OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w06 1/7 kam. 28-32
  • Ene Amalẽhe, Nõlipo Oku Vumba Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ene Amalẽhe, Nõlipo Oku Vumba Yehova
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Elitumbiko ka li Kisikiwa
  • Oku Pindisa Lovilongua ci Lomboloka Nye?
  • Yehova Oku Laleka Oco o Nõle Oku u Vumba
  • Tẽlisa Ovikele Viove
  • Momo Lie o Kuetele Ohele Yoku Papatisiwa?
  • ‘Tu Enda Lene’
  • Ene Amalẽhe—Wa Lipongiyi hẽ Oco vu Papatisiwi?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2016
  • Citava hẽ Okuti Amalẽhe va Papatisiwa?
    Utala Wondavululi—2011
  • Alonjali, vu Kasi hẽ Oku Kuatisa Omãla Vene Oku Loñoloha Kespiritu Oco va Papatisiwe?
    Utala Wondavululi (Welilongiso)—2018
  • Epapatiso kuenda Ukamba Wove la Suku
    Embimbiliya Li Longisa Nye?
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
w06 1/7 kam. 28-32

Ene Amalẽhe, Nõlipo Oku Vumba Yehova

“Nõli etaili u vu yongola oku vumba.”​—⁠YEHOSUA 24:⁠15.

1, 2. Ocituwa cipi cĩvi coku papatisa omanu ca siata Vatavo esanda?

ONOÑO yimue o tukuiwa hati Tertulianu, wa popia hati: ‘Omãla va linga lika Akristão eci va kũlĩha Kristu.’ Eye, poku popia olondaka evi wa kala oku pisa Akristão vesanda omo liocituwa cavo coku papatisa omãla vatito. Ocitunda cimue cetavo o tukuiwa hati Agostinho, wa pisa ovisimĩlo via Tertullianu. Eye wa popia hati: Epapatiso li yelisa akandu. Kuenda omãla vatito okuti ka va papatisiwile, eci va fa, va enda vondalu yifelu. Elongiso liaco, lia siata oku vetiya olonjali oku papatisa oloñaña, eci vi citiwa.

2 Toke cilo, vakuetavo liesanda va siata oku papatisa oloñaña. Tunde kosimbu eci ombiali yi yula ofeka yimue, yi linga ukamba lovitunda viatavo. Kuenje va kisika omanu oku tiamẽla ketavo kuenda oku papatisiwa. Pole, Vembimbiliya ka mu sangiwa onumbi yoku kisika oku papatisa akulu kuenda oloñaña.

Elitumbiko ka li Kisikiwa

3, 4. Omãla vana okuti olonjali viavo Akristão, nye ci va kuatisa oku li tumbika ku Yehova?

3 Embimbiliya li lekisa okuti, Yehova wa kapako omãla, ndaño okuti umue pokati kolonjali viaye eye lika ufendeli wa Yehova. (1 Va  Korindo 7:​14) Eci ka ci lekisa okuti, omãla vaco va litumbika ale ku Yehova. Pole, omãla vana okuti olonjali viavo Akristão, va tambula epindiso li vakuatisa oku litumbika ovo muẽle ku Yehova. Soma Salomone wa popia hati: “Amõlange, patekela ocihandeleko ca so. Ku ka tombe alungulo a nyõho. . . . Eci wenda viu ku songuila, eci o pekela viu ku lava, eci o pasuka vi vangula love. Momo ocihandeleko oco ovela, elungulo olio ocinyi, olondaka vioku longa ovio onjila yomuenyo.”​—⁠Olosapo 6:​20-23.

4 Olonumbi violonjali Akristão, vi kuatisa lika omãla nda va tava oku vi pokola. Salomone wa popia hati: “Omõla nda ukualondunge osanjuisa isiaye. Omõla nda eveke . . . o sumuisa inaye.” Noke wamisako hati: “Yevelela amõlange, kuata olondunge; suñamisa utima wove vonjila yesunga.” (Olosapo 10:1; 23:​19) Oco ene wamalẽhe u kuatisiwe lepindiso liolonjali viene, u sukila oku tava kalungulo avo kuenda oku pokola kovina va ku longisi. Ene wamalẽhe ka wa citiwili lolondunge. Pole, ci tava okuti u ‘kala vakualondunge’ nda wa nõli onjila yi tuala komuenyo ko pui.

Oku Pindisa Lovilongua ci Lomboloka Nye?

5. Elungulo lipi Paulu a eca kolonjali kuenda komãla?

5 Paulu wa popia hati: “Ene amãla, pokoli kolonjali viene vu Kristu, momo oco ca sunguluka. Ocihandeleko catete, ci kuete ohuminyo ceci: Sumba so la nyõho, okuti cosi ci kala ciwa love. Kuenje oloneke viove palo posi vi lua. Ene, [alonjali], ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via [Yehova].”​—⁠Va Efeso 6:​1-4.

6, 7. Nye ca kongeliwa voku pindisa omãla ‘lovilongua via Yehova’? Momo lie epindiso liaco lia sungulukila?

6 Anga hẽ Akristão va longisa eci cĩvi komãla vavo poku va pindisa volonjila via Yehova? Sio, ka vi va longisa eci cĩvi. Helie o kuete omoko yoku pisa olonjali vi longisa omãla vavo eci ca sunguluka? Omanu vana ka va tava ku Suku, lomue o va vetela evelo eci va longisa omãla vavo okuti ka kuli Suku. Vakuetavo Liokatolika, eci va longisa omãla vavo ovilongua Viokatolika lomue wa siata oku va vetela evelo. Omo liaco, lomue o kuete omoko yoku vetela evelo Olombangi via Yehova omo lioku longisa omãla vavo olonumbi viwa.

7 Elivulu limue, lia lombolola okuti, kelimi lio Helasi ondaka ‘ovilongua’ ndomo ya tukuiwa kelivulu lia va Efeso 6:​4, yi lomboloka oku pengulula ovisimĩlo vĩvi. Kuenda oku vi tiamisila kovina viespiritu.’ Amalẽhe vamue, ka va siatele oku pokola kueci olonjali viavo vi va longisa. Momo va yongola lika oku kuama ovituwa viakamba vavo. Nda ka va tava kelungulo liolonjali, helie o kuete ekandu? Anga hẽ olonjali, ale akamba vavo? Citava okuti, akamba va vetiya amalẽhe oku sipa eliamba, oku litumbika kuholua kuenda kukahonga. Oco hẽ helie o kuete omoko yoku vetela evelo olonjali vi yongola oku lungula omõla wavo oco a limbuke ovitangi vitunda kovituwa vĩvi?

8. Nye ca vetiya Timoteo oku tava kovina vo longisa?

8 Paulu wa sonehela umalẽhe Timoteo hati: “Ove puãi, [pokola] kovina wa lilongisa haivio wa kolela, loku limbuka ava va ku vi longisa. Ivaluka ndomo, [okuti] tunde kuñaña, wa kũlĩha ovisonehua vi kola, haivio vi tẽla oku ku longisa ndomo o tẽla oku popeliwa lekolelo lioku kolela Kristu Yesu.” (2 Timoteo 3:​14, 15) Timoteo, inaye la nyokulu yaye, vo longisa olonumbi Viovisonehua vi kola tunde vutila. Kuenje vio kuatisa oku pamisa ekolelo liaye ku Yehova. (Ovilinga 16:1; 2 Timoteo 1:⁠5) Noke eci ovo va linga Akristão, ka va kisikile Timoteo oku tava kovina viaco.

Yehova Oku Laleka Oco o Nõle Oku u Vumba

9. (a) Yehova wa tepisa ndati omanu lovinyama? Kuenda momo lie? (b) Yesu wa sanjukilile ndati oku linga ocipango ca Isiaye?

9 Yehova ka lulikile omanu ndovinyama ka vi tẽla oku nõla onjila vi sukila oku kuama. Pole, wa va lulika lolondunge kuenda elianjo lioku nõla eci va yongola oku linga. Yehova o yongola okuti, omanu vovumba lonjongole yavo muẽle. Eye o sanjuka calua eci a limbuka okuti, akulu lamalẽhe vo vumba lutima wavo wosi omo liocisola. Ongangu yiwa yoku pokola kocipango ca Suku ya lekisiwa Lomõlaye wongunga Yesu Kristu una a tukula hati: “U, eye Omõlange wa soliwa, ndo sanjukila.” (Mateo 3:​17) Yesu wa sapuila Isiaye hati: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco [ndi] sanjukila. Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange.”​—⁠Osamo 40:8; Va Heveru 10:​9, 10.

10. Nye omunu a sukila oku linga oco efendelo liaye li taviwe la Yehova?

10 Yehova o yongola okuti, omanu vosi vo vumba, va pokola ku Yesu. Kuenda va pokolavo kocipango Caye. Ukualosamo wa imba ocisungo hati: “Eteke o songola olohoka viove kolomunda vi kola omanu vove va lieca kokuove olumue. Ndokutalala kuowume womele haico ci kasi ongusu yove yovomalẽhe.” (Osamo 110:⁠3) Ocisoko ca Yehova ci kasi kilu leci ci kasi palo posi, vi pokola kocipango Caye.

11. Amalẽhe vana okuti olonjali viavo Olombangi via Yehova onjila yipi va sukila oku nõla?

11 Ene amalẽhe, ivaluki okuti, olonjali viene kuenda akulu vekongelo, ka va ku kisiki oku papatisiwa. Onjongole yoku vumba Yehova, yi tunda kovitima viene. Yehosua wa sapuila va Isareli hati: “Vumbi [Yehova] lutima wosi locili. . . . Nõli etali u vu yongola oku vumba.” (Yehosua 24:​14-​22) Omo liaco, u sukila ene muẽle oku nõlapo oku vumba Yehova kuenda oku linga ocipango caye.

Tẽlisa Ovikele Viove

12. (a) Ndaño okuti olonjali vi pindisa omãla vavo, nye ka vi pondola oku va lingila? (b) Otembo yipi umalẽhe a sukila oku nõla oku vumba Yehova?

12 Kukeya otembo yimue okuti, ene wamalẽhe ka u kuatisiwa vali lekolelo liolonjali viene. (1 Va  Korindo 7:​14) Ndonge Tiago wa popia hati: ‘Omunu wosi wa kũlĩha oku linga eci ca sunguluka, kuenje ka ci lingi, cu tendelua ndekandu.’ (Tiago 4:​17) Olonjali ka vi pondola oku vumbilako omãla vavo ku Yehova. Cimuamue haico catiamẽla komãla. Ovo ka va pondola oku vumbilako olonjali viavo ku Yehova. (Esekiele 18:​20) Nda omãla va lilongisa ovina viatiamẽla ku Yehova kuenda kocipango caye okuti va kuata elomboloko liovina va lilongisa, va fetika oku kuata ukamba Laye. Kuenje, Yehova o va tenda okuti, va kuete olondunge vioku nõla oku u vumba.

13. Apulilo api amalẽhe ka va papatisiwile va sukila oku linga?

13 Citava okuti pamue ove umalẽhe umue kua papatisiwile kuenda olonjali viove afendeli va Yehova. Ove wa siata oku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda olondaka viwa viusoma. Nda o kasi oku linga ovina evi, lipula ndoco: ‘Momo lie nda siatele oku cilinga? Anga hẽ nda siata oku endaenda kolohongele kuenda kupange woku kunda omo okuti olonjali viange vi ndi kisika oku ci linga? Ale momo ndi yongola oku sanjuisa Yehova? Ove hẽ, wa limbuka, ‘ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, kuenda ca pua eko’?​—⁠Va Roma 12:⁠2.

Momo Lie o Kuetele Ohele Yoku Papatisiwa?

14. Ovolandu api a sangiwa Vembimbiliya a lekisa okuti, omunu ka sukila oku kuata ohele yoku papatisiwa?

14 Kalei woko Etiopia noke yoku kuata ukũlĩhĩso watiamẽla ku Yesu okuti, eye Mesiya, wa pula Filipu hati: “Nye ci nateka oku papatisiwa?” Ukũlĩhĩso Wovisonehua a kuatele, wo vetiya oku limbuka okuti, o sukila oku tiamẽla kekongelo Liakristão oco amameko oku vumba Yehova lesanju. (Ovilinga 8:​26-​39) Cimuamue haico ca pita lukãi umue o tukuiwa hati, Ludia. Eci a kuata elomboloko liondaka ya Yehova ‘Paulu o situluila, haico a papatisiwa kumue la vakuanjo yaye.’ (Ovilinga 16:​14, 15) Ulume umue kalei kolomandekua ko Filipoi wa pitavo lulandu waco. Eci Paulu la Siluano vo ‘kundila ondaka ya Yehova,’ haico a ‘papatisiwa kumue la vakuanjo yaye vosi.’ (Ovilinga 16:​25-​34) Citava okuti ove o kuete ukũlĩhĩso watiamẽla ku Yehova kuenda kocipango caye. Handi vali, citava okuti o kuete ovituwa viwa vekongelo. Endaenda kolohongele kuenda wa siata oku enda kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Oco hẽ momo lie o kuetele ohele yoku papatisiwa?​—⁠Mateo 28:​19, 20.

15, 16. (a) Ovisimĩlo vipi vĩvi via siata oku tateka amalẽhe vamue oku papatisiwa? (b) Oku li tumbika ku Yehova loku papatisiwa ku teyuila ndati amalẽhe?

15 Anga hẽ ku yongola oku papatisiwa omo liusumba wokuti nda eteke limue wa linga ekandu oka tundisiwa vekongelo? Nda o kuete usumba woku papatisiwa, sokolola epulilo lilo: Ove hẽ o yuvula oku tambula ovikanda vioku endisa ekãlu omo liusumba wokuti eteke limue oka tinguka lalio? Sio, ku vi yuvula. Cimuamue haico catiamẽla kepapatiso. Nda o kuete ukũlĩhĩso Wembimbiliya, ku sukila oku kuata ohele yoku papatisiwa. Nda wa lieca ku Yehova loku linga ocipango caye, o kuata ongusu yoku yuvula oku wila vekandu. (Va Filipoi 4:​13) Ene amalẽhe, ka uka simi okuti, nda ka wa papatisiwili cilo Yehova kaka tenda ovilinga viene vĩvi. Eci u kula okuti u kuete olondunge vioku nõla eci ciwa leci cĩvi, cikale okuti wa papatisiwi ale sio, u kuata ocikele kovaso a Yehova.​—⁠Va Roma 14:​11, 12.

16 Olombangi vialua via Yehova voluali, via limbuka okuti, oku papatisiwa kuavo vumalẽhe, kua pamisa ekolelo liavo ku Yehova. Tu konomuisi ulandu wa manji umue o kuete 23 kanyamo wo kofeka yimue yo Europa. Eye ivaluka okuti, omo lioku papatisiwa leci ci soka 13 kanyamo, co kuatisa oku ‘yuvula oku yapuiwa loloñeyi viamalẽhe.’ (2 Timoteo 2:​22) Eci a kala umalẽhe, wa nõlelepo oku litumbika kupange wakundi votembo yosi. Cilo, wa sanjuka calua, omo lioku talavaya koseketa yimue Yolombangi via Yehova. Omanu vosi va nõlapo oku vumba Yehova oku kongelamo amalẽhe, va tambula asumũlũho alua.

17. Kovina vipi tu sukila ‘oku kapako ocipango ca Yehova’?

17 Elitumbiko lepapatiso, ovio efetikilo liomuenyo wokaliye woku pitisa kovaso ocipango ca Yehova. Voku tẽlisa elitumbiko lietu, mua kongela oku ‘landa otembo.’ Tu ci linga ndati? Tu ci linga, poku sanda otembo yina tua enda oku pesila kovina ka vi kuete esilivilo okuti tu yi pesila kovina via velapo ndeci: Kelilongiso Liembimbiliya, oku endaenda kolohongele kuenda oku kunda “olondaka viwa viusoma.” (Va Efeso 5:​15, 16; Mateo 24:​14) Elitumbiko lietu ku Yehova kuenda onjongole yoku linga ocipango caye, li limbukiwa kovina viosi tu linga ndeci: Poku nõla ovitalukilo, ovikulia, oku nyua evi vi koluisa kuenda koku nõla ovisikilo tu yongola oku yevelela. Ove umalẽhe, momo lie ku nõlela ovitalukilo vina vi ku nenela esanju otembo ka yi pui? Amalẽhe valua va vumba Yehova, va pondola oku ku sapuila okuti, kuli ovitalukilo vialua vi nena esanju. Nda wa ci linga oka yuvula ovitalukilo vi tateka oku linga ‘ocipango ca Yehova.’​—⁠Va Efeso 5:​17-19.

‘Tu Enda Lene’

18. Ene wamalẽhe, apulilo api u sukila oku linga?

18 Tunde kunyamo wo 1513, toke ko Pendekoste yunyamo wa 33, Yehova wa kuatele ocisoko comanu vamue a nõlele palo posi. Kuenje va kala Olombangi Viaye. (Isaya 43:​12) Omãla a va Isareli, va citiwila vepata liaco. Pole, havoko va nõlele oku tiamẽla kocisoko caco. Tunde ko Pendekoste, Yehova wa nõla ‘ofeka yokaliye’ ya va Isareli yespiritu, oco va linge ‘epata liambata onduko yaye.’ (1 Petulu 2:​9, 10; Ovilinga 15:14; Va Galatia 6:​16) Paulu wa lombolola okuti, Akristão vaco, va liyelisa oco ‘va linge omanu vaye muẽle, haivo vakuambili yovilinga viwa.’ (Tito 2:​14) Ene wamalẽhe u kuete elianjo lioku kũlĩha oku ku sangiwa omanu vaco. Koloneke vilo, velie “vakuesunga haivo vakuekolelo” okuti va pokola kolonumbi Viembimbiliya? Velie Olombangi via Yehova okuti, va kasi oku kunda Usoma waye una omanu va lavoka? (Isaya 26:​2-4) Konomuisa ovituwa viatavo esanda, kuenda vi sokisa leci Embimbiliya li kisika komanu va Yehova.

19. Omanu valua voluali va limbuka nye?

19 Omanu valua voluali oku kongelamo amalẽhe va limbuka okuti, olombuavekua via Yehova vi kasi handi palo posi, ovio ocisoko ca “vakuesunga haivo vakuekolelo.” Ovo va sapuila kolombuavekua hati: “Tuenda [lene], momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.” (Sakariya 8:​23) Omo liaco, tua kolela okuti, ene wamalẽhe, u kasi pokati komanu va Yehova, u nõlipo “omuenyo” oco uka kali otembo ka yi pui voluali luokaliye palo posi.​—⁠Esinumuĩlo 30:​15-20; 2 Petulu 3:​11-13.

Oku Pitulula Eci Tua Lilongisa

• Nye ca kongela voku pindisa lovilongua?

• Upange upi u taviwa la Yehova?

• Amalẽhe okuti olonjali viavo Olombangi via Yehova, onjila yipi va sukila oku nõla?

• Momo lie tu yuvuila oku kisika omunu oco a papatisiwe?

[Elitalatu kemẽla 28]

O pokola kulie?

[Elitalatu kemẽla 30]

Elitumbiko lepapatiso vi ku teyuila ndati?

[Elitalatu kemẽla 31]

Nye ci ku tateka oku papatisiwa?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link