Vetiyiwa ‘Lovilinga Vinene Via Suku’
‘Tua yeva ndomo va vangula ovilinga vinene via Suku valimi etu.’ —OVILINGA 2:11.
1, 2. Ocina cipi ci komohĩsa ca pita ko Yerusalãi keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K.?
VO CALUMINGU cimue komẽle, kunyamo wa 33 K.K., olondonge via Yesu Kristu, alume lakãi va liongoluilile pokolika vonjo yimue ko Yerusalãi. Olondonge viaco evi via pita locina cimue ci komohĩsa ndomo Embimbiliya li lombolola okuti: ‘Vocipikipiki, kilu kua tunda ocileñi ndokuõla kuocipepe ca tema, yu ca yukisa onjo yosi omu va tumãla. Kua va tukulukila alimi a setahãla ondalu, kuenje a lisandola loku va vata omunu omunu. Kuenje, va yukisiwa lespiritu sandu.’ (Ovilinga 2:2-4, 15)
2 Owiñi umue wakahandangala weya oku liongoluila kovaso yonjo. Pokati kavo, pa kala va Yudea vana ‘va sumbila Suku,’ okuti va tunda ko Yerusalãi oco veye kocipito co Pendekoste. Ovo va komõha calua momo vosi yavo va Yevelela olondonge via kala oku vangula elimi liavo eci catiamẽla ‘kovilinga vi komohĩsa via Suku.’ Ndamupi ovo va tẽla oku vangula elimi liaco nda vosi yavo va tunda ko Galilea?—Ovilinga 2:5-8, 11.
3. Esapulo lipi upostolo Petulu a eca kowiñi keteke lio Pendekoste?
3 Umue pokati komanu vaco voko Galilea, upostolo Petulu. Eye wa lombolola hati, vokuenda kuolosemana via pita ndopo, Yesu wa pondiwa lalume vamue olondingaĩvi. Pole, Suku wa pindula Omõlaye kolofa. Omo liaco, Yesu wa molehẽla pokati kolondonge viaye oku kongelamo upostolo Petulu kuenda omanu vakuavo va kalapo. Noke yoloneke ekũi, Yesu weya oku londa kilu kuenje wa tuma espiritu sandu oco li lokile kolondonge viaye. Anga hẽ ocikomo caco ca kuatele esilivilo komanu va kala pocipito co Pendekoste? Ocili muẽle, ca kuata esilivilo. Olofa via Yesu via va pongiyila onjila yongecelo yakandu avo okuti va pondola oku tambula ‘ombanjaile yespiritu sandu’ nda va lekisa ekolelo kokuaye. (Ovilinga 2:22-24, 32, 33, 38) Omanu va kala pocipito caco ndamupi va tenda ‘ovilinga vi komohĩsa via Suku’ ovo va yeva? Oco hẽ ndamupi ulandu ulo u pondola oku tu kuatisa koku velisapo upange tu kasi oku lingila Yehova?
Oku Vetiyiwa Oku Linga Cimue!
4. Ocitumasuku cipi cuprofeto Yoeli ca tẽlisiwa keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K.?
4 Eci olondonge via Yesu via tambula espiritu sandu ko Yerusalãi, haico via fetika oku kundila ku vakuavo olondaka viwa viatiamẽla koku yovuiwa. Ovo va fetikila oku kundila owiñi wa kala pocipito co Pendekoste. Oku kunda kuavo, kua tẽlisa ondaka yocitumasuku ca sonehiwa tete luprofeto Yoeli, omõla a Petueli wa popia hati: “Ndika sukumuĩla espiritu liange komanu vosi. Omãla vene valume lomãla vene vakãi vaka imba owanji; olosekulu viene vika lota olonjoi, lamalẽhe vene vaka mõla ovinjoinjoi. Koloneke viaco ndaño kakuenje lokafeko vakuopange ndika va sukumũila espiritu liange, . . . osimbu handi eteke linene lia Yehova hailio li yokokisa ka lieyile.”—Yoeli 1:1; 2:28, 29, 31; Ovilinga 2:17, 18, 20, NW.
5. Ndamupi Akristão vo kocita catete va enda oku eca owanji? (Tanga etosi li sangiwa pombuelo yemẽla.)
5 Anga hẽ eci ci lomboloka okuti Suku wa tuma epata liosi liovaprofeto ndeci ca pita la Daviti, Yoeli, la Devora oco va situlule ovolandu ana eya oku tẽlisiwa noke? Sio, hacoko? ‘Omãla Vakristão alume lakãi,’ va imba owanji poku vetiyiwa lespiritu lia Yehova oco va sapule ‘ovina vi komohĩsa’ Yehova a linga kuenda evi aka linga. Omo liaco, ovo va kala vakapitiya kondaka ya Yehova Suku.a Ndamupi owiñi wa tenda ondaka yaco?—Va Heveru 1:1, 2.
6. Eci owiñi wa mãla oku Yevelela ohundo yupostolo Petulu, nye valua va vetiyiwa oku linga?
6 Eci owiñi wa mãla oku yevelela elomboluilo liupostolo Petulu, valua pokati kavo va fetika oku kuata onjongole yocili. Ovo veya oku ‘tava kondaka yaye lutima wavo wosi,’ poku ‘papatisiwa, kuenje eteke liaco kua vandeka eci ci soka olohũlũkãi vitatu komanu.’ (Ovilinga 2:41) Omo okuti ovo va kala va Yudea olonyitiwe viofeka yaco kumue lovingendeleyi, vosi yavo va kuata ukũlĩhĩso wasuapo Wovisonehua. Ovo va kuata ukũlĩhĩso weci va lilongisa kupostolo Petulu, una weya oku va tuala koku papatisiwila ‘vonduko ya Tate Lomõla kuenda espiritu sandu.’ (Mateo 28:19) Noke yoku papatisiwa, veya ‘oku amamako loku kakatela kelongiso liovapostolo.’ Vonjanja yaco, haico va fetika oku longisa vakuavo eci catiamẽla kekolelo liavo liokaliye. Handi vali, “eteke keteke va endaila pamosi vonembele . . . loku sivaya Suku kuenda oku kala ciwa lomanu vosi.” Omo liupange wavo, ‘Ñala Yehova wamamako loku vokiya kongongela yavo omanu vana va kala oku popeliwa.’ (Ovilinga 2:42, 46, 47) Omo liaco, ekongelo Liakristão lieya oku lisanduila lonjanga kolofeka vikuavo kuna kua kala omanu va tava. Ocili okuti, etendelo liaco lia livokiya omo liombili yavo kupange woku kunda ‘olondaka viwa’ eci va tiukila kofeka yavo.—Va Kolosai 1:23.
Ondaka ya Suku yi Kuete Unene Wocili
7. (a) Nye ca siata oku nena omanu vo kolofeka viosi ku Yehova koloneke vilo? (b) Evokiyo lipi liafendeli va Yehova o pondola oku muĩla voluali luosi kuenda oku o kasi? (Tanga etosi pombuelo yemẽla.)
7 Velie va yongola oku linga olondingupange via Suku koloneke vilo? Ovo va sukilavo oku lilongisa Ondaka ya Suku. Osimbu vamamako oku lilongisa Ondaka ya Yehova Suku, va pondola oku kũlĩha okuti Suku ‘ukuahenda, ukuacali, ukuakulivala konyeño, ukuacisola calua haeye ukuacili.’ (Etundilo 34:6; Ovilinga 13:48) Ovo va lilongisa eci catiamẽla keliangiliyo lia Yehova liocisola lioku eca Yesu Kristu una wa pesela osonde yaye ndocisembi ci pondola oku va yovola kakandu avo. (1 Yoano 1:7) Ovo va ecavo olopandu viavo omo lioku kũlĩha eci catiamẽla kocipango caye coku ‘pindula vakuesunga kuenda vana okuti havakuesungako.’ (Ovilinga 24:15) Oku lekisa ocisola ‘kovina viaco vi komohĩsa’, ci pamisa ovitima viavo kuenda ci vokiya onjongole yavo kupange woku kunda ocili. Noke ovo va litumbika koku linga olondingupange via Suku via papatisiwa, kuenda va amamako ‘loku kuata ukũlĩhĩso wa Suku.’—Va Kolosai 1:10; 2 Va Korindo 5:14.b
8-10. (a) Ndamupi ulandu wa pita Lukristão umue ukãi u lekisa okuti Ondaka ya Suku ‘yi kuete unene’? (b) Nye o pondola oku lilongisa kulandu owu catiamẽla ku Yehova kuenda ndomo a siata oku tata omanu vaye? (Etundilo 4:12)
8 Ukũlĩhĩso Wembimbiliya omanu va Suku va kasi oku lilongisa wondongosi. Ukũlĩhĩso waco u pondola oku vetiya ovitima viavo okuti u pongolola oku sokolola kuavo oco va pokole kueci va lilongisa. (Va Heveru 4:12) Ongangu yimue yiwa, yukãi umue o tukuiwa hati Camille wa kala oku talavaya kupange woku tata omanu vakuka. Pokati komanu eye a kala oku tata, pa kala umue o tukuiwa hati Martha okuti Ombangi ya Yehova. Tunde eci Martha a kuatiwa luveyi wuyui, wa sukilile oku laviwa lutate. Eye vo sapuila okuti wa sukilile oku ina ciwa okulia kuaye. Martha wa pita locina cimue ci komohĩsa ndomo tu ci konomuisa.
9 Eteke limue, Martha wa sanga okuti Camille o kasi loku lila omo liovitangi a kala oku liyaka lavio. Martha wa kapa ovoko aye kapepe a Camille kuenda wo laleka oco a lilongise laye Embimbiliya. Anga hẽ Martha wa tẽla oku linga Elilongiso Liembimbiliya omo liuveyi a kala lawo? Wa tẽla oku linga elilongiso Liembimbiliya! Ndaño okuti uveyi waco wo tateka oku ivaluka ovina, Martha ka ivaleleko Suku yaye wa velapo, kuenda ka ivalelekovo ocisola caye kondaka yocili eye a lilongisa Vembimbiliya. Vokuenda kuelilongiso, Martha wa longisa Camille oku tanga ovinimbu vielivulu va kala oku lilongisa, oku konomuisa ovipama Viembimbiliya, loku tanga apulilo a sangiwa kombuelo yemẽla, kuenda oku eca etambululo liaco. Eye wa linga elilongiso liaco vokuenda kuotembo yimue, pole, ndaño liuveyi Martha a kala oku liyaka lawo, Camille weya oku kuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya. Martha weya oku limbuka okuti Camille wa sukilile oku likongela lomanu vana va kuatelevo onjongole yoku vumba Suku. Omo lionjongole yaco, noke wa eca esanya lolosapato ku Camille, kuenje weya oku wala esanya liaco lolosapato eci a endele onjanja yatete kohongele Vonjango Yusoma.
10 Camille wa komõha calua ocisola, ongangu yiwa kuenda onjongole yocili Martha a lekisa kokuaye. Eye weya oku kuata elomboloko liokuti, ovina viosi Viembimbiliya Martha a seteka oku u longisa, vi kuete esilivilo liocili. Handi vali, ndaño okuti Martha ka tẽlele oku ivaluka ovina viosi omo liuveyi waye, pole, ka ivaleleko eci a lilongisa Vembimbiliya. Noke, eci Camille a ilukila vonjo yimue yikuavo yoku tata akulu, eye weya oku limbuka okuti, wa sukilile oku fetika oku pokola kueci a lilongisa. Onjanja yatete eci eye a endele Vonjango Yusoma, eye wa walele esanya lolosapato Martha o wihĩle kuenda haico Camille a pinga elilongiso liaye Liembimbiliya. Noke weya oku amamako lonjanga kespiritu toke eci a papatisiwa.
Vetiyiwa Loku Kuama Olonumbi Via Yehova
11. Kueci catiamẽla kombili yupange woku kunda, ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tu kasi oku vetiyiwa lesapulo Liusoma?
11 Koloneke vilo, kuli eci ci pitahãla olohuluwa epandu Violombangi via Yehova vi sokisiwa la Martha kuenda Camille okuti vi kasi oku kundila ‘olondaka viwa viusoma’ voluali luosi. (Mateo 24:14; 28:19, 20) Ndeci Akristão vo kocita catete va linga, ovio vi kasivo oku vetiyiwa ‘lovina vi komohĩsa via Suku.’ Ovo va eca olopandu omo liesumũlũho va kuete lioku ambata onduko ya Suku, momo Suku wa va ĩha espiritu sandu liaye. Ocili okuti, ovo va siata oku likolisilako oku ‘endela vonjila ya Yehova poku u sanjuisa’ loku pokola kolonumbi viaye komuenyo wavo. Omu mua kongela oku sumbila olonumbi via Suku viatiamẽla koku lipongiya ciwa kuwalo.—Va Kolosai 1:10; Tito 2:10.
12. Elungulo lipi liatiamẽla koku wala kuenda koku liposuisa kua sunguluka tu tanga kelivulu lia 1 Timoteo 2:9, 10?
12 Ocili okuti Yehova wa tumbika olonumbi viatiamẽla kuwalo wetu. Upostolo Paulu wa lombolola olonumbi vimue via Suku viatiamẽla kuwalo wetu. Eye wa popia hati: “Akãi, ndi va yonguila okuti va liposuisa luwalo wa sunguluka, loku liuvika, loku omboka, halocifuko ca vindiwako, pamue lulu, pamue lolomota via tĩla, pamue lolombinja via tĩla, te lovilinga viwa, oco ca sungulukila akãi va panga oku vumba Suku.”c Nye tu pondola oku lilongisa volondaka evi?—1 Timoteo 2:9, 10.
13. (a) Oku “liposuisa luwalo wa sunguluka” ci lomboloka nye? (b) Momo lie tu popela okuti, olonumbi via Yehova via sunguluka?
13 Olondaka viupostolo Paulu vi lekisa okuti, Akristão va sukila oku “liposuisa luwalo wa sunguluka.” Pole, ka ciwako okuti ovo va liposuisa lowesi, oku wala ño cosi ca molẽha okuti va kala luwalo umue ka wa sungulukile. Omo liaco, Akristão vosi ndaño vana okuti olohukũi, vosi yavo va sukila oku pokola kolonumbi viaco poku konomuisa ciwa nda uwalo wavo u kasi ciwa, wa yela, kuenda wa sunguluka. Ovolandu a lekisa okuti, anyamo osi Olombangi via Yehova vio kofeka yimue yo Amerika Yombuelo, via siata oku pita calua volonutula kuenda okuendela volui lowato oku loña kohongele yofeka. Ka ca tĩlile omunu umue oku wila volui okuti uwalo waye u toka omo liungende u lingiwa vusenge. Handi vali, olonjanja vimue eci ava veya kohongele va pitila pocitumãlo caco, pamue veya luwalo umue ka wa sungulukile. Ovo tete va sukila oku pita otembo yalua loku tonga olombutão, oku sukula uwalo waco kuenda oku ngomala uwalo una vaka wala kohongele yofeka. Ovo va sanjukila elaleko lia Yehova lioku tambuila okulia komesa yaye, kuenda va yongola oku liposuisa luwalo wa sunguluka.
14. (a) Oku wala uwalo una u lekisa ‘oku liuvika, loku omboka’ ci lomboloka nye? (b) Nye ca kongeliwa vuwalo una ‘wa sunguluka kokuetu tu kasi oku vumba Suku’?
14 Upostolo Paulu wa lekisa okuti, tu sukila oku wala uwalo una u lekisa ‘oku liuvika, loku omboka.’ Eci ci lomboloka okuti, tu sukila oku yuvula uwalo u soliwe calua la vakualuali una wa tõla ketimba okuti u vetiya oloñeyi viukahonga, haiwo u lekisa olonepa vina vietimba via siata oku sitikiwa. Omo liaco, tu sukila oku wala uwalo una okuti weca ‘esumbilo ku Suku.’ Ka tu sukila hẽ oku sokolola eci catiamẽla kondaka eyi? Etu ka tu sukila lika oku wala ciwa eci tu enda kolohongele viekongelo, okuti kovitumãlo vikuavo tu walaño uwalo umue ka wa sungulukile. Omo okuti Tuakristão, kuenda tulondingupange via Suku vokuenda kueteke li kuete eci ci soka 24 kolowola, tu sukila oku wala uwalo una u lekisa esumbilo kuenda epandiyo. Eci ci lomboloka okuti, uwalo wetu wo kupange lowu wo kosikola te utiamisiwila kupange tu linga. Omo liaco, tu sukilavo oku wala uwalo umue wa sunguluka. Nda uwalo wetu olonjanja viosi u lekisa uvangi wokuti tu tava ku Suku, ka tuka kuata osõi yoku vangula la vakuetu omo tua wala uwalo umue ka wa sungulukile.—1 Petulu 3:15.
“Ko ka Soli Oluali”
15, 16. (a) Momo lie ci kuetele esilivilo kokuetu oku yuvula oku wala ndomanu vakualuali? (1 Yoano 5:19) (b) Momo lie tu sukilila oku yuvula uwalo una u soliwe calua lomanu voluali?
15 Elungulo li sangiwa kelivulu lia 1 Yoano 2:15, 16, li tu kuatisavo koku nõla uwalo wa sunguluka. Tu tangako ndoco: “Ko ka soli oluali pamue ovina vi kasi voluali. Nda omunu o sole oluali, ocisola ca Isia ka ci kasi vutima waye. Momo ovina viosi vi kasi voluali, okuti oñeyi yetimba, loñeyi yovaso, kuenda oku litunila ovina viomuenyo waluo, ka via tundile ku Isia, te koluali.”
16 Helungulokuolio lieya kotembo li sukiliwa! Omo okuti kotembo yilo kuli ayonjo alua, a tunda komanu vana tu tangela kumosi ale tu talavayela kumosi, ka tuka eceleli okuti va tu nõlelako eci tu yongola oku wala. Kanyamo alo a sulako, uwalo kuenda ndomo u waliwa, ocina cimue okuti omanu ka va siatele vali oku ci kapako. Ndaño muẽle vakualomĩlu kuenda olonalavayi, ka va siatele oku wala uwalo una wa sunguluka Kakristão. Eli olio esunga lieci olonjanja viosi tu sukilila oku lavulula oco ‘ka tuka lisetahãisi loluali lulo,’ nda tu yongola oku pokola kolonumbi via Suku. Omo liaco, ‘kovina viosi, tu imbili uvangi wocili Ondaka ya Suku Upopeli wetu.’—Va Roma 12:2; Tito 2:10.
17. (a) Apulilo api tu sukila oku konomuisa ciwa poku landa uwalo tu yongola? (b) Momo lie Akristão asongui vonjo va sukilila oku konomuisa lutate uwalo wepata liavo?
17 Osimbu handi ka tua landele uwalo umue tu yongola, ca sunguluka oku lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Momo lie uwalo ulo ndu u solele calua? Oco hẽ nda nda wala uwalo waco, ndi sokisiwa lomunu umue wa litumbika kovisikilo violuali una nda siata oku komõha? Uwalo waco hẽ owo wa siata oku waliwa lamalẽhe vana va panga onepa vocimunga cimue colongangala? Anga hẽ ndi sokisiwa lamalẽhe vana va sina okuti ka va pokola kalungulo haivo va kuete espiritu lioluali? Omo liaco, tu sukila oku lunguka calua poku nõla uwalo tu yongola oku wala. Nda uwalo waco esanya ale esaya, anga hẽ umbumbulu calua? Anga hẽ utito calua? Uwalo waco hẽ wa sunguluka okuti u lekisa esumbilo, ale wa tõla calua okuti u vetiya oloñeyi viomanu kukahonga? Li pulisa ove muẽle ndoco: ‘Anga hẽ uwalo wange uka koka ocilondokua’? (2 Va Korindo 6:3, 4) Momo lie ka tu yokokela leci catiamẽla kondaka yaco eyi? Embimbiliya li lombolola ndoco: “Kristu ka lisokokuile eye muẽle.” (Va Roma 15:3) Akristão vosi okuti asongui vonjo, va sukila oku konomuisa lutate uwalo wepata liavo. Ndaño okuti vakuepata va sukila oku lekisa esumbilo lia velapo ku Suku ovo va fendela, pole usongui wepata o sukila oku eca elungulo locisola nda li sukiliwa.—Tiago 3:13.
18. Nye ci tu vetiya oku konomuisa lutate eci catiamẽla kuwalo wetu?
18 Esapulo liusoma tu kasi oku sandeka li tunda ku Yehova una o sesamẽla esumbilo haeye o kola. (Isaya 6:3) Embimbiliya li tu vetiya oku kuama ongangu ya Yehova momo ‘tumãla vaye va soliwa.’ (Va Efeso 5:1) Uwalo wetu ci tava okuti weca esivayo ku Isietu wokilu ale u sumuisa calua. Omo liaco, tu sukila oku sanjuisa utima waye.—Olosapo 27:11.
19. Esumũlũho lipi li tunda koku longisa vakuetu ‘ovina vi komohĩsa via Suku’?
19 Ndamupi ove o tenda eci catiamẽla ‘kovilinga vi komohĩsa via Suku’ vina ove wa lilongisa? Hesumũlũhokuolio tu kuete omo tua siata oku lilongisa ocili! Omo liekolelo tu kuetele vosonde ya peseka ya Yesu Kristu, tu kuete ongecelo yakandu etu. (Ovilinga 2:38) Omo liaco, tu kuete elianjo lioku vanguila kovaso a Suku. Ka tu kuete usumba lolofa ndomanu vana ka va kuete elavoko. Handi vali, tu tava kolondaka via Yesu wa tu likuminya hati: “Ola yiya eci vosi va kasi vayambo va[ka] yeva ondaka yaye kuenje va[ka] tundamo. (Yoano 5:28, 29) Yehova o tu kuetele ohenda yalua momo eye wa siata oku tu situluila ovina viosi. Handi vali, eye o kasi oku tu kuatisa lespiritu sandu liaye. Omo lioku pandula olombanjaile viosi tu kasi oku tambula, eci ci tu vetiya oku sumbila olonumbi via Suku via velapo kuenda oku u sivaya lonjongole yocili poku kundila vakuetu ‘ovina vi komohĩsa.’
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Eci Yehova a nõla Mose la Arone oku ka vangula la Fareo oco omanu vaye va yovuiwe, Eye wa sapuila Mose hati: “Nda ku kapa ku Fareo nda Suku. Manjove Arone o linga nduprofeto wove.” (Etundilo 7:1) Ndaño okuti Arone wa kala uprofeto, eci ka ci lomboloka okuti eye wa tukula ovolandu ana eya oku tẽlisiwa noke. Eye wa talavaya nduprofeto momo wa kala kapitiya ka Mose.
b Keteke lia 28 yosãi Yelombo yunyamo wo 2002, owiñi womanu va endele kocipito Conjivaluko Yondalelo ya Ñala Yesu, pokati kolohuluwa viomanu vaco vamue handi ka va kasi oku vumba Yehova. Tu likutilili ku Yehova oco omanu vana va lekisa onjongole va kuate utima woku linga akundi okuti va kuata onepa kupange woku kunda olondaka viwa.
c Ndaño okuti olondaka upostolo Paulu a tukula ndeti wa vi loñisa Kakristão akãi, pole vitiamisiwilavo kalume kuenda kamalẽhe.
Ndamupi o Tambulula?
• ‘Ovina vipi vi komohĩsa’ omanu va yeva keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., kuenda ndamupi ovo va tenda ovina viaco?
• Ndamupi omunu a pondola oku linga ondonge ya Yesu Kristu kuenda nye ca kongeliwa voku linga ondonge?
• Momo lie etu Tuakristão tu sukilila oku konomuisa ciwa uwalo wetu?
• Nye tu sukila oku kapako poku nõla uwalo tu sesamẽla oku wala?
[Elitalatu kemẽla 29]
Upostolo Petulu wa lombolola hati, Yesu wa pinduiwa kolofa
[Elitalatu kemẽla 31]
Anga hẽ uwalo wove u lekisa okuti umunu umue o fendela Suku?
[Elitalatu kemẽla 32]
Olonjali Akristão vi sukila oku konomuisa lutate uwalo wepata liavo