Kepandi Liove Vokiyako Oku Sumbila Suku
“Kekolelo liene vu vokiyako esunga, . . . kepandi esumbilo lioku sumbila Suku.” —2 PETULU 1:5, 6.
1, 2. (a) Oku kula kupi ku lavokaiwa komãla? (b) Oku kula kespiritu ku kuete esilivilo lipi?
OKU amamako loku kula kuetimba, ocina cimue ci kuete esilivilo liocili komõla. Pole, olonjali vi kevelela okuti, omõla o kulavo kovisimĩlo kuenda kolondunge. Vokuenda kuotembo, eye oka siapo ovituwa vio vutila kuenje, oka linga ukuenje ale ufeko umue ukualondunge. Upostolo Paulu wa popia eci catiamẽla kondaka eyi poku soneha ndoco: “Eci nda kala omõla nda vangola ndomõla, nda yeva yeva ndomõla, nda soka soka ndomõla. [Pole,] eci nda linga ukulu, nda liwekapo [oku linga] evi viumõla.”—1 Va Korindo 13:11.
2 Olondaka viupostolo Paulu, vi lombolola etosi limue lia velapo liatiamẽla koku kula kespiritu. Akristão va sukila oku tunda kumõla wespiritu oco va linge ‘akulu vendamba kolondunge.’ (1 Va Korindo 14:20) Ovo va sukila oku likolisilako calua “toke eci va soka loseteko yutunga wokuyuka kua Kristu.” Kuenje, ka va lingi vali “omãla va punguaiwa lolofela viosi vioku longisa.”—Va Efeso 4:13, 14.
3, 4. (a) Nye tu sukila oku linga oco tu kale akulu vendamba kespiritu? (b) Ovituwa vipi via Suku tu sukila oku lekisa, kuenda ovituwa viaco vi kuete esilivilo lie?
3 Ndamupi tu pondola oku kala akulu vendamba kespiritu? Ndaño okuti ka ca tĩlile oku kula ketimba, pole, omunu oco a kule kespiritu o sukila oku likolisilako. Oku kula kuaco ku fetikila koku kuata ukũlĩhĩso wasuapo Wondaka ya Suku, loku pokola kueci tu lilongisa. (Va Heveru 5:14; 2 Petulu 1:3) Nda tua kuama onjila eyi, cika tu kuatisa koku lekisa ovituwa vina vi sanjuisa Suku. Ndeci ci pita loku kula kuetimba kuenda evi via kongeliwamo, cimuamue haicovo okuti, osimbu tu amamako loku lekisa ocituwa cimue ca Suku, tuka amamakovo loku lekisa ovituwa vikuavo viatiamẽla kokuaye. Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Kekolelo liene vu vokiyako esunga, kesunga [liene] vu vokiyako ukũlĩhiso, kukũlĩhiso esuluviko, kesuluviko epandi, kepandi esumbilo lioku sumbila Suku. Kesumbilo lioku sumbila Suku vokinyi ocisola coku sola vamanji, kocisola coku sola vamanji vokinyiko ocisola.”—2 Petulu 1:5-7.
4 Ovituwa viosi upostolo Petulu a tukula palo, vi kuete esilivilo liocili kuenda la cimue cupiwapo. Eye wa vokiyako hati: “Nda vu kuata ocili oviali evi kuenje vi lova kokuene, ca lomboloka okuti ukũlĩhiso woku kũlĩha Ñala yetu Yesu Kristu vu kasi lawo, ka vu kasi lawo lowesi pamue ndava ka va imi apako.” (2 Petulu 1:8) Omo liaco, tu konomuisi esunga lieci kepandi lietu tu sukilila oku vokiyilako oku sumbila Suku.
Ci Sukila Epandi Liocili
5. Momo lie tu sukilila epandi liocili?
5 Upostolo Petulu la Paulu, vosi yavo va tukula elitokeko li sangiwa pokati koku litumbika ku Suku kuenda oku lekisa epandi liocili. (1 Timoteo 6:11) Voku kala ukuepandi, mua kongela ovina vialua okuti haku pandikisako lika kohali kuenda oku amamako oku linga eci ca sunguluka. Pole, mua kongela epandi okuti ka tu pui elavoko eci tu sangiwa lovina ndeci: asipato, ovitangi, anyiko kuenda oku lambalaliwa. Omo okuti ‘tu yongola oku kala lomuenyo woku sumbila Suku vu Kristu,’ tu kevelela oku lambalaliwa. (2 Timoteo 3:12) Nda tu yongola oku lekisa ocisola cetu ku Yehova eci tu pita voseteko tu sukila oku pandikisa kuenda oku amamako oku lekisa ovituwa vi tuala kepopelo. (Va Roma 5:3-5; 2 Timoteo 4:7, 8; Tiago 1:3, 4, 12) Nda ka tua pandikisile, ka tuka kuata omuenyo ko pui.—Va Roma 2:6, 7; Va Heveru 10:36.
6. Oku pandikisa toke kesulilo, ci lomboloka oku linga nye?
6 Ndaño okuti tua fetika ciwa oku lilongisa ondaka ya Suku, ca velapo vali oku pandikisa. Yesu wa popia hati: ‘Omunu wosi o pandikisa toke kesulilo eye oka popeliwa.’ (Mateo 24:13) Etu tu sukila oku pandikisa toke kesulilo, ci kale okuti tu fa cilo ale tu pitila lomuenyo kesulilo lioluali lulo. Handi vali, tu sukilavo oku amamako loku kolela lika ku Suku. Nda kepandi lietu ka tua vokiyileko esumbilo ku Yehova Suku, ka tu pondola oku u sanjuisa kuenda ka tuka kuata omuenyo ko pui. Oco hẽ oku sumbila Suku ku lomboloka nye?
Ceci ci Lomboloka Oku Sumbila Suku
7. Oku sumbila Suku ku lomboloka nye? Pole, eci ci tu vetiya oku linga nye?
7 Oku sumbila Suku, ci lomboloka oku u fendela kuenda oku vumba Yehova Suku momo eye wa velapo voluali luosi. Oco tu fendele Yehova Suku loku lekisa esumbilo liocili kokuaye, tu sukila oku kuata ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla kokuaye kuenda kolonjila viaye. Tu sukila oku kũlĩha ciwa Suku. Poku ci linga, cika tu vetiya oku kuata ukamba wocili laye una u limbukiwila kovilinga vietu kuenda kovina viosi viatiamẽla komuenyo wetu. Etu te tua lekisavo onjongole yoku kuata ovituwa ndevi via Yehova, poku kuama olonjila viaye lovituwa viaye kuenda ekalo liaye. (Va Efeso 5:1) Omo liaco, esumbilo tu kuatela Suku, lika tu vetiya oku kuata onjongole yoku u sanjuisa kovina viosi tu linga.—1 Va Korindo 10:31.
8. Elitokeko lipi li sangiwa pokati koku sumbila Suku kuenda oku u fendela lika eye?
8 Oco tu lekise esumbilo liocili ku Yehova Suku, tu sukila oku u fendela lika eye kuenda ka tuka eceleli okuti kovitima vietu kuiya ovisimĩlo vioku tinduka kokuaye. Omo okuti Yehova Suku eye Ululiki wetu, eye o kuete omoko yoku tambula efendelo lietu. (Esinumuĩlo 4:24; Isaya 42:8) Pole, Yehova ka tu kisika oku u fendela. Eye o yongola okuti, tu lieca kokuaye lutima wetu wosi. Ocisola cetu tu lekisa ku Suku, catiamẽla kukũlĩhĩso wocili una watiamẽla kokuaye okuti owo u tu vetiya oku liyelisa kolonepa viosi viomuenyo wetu poku litumbika lika kokuaye loku pokola kolonumbi viaye.
Oku Kuata Ukamba Umue Wocili la Suku
9, 10. Ndamupi tu pondola oku pamisa kuenda oku amamasako ukamba wetu la Suku?
9 Noke yoku tumbika omuenyo wetu ku Suku poku papatisiwa, tu sukila handi oku amamako loku kuata ukamba wocili laye. Onjongole yetu yoku ci linga kuenda oku vumba Yehova lesunguluko liocili, yi tu vetiya oku amamako loku lilongisa Ondaka yaye kuenda oku sokolola eci tua lilongisa. Osimbu tu amamako oku ecelela okuti espiritu lia Suku li vetiya ovitima vietu, ocisola tu kuetele Yehova ci livokiya. Ukamba wetu la Yehova owo tu sukila oku pitisa kovaso komuenyo wetu wosi. Tu sukila oku tenda Yehova Ndekamba lietu liocili poku u sanjuisa olonjanja viosi. (1 Yoano. 5:3) Esanju li tunda kukamba wetu la Suku li livokiya vali calua, kuenda tu eca olopandu kokuaye omo a kasi oku tu longisa locisola. Handi vali tu ecavo olopandu omo lielungulo tu tambula nda tua linga cimue cĩvi.—Esinumuĩlo 8:5.
10 Ndaño okuti tu likolisilako oco ukamba wetu la Yehova wamameko, ci tava okuti ukamba waco u tepuluka. Nda tua pita locitangi caco, Suku hayeko o kuete ekandu, momo eye “ka kasi ocipãla letu vosi omunu omunu.” (Ovilinga 17:27) Hesanjukuolio tu kuete omo okuti ka ca tĩlĩle oku kala ekamba lia Yehova! (1 Yoano 5:14, 15) Pole, tu sukila oku likolisilako oco tu kuate ukamba wocili la Yehova. Eye o tu kuatisa oco tu kuate ukamba wocili laye poku tu ĩha ekuatiso liosi tu sukila oco tu lekise esumbilo kokuaye. (Tiago 4:8) Ndamupi tu pondola oku kapako ekuatiso liosi Yehova a siata oku tu avela?
Pama Ciwa Kespiritu
11. Ovina vipi via kongela voku lekisa kuetu esumbilo ku Suku?
11 Ocisola tu kuetele Suku, cika tu vetiya oku lekisa esumbilo liocili kokuaye ndomo upostolo Paulu a lungula okuti: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.” (2 Timoteo 2:15) Oco tu pokole kelungulo eli, tu sukila oku sandiliya otembo yoku tanga Embimbiliya oloneke viosi, loku endaenda kolohongele, kuenda oku kuata onepa kupange woku kunda. Tu pondolavo oku kuata ukamba wocili la Yehova poku kala ‘locituwa coku likutilila.’ (1 Va Tesalonike 5:17) Ovina evi ovio vi lomboloka oku lekisa esumbilo ku Suku. Nda ka tua tẽlisile olonumbi via tukuiwa ndeti, tuka vela kespiritu kuenda tuka wila vonjanjo ya Satana.—1 Petulu 5:8.
12. Ndamupi tu pondola oku yula ovitangi?
12 Oku pama kespiritu loku lekisa onjongole yocili kondaka ya Suku, ku tu kuatisa poku liyaka lovitangi. Ci tava okuti, ovitangi viaco viyilila oku tu seteka. Pamue, ka ci leluka oku pandikisa kovitangi ndeci, ekambo liukamba, oku suvukiwa lepata lietu muẽle ale oku lambalaliwa lava tulisungue lavo okuti omanu vo posongo yetu. Kupange wetu tu talavaya ale kosikola tu tangela, ci tava okuti tu liyaka layonjo a vetiya oku tomba olonumbi viwa Viakristão. Elambalalo, uveyi kuenda esumuo, ci tava okuti vi honguisa etimba lietu kuenje ka ci leluka oku yula ovitangi vina vi nyõla ekolelo lietu. Pole, tu pondola oku yula ovitangi viaco nda tua pandikisa loku ‘sumbila Suku kovina viosi tu linga komuenyo wetu, osimbu tu lavoka oku tukuluka kueteke lia Yehova.’ (2 Petulu 3:11, 12) Tu pondolavo oku amamako lesanju lietu poku yula ovitangi, kuenda oku kolela kasumũlũho a tunda ku Suku.—Olosapo 10:22.
13. Nye tu sukila oku linga nda tu yongola oku amamako oku lekisa esumbilo ku Suku?
13 Ndaño okuti Satana wa siata oku lambalala calua vana va sumbila Suku, ka tu sukila oku kuata usumba. Momo lie? Momo ‘Yehova wa kũlĩha ndomo a pondola oku popela omanu vana vo sumbila.’ (2 Petulu 2:9) Oco tu yule ovitangi okuti tu sanjukila epopelo lia Yehova, tu sukila oku “imbapo oku tomba Suku [omo liolonjongole] violuali, loku kala lesuluviko lesunga kuenda ovimuenyo vi kemalisa Suku voluali lulo.” (Tito 2:12) Etu Tuakristão, tu sukila oku lavulula lutate oco ka tuka ecelele okuti olonjongole vietimba lovilinga vikuavo vĩvi vi nyõla esumbilo lietu ku Suku. Omo liaco, tu konomuisi vimue pokati kolonjongole viaco vĩvi.
Lunguka Lovina vi Kapa Kohele Oku Sumbila Suku
14. Nye tu sukila oku ivaluka nda tu kasi oku wila vonjanjo yoku kuata ovokuasi alua?
14 Oku sola calua ovokuasi, onjanjo yimue okuti ya siata oku yapuisa omanu valua. Tu pondola oku li kemba etu muẽle nda tua ‘sima okuti, koku sumbila Suku oko ku tunda onganyu’ kuenje tu kolela lika vamanji omo liohenda va siata oku lekisa kokuetu. (1 Timoteo 6:5) Ka ca sungulukile oku kuata ovisimĩlo vioku pinga ku umue Ukristão oco a tu levalise olombongo vina okuti ka tu kuete epondolo lioku vieca noke. (Osamo 37:21) Oku sumbila Suku ku “kuete ohuminyo yokomuenyo ulo, kuenda komuenyo wiyako,” pole ovokuasi haoko a nena omuenyo ko pui. (1 Timoteo 4:8) Omo okuti, eci tua citiwa ‘ka tua nenene cimue voluali, kuenda eci tu fa ka tuambata lacimue,’ tu nõlipo lika onjila yoku ‘vumba Suku, loku sanjukila eci tu kuete,’ catiamẽla kueci ‘tu lia kuenda eci tu lisikĩlila.’—1 Tim. 6:6-11.
15. Nye tu pondola oku linga nda tua limbuka okuti ovina vi sanjuisa etimba vi kasi oku nyõla esumbilo lietu ku Suku?
15 Oku li tumbika kovina vi sanjuisa etimba ku pondola oku nyõla onjongole yetu yoku sumbila Suku. Anga hẽ tu sukila oku pongoloka kueci catiamẽla kondaka eyi? Ocili okuti, oku pindisa ciwa etimba lietu kuenda ovitalukilo, ci nena esanju. Pole, esanju liaco ka li sokisiwa lomuenyo ko pui. (1 Yoano 2:25) Koloneke vilo, kuli omanu valua va siata oku “sola calua esanju [okuti], Suku ci sule. Va limolehisa nda vakuekolelo lioku kolela Suku, puãi va likala unene walio.” Omo liaco, tu sukila oku yuvula ukamba lomanu vaco. (2 Timoteo 3:4, 5) Omanu vosi va nõlapo oku sumbila Suku, va pondola oku “liangiliyila ociseveto ciwa cokotembo yi laika oku iya oco [va] kuate omuenyo wocili.”—1 Timoteo 6:19.
16. Ovituwa vipi vĩvi omanu vamue va siata oku yuvula omo lioku pokola kolonumbi via sunguluka via Suku? Pole, ndamupi tu pondola oku imbapo olonjongole viaco vĩvi?
16 Uholua oku sipa eliamba, evĩho, kuenda olonjongole vikuavo vi tuala kekandu, vi pondola oku nyõla esumbilo lietu ku Suku. Oku litumbika kovituwa via tukuiwa ndeti, ci pondola oku tu tateka koku pokola kolonumbi via sunguluka via Suku. (1 Va Korindo 6:9, 10; 2 Va Korindo 7:1) Upostolo Paulu wa amamakovo loku pandikisa omo liekandu a kala oku liyaka lalio. (Va Roma 7:21-25) Tu sukila oku tamalãla calua oco tu yuvule olonjongole vĩvi. Omo liaco, tu sukila oku nõlapo onjila yoku amamako loku liyelisa kovituwa vietu viosi. Upostolo Paulu o tu sapuila okuti: “Ipayi ovituwa vĩvi vi tiama koluali, viokuti ukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu ca lomboloka efendelo lioviteka.” (Va Kolosai 3:5) Oco tu ipaye ovituwa vĩvi vi tuala kekandu, tu sukila oku likolisilako calua osimbu tu amamako loku vimbapo. Oku likutilila ku Suku lutima wetu wosi ci tu kuatisa oku yuvula olonjongole viaco vĩvi oco tu kuame onjila ya sunguluka kuenda oku lekisa esumbilo ku Suku voluali lulo luevĩho.
17. Ndamupi tu pondola oku tenda epindiso?
17 Esumuo ci tava okuti li nyõla epandi lietu kuenda li pondolavo oku tepa esumbilo lietu ku Suku. Kuli olondingupange vialua via Yehova okuti, via siata oku liyaka lovitangi vi nena esumuo. (Atendelo 11:11-15; Esera 4:4; Yona 4:3) Ocili okuti, esumuo li pondola oku nyõla ekalo lietu liwa nda li tundilila koku lihoya la manji umue, ale pamue nda tua lunguiwa omo liocina cimue cĩvi, ale tua tambula epindiso. Oku lunguiwa loku pindisiwa, uvangi umue u lekisa okuti Suku o tu sole calua kuenda wa sakalala letu. (Va Heveru 12:5-7, 10, 11) Epindiso, ka ci tava okuti li tendiwa ndekangiso, pole lilombolokavo oku tu longisa oku endela vonjila ya sunguluka. Nda tua lekisa umbombe, tuka sola kuenda tuka tava kelungulo tu tambula poku limbuka okuti, “olondaka vioku longa ovio onjila yomuenyo.” (Olosapo 6:23) Eci ci pondola oku tu kuatisa oku amamako kespiritu kuenda oku lekisa esumbilo ku Suku.
18. Nye tu sukila oku linga nda umue wa tu popisa olondaka vĩvi?
18 Ovisimĩlo vimue ka via sungulukile, kuenda oku popiwa lãvi, ovina vimue okuti, vi pondola oku tu tateka koku lekisa esumbilo ku Suku. Ovitangi viaco, vi pondola oku tu sakalaisa calua, kuenda ci tava okuti vi vetiya omanu vamue oku nõlapo oku kala ño likaliavo okuti ka va li kongela vali la vamanjavo kespiritu. (Olosapo 18:1) Pole, tu sukila oku ivaluka okuti, oku amamako lesumuo ale oku sima okuti, vakuetu ka va tu sole, ci pondola oku tepulula ukamba wetu la Yehova. (Ovisila 19:18) Omo liaco, “u ka sole ukuavo a lete ka tẽla oku sola Suku ka lete.” (1 Yoano 4:20) Kohundo Yavelapo Yesu a lingila Komunda, eye wa vetiya omanu okuti, nda vamue va likuetele ondaka yĩvi, va sukila oku tetulule lonjanga ondaka yaco oco va li sunguluise. Eye wa sapuila kolonjeveleli viaye hati: “Osimbu o kasi loku lumbila ocilumba cove kutala, nda wivaluka okuti ukuẽle o kasi love londaka, oco, siapo ocilumba cove putala, kuende, ka lisunguluise handi lukuẽle, oco noke wiye, o lumbe ocilumba cove.” (Mateo 5:23, 24) Etambululo limue lia sunguluka li pondola oku imula ocitangi ca neniwa lolondaka vimue ka via sungulukile. Ukamba u pondola oku imula evalo kuenda ci tava okuti ombembua yi livokiya nda tua pinga ongecelo komunu tua lueyela. Yesu wa ecavo elungulo likuavo liatiamẽla koku tetulula ovitangi. (Mateo 18:15-17) Hesanjukuolio tu kuata eci tu likolisilako loku tetulula ovitangi lesunguluko liocili!—Va Roma 12:18; Va Efeso 4:26, 27.
Kuama Ongangu ya Yesu
19. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuama ongangu ya Yesu?
19 Ci tava okuti tu sangiwa lovitangi, pole, ka tuka eceleli okuti ovitangi viaco vi tepulula elavoko lietu liomuenyo ko pui. Ivaluka okuti, Yehova o pondola oku tu yovola kolohali. Osimbu tu amamako loku ‘liupa ovinjangatela viosi,’ kuenda ‘oku lupuka lepandi kumue loku litunda ciwa, tu tulukili ku Yesu okuti eye Usovoli wekolelo lietu.’ (Va Heveru 12:1-3) Nda tua kuama lutate ongangu ya Yesu kovina viosi tu linga, cika tu kuatisa oku sumbila Suku kuenda oku ci lekisa kolonepa viosi viomuenyo wetu.
20. Asumũlũho api a tunda koku pandikisa kuenda oku sumbila Suku?
20 Epandi kuenda oku sumbila Suku, ci vokiya elavoko lietu lioku popeliwa. Oco tu lekise ovituwa evi vi soliwe calua, tu sukila oku tẽlisa upange wetu u kola woku vumba Suku. Ndaño okuti kuiya ovitangi, tuka sanjuka calua osimbu tu amamako loku tambula esumũlũho lia Yehova omo liepandi lietu kuenda esumbilo tu lekisa Kokuaye. (Tiago 5:11) Omo liaco, Yesu wa tu likuminya hati: “Lepandi liene vu mola omuenyo.”—Luka 21:19.
Ndamupi o Tambulula?
• Momo lie epandi li kuetele esilivilo liocili?
• Oku sumbila Suku ci lomboloka nye? Pole, ndamupi ocituwa caco ci lekisiwa?
• Ndamupi tu pondola oku pamisa kuenda oku amisako ukamba wetu la Suku?
• Ovina vipi vi kapa kohele esumbilo lietu ku Suku? Pole, ndamupi tu pondola oku vi yuvula?
[Elitalatu kemẽla 8]
Oku sumbila Suku ku lekisiwila volonjila viñi viñi
[Elitalatu kemẽla 10]
Lunguka lovina vi kapa kohele esumbilo liove ku Suku