo kofeka yo Makedonia, wa tunda ko Tesalonike. Kuenje wa ‘kala laye kumandekua.’ Marko ‘ocimumba ca Paulu ekamba lia Barnaba. Kuenda Justo, usonehi Wevangeliu, wa kala la Paulu ‘kupange Wusoma wa Suku.’ Paulu wa popia hati, akamba vaco vatãlo ‘vo kolisa calua.’​—⁠Va Kolosai 4:​7-11.

4 Paulu wa eca olopandu omo liekuatiso a tambula kakamba vaye. Eye wa tukula ondaka yi tukuiwa hati, paregoría, kelimi lio Helasi. Ondaka yaco yi lomboloka ‘ekoliso liocili.’ Kuenda Vembimbiliya yi sangiwa lika pocinimbu cimosi. Oyo yi kuetevo alomboloko alua. Olonjanja vimue, yi tiamisiwila vali enene kovihemba.a Ondaka eyi yi lombolokavo ‘ekuatiso kuenda elembeleko.’ Paulu wa sukilile ekuatiso lia eciwa lakamba vaye vatãlo.

Paulu wa Sukilile Ekoliso

5. Paulu wa sukilile nye? Kuenda nye vosi yetu tu sukilavo olonjanja vimue?

5 Omanu vamue va siata oku komõha eci va limbuka okuti Paulu wa sukililevo ekoliso. Momo va kũlĩhĩle okuti, eye wa kuata ekolelo liapama. Eci vo ‘tipula wa pandikisa kuenda wa puluka olonjanja vialua kolofa.’ (2 Va  Korindo 11:​23-​27) Eye wa kala omunu kalipuile. Kuenje olonjanja vimue wa sukililevo ekoliso oco amameko lekolelo liaye. Ndaño muẽle Yesu wa tambuilevo ekoliso. Eci a kala oku likutilila vocumbo co Gesemane wa tambula ‘ekoliso’ kungelo umue.​—⁠Luka 22:⁠43.

6, 7. (a) Helie wa sumuisile Paulu eci a kala ko Roma? Kuenda helie wo kolisa? (b) Ekuatiso lie vamanji va eca ku Paulu eci a kala ko Roma?

6 Eci Paulu a pitila vokayike ko Roma, vakuepata liaye va Yudea ka vo tambuile ciwa. Eye wa sumuile calua. Omo liaco, wa sukilile ekoliso. Va Yudea ka va tavele kondaka Yusoma Paulu a va kundila. Ulandu Wembimbiliya u lekisa okuti, eci alume vamue va velapo pokati ka va Yudea va pasuisa Paulu vokayike, elivulu Liovilinga li lombolola hati: “Vamue va tava kovina via popiwa, vamue ka va tavele. Eci ka va litavelele pokati kavo, leci Paulu a popia lavo ondaka yimuamue, oco va enda.” (Ovilinga 28:​17, 24, 25) Ovo ka va solele ondaka ya Yehova. Kuenje Paulu wa sumuĩle calua. Pole, epandi liaye wa lilekisila vukanda a tuma kekongelo lio ko Roma eci a popia hati: “Nda sumua enene, kuenje vutima nda sakalala olonjanja viosi. Momo, nda ca tavele, kuenda nda ci kuatisa vamanjange [va Yudea] haivo vangandiange vetimba, nda ndi livela oku siñaliwa ame muẽle loku tepiwa ku Kristu.” (Va Roma 9:​2, 3) Pole, ko Roma wa sangako vamanjaye kespiritu okuti vo kuatisa. Kuenje utima waye wa tulumũha.

7 Ekoliso lie Paulu a tambula kakamba vaye vatãlo? Ovo ka va kuatele ohele yoku u pasuisa vokayike. Kuenda vo kuatisa kovina vimue okuti ka ponduile oku vi linga omo okuti wa kala vokayike. Ovo va enda oku ambata ovikanda oku ka vi tuala kakongelo. Eci va tiuka ku Paulu, va enda oku nenela ovolandu avamanji va kala ko Roma kuenda kovitumãlo vikuavo. Ovo va nenelevo kokuaye ovina a sukilile ndeci, osembele yotembo yombambi, lalivulu kuenda ovipa. (Va Efeso 6:​21, 22; 2 Timoteo 4:​11-​13) Ovina evi via kuatisa upostolo Paulu. Noke, wa tẽlavo ‘oku kolisa vakuavo’ va kala vakongelo.​—⁠Va Roma 1:​11, 12.

Tu Kolisi Vakuetu

8. Nye tu lilongisila kumbombe Paulu a lekisa eci a sukilile ‘ekoliso’?

8 Nye tu lilongisila kulandu wa Paulu kuenda kakamba vaye vatãlo? Tu sukila oku kuama ongangu yavo poku kuata utõi woku kuatisa vakuetu va tala ohali. Pole, etu tu sukila oku kuata umbombe. Momo, eci tu liyaka lovitangi, tu sukilavo ekuatiso. Paulu wa sanjukile poku tambula ekuatiso a sukilile. Kuenje wa eca olopandu ku vamanji vo kuatisa. Eye ka simĩle okuti, nda wa kuatisiwa la vakuavo ci lekisa okuti etombo. Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yaye. Lalimue eteke ka tuka popi hati, ka tu sukila ekuatiso lia vakuetu. Momo ka tua lipuile. Tu kuami ongangu ya Yesu okuti, wa kala omunu wa lipua. Pole, wa pinga ekuatiso ku Isiaye.​—⁠Va Heveru 5:⁠7.

9, 10. Nye ciyilila koku limbuka okuti tu sukila ekuatiso? Kuenda eci ci kuatisavo ndati epata la vamanji vekongelo?

9 Akulu vekongelo va limbuke okuti ka va lipuile. Omo liaco, va sukila ekuatiso lia vakuavo. (Tiago 3:⁠2) Kuenje, pokati kavo la vamanji pa kala ukamba wocili. Vamanji ka va kuata ohele yoku vangula lavo. Omo liaco, umbombe akulu vekongelo va lekisa, u kuatisavo vakuavo. Kuenda ca leluka oku vangula lavo.​—⁠Ukundi 7:⁠20.

10 Omãla va tava vali oku pokola kolonumbi violonjali viavo eci va limbuka okuti, olonjali viavo via pitavo lovitangi viaco eci via kala amalẽhe. (Va Kolosai 3:​21) Kuenje pokati kolonjali lomãla vavo pa kala oku li vanguisa ciwa. Pole, vi sukila oku va pindisa lolonumbi Viembimbiliya. (Va Efeso 6:⁠4) Vamanji ci tava okuti va tava kekuatiso liakulu vekongelo. Pole, va sukila oku limbuka okuti, akulu va siatavo oku liyaka lovitangi. (Va Roma 12:3; 1 Petulu 5:⁠3) Ovo va sukila oku livanguisa pokati la vakuavo. Kuenje, elungulo liavo li pondola oku pamisa ekolelo lia vamanji. Omo liaco, tu amamiko oku pamisa vakuetu vekongelo.​—⁠2 Timoteo 3:⁠1.

11. Momo lie vosi yetu tu sukilila ‘ekoliso’ koloneke vilo?

11 Amalẽhe lakulu, olonjanja vimue va siata oku pita lovitangi. Momo tu kasi voluali lua Satana. (Esituluilo 12:​12) Ovitangi viaco via siata oku seteka ekolelo lietu. Ci tava okuti tu liyaka lovitangi kupange wetu, kosikola, vepata kuenda vekongelo. Kulivo ovitangi vioku liyaka luveyi. Etu tu sanjuka calua eci tu kuatisiwa la vamanji va kuele, akulu vekongelo kuenda akamba. Ekuatiso liaco, li sokisiwa lovihemba vi tulumũla evalo nda tuvela. Omo liaco, nda wa limbuka okuti manjove o kasi lovitangi, u kuatisa. Nda ove wa limbuka okuti o kasivo locitangi cimue, pinga ekuatiso kakulu vekongelo.​—⁠Tiago 5:​14, 15.

Ekoliso Vekongelo

12. Nye tu sukila oku linga oco tu pamise vakuetu vekongelo?

12 Amalẽhe lakulu vekongelo, va sukila oku pamisa vakuavo. Ove o pondola oku pamisa vakuene poku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda. (Va Heveru 10:​24, 25) Oku likolisilako kuove kupange wa Yehova, ku lekisa okuti wa kolela kokuaye. Kuenda o kasi oku amamako kespiritu ndaño lovitangi. (Va Efeso 6:​18) Kuenje, eci ci pamisavo vakuene.​—⁠Tiago 2:⁠18.

13. Momo lie vamanji vamue va siatela oku kuata owesi kupange woku kunda? Kuenda nye ci sukiliwa oco va kuatisiwe?

13 Vamanji vamue ci tava okuti va kuata owesi woku endaenda kupange woku kunda omo liovitangi. (Marko 4:​18, 19) Olonjanja vimue tu limbuka okuti vamue ka va moleha vali vekongelo. Pole, eci ka ci lekisa okuti ka va kuete vali onjongole yoku vumba Suku. Nye tu sukila oku linga oco tu pamise ekolelo liavo? Akulu vekongelo va sukila oku va pasuisa oco va kuatisiwe. (Ovilinga 20:​35) Vamanji vekongelo va sukilavo oku pasuisa vakuavo. Epasu liaco li sokisiwa lovihemba vi kuatisa ombeyi.

14, 15. Elungulo lipi Paulu a eca lioku pamisa vakuetu? Lombolola ulandu wa pita vekongelo limue watiamẽla kelungulo lia Paulu.

14 Embimbiliya li tu vetiya oco tu kuatise vakuetu “va leñela [ale va sumua].” (1 Va  Tesalonike 5:​14) Ci tava okuti ava “va sumua” ka va pandikisa vali. Noke ka va tẽla oku yula ovitangi viavo nda ka va tambuile ekuatiso. Ove hẽ o pondola oku va kuatisa? Ondaka oku “kuatisa ava ka va kuete ongusu” yi lombolokavo ‘oku pamisa’ omunu wa hongua. Yehova o sole omanu vaye kuenda vosi yavo wa va kapako. Eye ka yongola okuti umue o liwekapo oku u fendela. Ove hẽ o pondola oku kuatisa vamanji vekongelo toke eci va pama kespiritu?​—⁠Va Heveru 2:⁠1.

15 Ukulu umue wekongelo, wa lingile epasu kolohueli vimue. Ovio via pita anyamo epandu tunde eci via liwekapo oku vumba Yehova. Noke ukulu wekongelo wa popia hati: ‘Ocisola nda lekisa kokuavo okuti oco ndi kuetele ekongelo liosi, ca va kuatisa. Kuenje va fetika vali oku endaenda kolohongele.’ Eci ovo va nyuliwa lekongelo, manji ukãi wa komoha calua. Eye wa popia hati: ‘Epasu lia vamanji lia tu kuatisa oku tiuka vali vekongelo. Momo, lomue pokati kavamanji wa tu vetela evelo lieci tua liwekelelepo. Pole, va tu tangela lika ovinimbu Viembimbiliya via tu kuatisa.’

16. Helie o tu kuatisa otembo yosi?

16 Ukristão wosi embombe, o sanjukila ekuatiso lieciwa la vakuavo. Etu tua siata oku liyaka lovitangi vialua. Omo liaco, tu sukila ekuatiso lia vamanjetu. Olonjanja vimue, vamanji vekongelo ka va kuete epondolo lioku tu kuatisa. Pole, Yehova otembo yosi o tu kuatisa.​—⁠Osamo 27:⁠10.

Yehova Wavelapo Koku Kuatisa Omanu

17, 18. Yehova wa pamisa ndati Yesu Kristu?

17 Eci Yesu vo valela kuti, wa pingile ku Isiaye hati: “A Tate, ñundika omuenyo wange povaka ove.” Noke wa fa. (Luka 23:​46) Eci Yesu a kuatiwa lovanyãli vaye, akamba vaye va kala lusumba. Kuenje vo tila. (Mateo 26:​56) Omanu vosi vosilepo likaliaye. Pole, eye wa kolisiwa la Isiaye. Kuenje, wa tambula onima omo lioku kolela ku Isiaye.​—⁠Osamo 18:25; Va Heveru 7:⁠26.

18 Eci Yesu a kala kupange woku kunda palo posi, wa pamisiwa la Yehova. Kuenje wa pandikisa toke kolofa. Upange waye woku kunda wa u fetika eci a papatisiwa. Eci Yoano a kala oku papatisa Yesu, kilu kua tunda ondaka ya Isiaye ya popia hati, u omõlange ndi sole calua. Eci Yehova a limbuka okuti Yesu o sukila ekuatiso wa tuma ovangelo oco vo pamise. Eci a pita vayonjo Yehova wa yeva olohutililo viaye kuenje co kuatisa calua.​—⁠Marko 1:​11, 13; Luka 22:⁠43.

19, 20. Tua kũlĩha ndati okuti Yehova o tu pamisa eci tu sukila ekuatiso?

19 Yehova o yongolavo oku tu kuatisa. (2 Asapulo 16:⁠9) Eye o kuete epondolo lioku tu ĩha ekuatiso tu sukila. (Isaya 40:​26) Ci tava okuti tu sumua omo liovitangi ndeci: uyaki, uveyi, olofa kuenda ekambo lioku lipua. Eci tu sangiwa lovitangi vi kasi ‘ndunyali wapama,’ Yehova o tu kuatisa. (Osamo 18:17; Etundilo 15:⁠2) Eye o tu kuatisa lespiritu sandu liaye. Kuenda eca ongusu ‘kuava vahongua.’ Kuenje, va kala ‘ndongonga yi palãla.’​—⁠Isaya 40:​29, 31.

20 Espiritu liaye, li kuete ongusu yavelapo voluali luosi. Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Nela ovina viosi vu Kristu u o ñolaisa.” Yehova o tu ĩha “unene wa piãla” oco tu yule ovitangi toke eci ‘ovina viosi palo Posi a vi lingisa viokaliye.’​—⁠Va Filipoi 4:13; 2 Va  Korindo 4:7; Esituluilo 21:​4, 5.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Elivulu limue lia popia hati: Ondaka paregoría, yi lomboloka ovihemba vioku tulumũla evalo.

Ivaluka Eci Tua Lilongisa?

• Vamanji ko Roma va ‘kolisa’ ndati Paulu?

• ‘Ekoliso’ lie tu pondola oku eca vekongelo?

• Momo lie Yehova a velelapo koku eca ekoliso?

[Elitalatu kemẽla 29]

Vamanji va ‘kolisa’ Paulu poku u lingila eci a sukilile

[Elitalatu kemẽla 31]

Akulu vekongelo va siata oku kolisa vamanji

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link