Tukali Omanu Vakuekolelo
“Etu puãi tuakuekolelo, haetu tu tata ovitima vietu.”−VA HEVERU 10:39.
1. Momo lie citavela oku popia hati ekolelo liomunu lomunu ukuacilu okuti ufendeli wa Yehova lisoliwe calua?
Sokolola ndeci okuti okasi Vonjango yimue Yusoma mueyuka to afendeli va Yehova, otalama kuenda otala omanu vaku ñuala. Osimbu olonepa viñi viñi viatiamẽla kokulekisa ekolelo. Ove opondola okutala omanu vakuka vakasi okuvumba Suku anyamo alua, amãlẽhe okuti vatamãlala kovitangi vieteke leteke, kuenda olonjali vikuatisa amãlẽhe valieca kupange wa Suku. Kuli akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viakulu vekongelo, okuti vikuete ovikele viñi viñi. Pole, ove opondola okutala alume lakãi vakuavitunga viosi okuti vosi yavo vamanji kespiritu, vakasi okuyaka lovitangi viñi viñi oco vavumbe Yehova. Hekolelokuolio omunu lomunu akuete!−1 Petulu 1:7.
2. Momo lie elungulo lia Paulu lisangiwa kelivulu lia Va Heveru kocipama 10 kuenda 11 likuetele esilivilo liocili kokuetu otembo yilo?
2 Omanu kavalipuile vasiata okuvelisapo esilivilo liokukuata ekolelo ndeli upostolo Paulu akuata. Omo liaco, eye wapopia hati, ekolelo liocili lituala koku “tata ovitima vietu.” (Va Heveru 10:39) Paulu wakulihile okuti, omanu vakuepandi citava okuti vatalisiwa ohali, kuenje ekolelo liavo linyõliwa, voluali lulo luomanu kavakuete ekolelo. Eye wakuatele ocikembe Lovakristão Va Heveru vakala ko Yerusalãi kuenda ko Yudea omo liovitangi vapita lavio okuti viatiamẽla koku lava ciwa ekolelo. Eci tutanga olonepa vimue vielivulu lia Va Heveru kovipama 10 kuenda 11, tukulihisi olonjila Paulu akuama viatiamẽla kokupamisa ekolelo liaye. Omo liaco, tukatala ndomo etu muẽle tupondolavo okukuatisa ava vatuñuala.
Lekisa Ekolelo Kuvakuene
3. Olondaka via Paulu visangiwa kelivulu lia Va Heveru 10:39 vilekisa ndati okuti eye wakolelele vamanji yaye vakuekolelo cikale alume ale akãi?
3 Tete tupondola okukonomuisa ocituwa casunguluka ca Paulu catiamẽla kueci eye asapuila olonjeveleli viaye. Eye wasoneha hati: “Etu puãi katuakuaku tokokako loku nyõleha, tuakuekolelo, haetu tu tata ovitima vietu.” (Va Heveru 10:39) Paulu wakuata ocisimilo casunguluka, pole, kasimilile uvi Kovakristão okuti akamba vaye vakuekolelo liocili. Handi vali, kulihisavo okuti, eye wakuama omunu umue ukuesunga. Pole, eci eye apopia lolonjeveleli viaye, kalekisile ocituwa cokulivelisapo, okuti okusunguluka kuaye kuvelapo vakuavo. (Cisokisa Lukundi 7:16.) Handi vali, eye walikongela muẽle lavo. Eye wapopia muẽle lutima wosi hati, eye kumue lolondonge viaye Akristão vatalela kumue ohali omo liovitangi viosi vapita lavio tete, kuenje eci cavaeha ekolelo liokupanamala oco kavakatekele kenyõleho, kuenda oco valinge omanu vakuekolelo.
4. Momo lie Paulu akuatela ekolelo vakuavo vatiamẽla ketavo limuamue?
4 Paulu watẽla ndati okukuata ekolelo liaco? Eye wakala hẽ omeke kueci catiamẽla kokulueya Kuakristão voko Heveru? Sio, pole, eye wavaeha elungulo lioku vakuatisa oco valoñolohe kespiritu. (Va Heveru 3:12; 5:12–14; 6:4–6; 10:26, 27; 12:5) Konepa yikuavo, Paulu wakuata asunga avali atiamẽla koku kolela vamanji vaye. (1) Omo lioku setukula Yehova, Paulu wakapeleko omanu va Suku, ndeci Yehova avakapako. Eye katendele okulueya kuavo, pole wakapeleko vali ovituwa viavo viwa, kuenda epondolo liavo lioku nõla okulinga eci ciwa kotembo yokovaso. (Osamo 130:3; Va Efeso 5:1) (2) Paulu wakuata ekolelo liocili omo akuatisiwa lespiritu sandu. Eye wakulihile okuti, cikale ovitangi, ale akulueya omanu, cosi eci kacitateka Ukristão okasi lokuvumba Yehova lekolelo liocili oco atambule Kokuaye “unene wa piãla.” (2 Korindu 4:7; Va Filipoi 4:13) Omo liaco, eci Paulu alekisa ekolelo ku vamanji vaye alume lakãi, eye kakapeleko akuelueya avo, pole, kasanjokaile eci ovo valinga cimue civi. Pole, ekolelo liaye liakolelepo ciwa kuenda liatiamẽla Kembimbiliya.
5. Tu pondola ndati oku kuama ongangu yekolelo lia Paulu, kuenda lesulilo lie?
5 Ocili okuti, ekolelo lia Paulu, lialekisa evetiyo. Eci canena ovitangi vialua kekongelo liakala ko Yerusalãi kuenda ko Yudea, omo Paulu avasapuila olondaka viokuvakolisa. Kotembo yoku lavisiwa kuenda oku lambalaliwa lava Yudea, Akristão Va Heveru vakuatisiwa lolondaka viaco eci ovo muẽle vanõlapo okukala omanu vakuekolelo. Otembo yilo citava hẽ okuti tukuamavo onjila yimuamue? Handivo, tupondola okukuatisa vakuetu, capiãla vali enene nda okuti vokuenda kuotembo tuakuliha ciwa ekolelo omunu lomunu akuete. (Mateo 7:1–5) Ocili okuti, tupondola okueca ekuatiso liocili komunu umue nda tuakuliha esilivilo liaco liekolelo omunu lomunu akuete. Loku livetiya kuaco oku pokati, citava okuti ekolelo lilivokiya vali calua.−Va Roma 1:11, 12.
Casunguluka Okukuama Ondaka ya Suku
6. Ono yipi Paulu atukula eci asoneha olondaka visangiwa kelivulu lia Va Heveru 10:38?
6 Paulu wavetiyavo ekolelo kakamba vaye eci akuama Embimbiliya luloño. Ndeci, eye wasoneha hati: “Puãi Ukuesunga wange o muila omuenyo kekolelo. Nda o ci tokoka, utima wange ka u u sanjukila.” (Va Heveru 10:38) Paulu palo walombolola olondaka viatiamẽla kuprofeto Havakuki.a Olondaka evi vikasi ndevi Paulu asonehela vakuakutanga, okuti, Akristão Va Heveru vana vakulihiwa ciwa velivulu liovaprofeto. Lokukonomuisa onjongole eyi−yatiamẽla koku kolisa ekolelo Kakristão vakala vo Yerusalãi kuenda ava valisunguile layo vokuenda kunyamo wo 61 K.K.−ongangu ya Havakuki oyo yakuamiwile. Momo lie?
7. Otembo yipi Havakuki asapula ocitumasuku caye, kuenda otembo yaco vo Yuda muakala hẽ ndati?
7 Havakuki wasoneha elivulu liaye vokuenda kuakui avali kanyamo eci handi o Yerusalãi ka vayikunduile kunyamo wo 607 O.Y. Vocinjoinjoi, uprofeto wamõla va Kaldea (ale va Bavulono), “omanu [vamue] va tema haivo olonjaki,” okuti vakala okundumuhila ko Yuda kuenda vakala oku kundula o Yerusalãi, kuenje vakala lokuponda omanu vakualofeka. (Havakuki 1:5–11) Pole ocitangi caco eci capopiwa ale konyima, tunde koloneke via Isaya, vokuenda kuocita canyamo. Kotembo ya Havakuki, Yehoyakimi wapiñala Yosiya Osoma yimue yiwa, kuenda eviho lieya oku livokiya calua vo Yudea. Yehoyakimi walambalalele kuenda wa ponda vosi vakuamele onduko ya Yehova. (2 Asapulo 36:5; Yeremiya 22:17; 26:20–24) Eci hẽ kacakomõhisile uprofeto Havakuki pokukaluka lolukandi hati: “A Yehova toke pi?”−Havakuki 1:2.
8. Momo lie ongangu ya Havakuki yakuatisila cocili Akristão vokocita catete kuenda kotembo yilo?
8 Havakuki kakulihile otembo o Yerusalãi yikunduiwa. Cimuamue haco okuti, Akristão vokocita catete kavakulihilevo otembo yesulilo lioluali lua Yuda. Otembo yilo, katuakulihile “eteke liaco lo[wo]la yaco” Yehova akanena esombiso koluali lulo luvi. (Mateo 24:36) Kaliye, tukonomuisi ndomo Yehova atambulula Havakuki volonjanja vivali. Onjanja yatete, eye watambulula uprofeto hati, esulilo likeya muẽle votembo yasokiyiwa. Suku wapopia hati, eteke liaco ‘liya muẽle kalicilua,’ ndaño kamanu cikasi soketi licilua calua. (Havakuki 2:3) Onjanja yavali, Yehova waivaluisa Havakuki hati: “Ukuesunga o muila omuenyo kekolelo liaye, nda o kuamelela lalio.” (Havakuki 2:4) Hesanjukuolio cinena! Cavelapo kokuetu kacatiamẽle kotembo esulilo liaye, pole,cavelapo okuamamako lokuambata omuenyo umue wekolelo.
9 Omanu va Yehova nye valinga omo liekolelo liavo (a) kunyamo wo 607 O.Y.? (b)kunyamo wo 66 K.K.? (c) Momo lie cikuetele esilivilo okuti tupamisa ekolelo lietu?
9 Eci o Yerusalãi vayituiyila kunyamo wo 607 O.Y, Yeremiya kuenda usonehi waye Baruke, la Evede–Meleke, kuenda vakuepata lia Rekava vakuacili, vamõla okutẽlisiwa kuohuminyo Yehova alingile ku Havakuki. Ovo vapuluka kekunduko lio Yerusalãi likika usumba. Momo lie? Momo Yehova waeca onima komanu vaye vakuekolelo. (Yeremiya 35:1–19; 39:15–18; 43:4–7; 45:1–5) Cimuamue haco capita Lakristão Va Heveru kocita catete canyamo, omo lioku tava kelungulo lia Paulu, eci asualali voko Roma vañuala ocingonja o Yerusalãi kunyamo wo 66 K.K, okuti asualali kavalingile cimue noke vatiukila, Akristão vana vakuekolelo haico vayeva lutate elungulo lia Yesu liatiamẽla kokutila. (Luka 21:20, 21) Ovo vamamako loku kala omo liekolelo liavo. Cimuamue haicovo cipita letu, momo tukapuluka nda tuakuata ekolelo eci esulilo likeya. Hesilivilokuolio cikuete oku pamisa ekolelo lietu cilo muẽle!
Ovolandu Ekolelo Atuala Komuenyo
10. Nye Paulu apopia pokulombolola eci catiamẽla kekolelo lia Mose, kuenda tupondola ndati oku setukula Mose vonepa eyi?
10 Paulu wakuatavo ekolelo liocili omo alekisa ongangu yocili. Poku tanga elivulu lia Va Heveru ocipama 11, olimbuka ndomo eye alekisa ovolandu asonehiwa ale asangiwa Vembimbiliya atiamẽla komuenyo. Omo liaco, eye wapopia hati, Mose “wa pandikisa ndu o lete una ka muiwa lovaso ositu.” (Va Heveru 11:27) Volondaka vikuavo, Mose wakala ukuacili ku Yehova, okuti wakala soketi opondola okumõla Suku kaletiwe. Citava hẽ okuti cimuamue haco cipopiwavo kokuetu? Casunguluka okupopia kueci catiamẽla koku litokeka la Yehova, pole, oku kolisa elitokeko liaco cisukila upange. Tusukila okulinga upange waco! Tualinga hẽ vakuacili ku Yehova, okuti tu ukapako pokunõla eci tuyongola okulinga, okukongelamo ovina viatulingila soketi vitito? Ekolelo likatukuatisa eci tusangiwa lovitangi viatiamẽla koku lambalaliwa.
11, 12. (a) Vekalo lie ekolelo lia Enoke liasetekiwa? (b) Onima ye Enoke atambula?
11 Handi vali, konomuisavo ekolelo lia Enoke. Elambalalo apita lalio, eci tulisokolola, litunlingila ndocitangi cimue cinene. Enoke wakuata epandi pokueca esapulo liatiamẽla kesombiso liomanu vãvi vakala voluali. (Yuda 14, 15) Ulume waco u ukuekolelo walambalaliwile calua omo alungula eci catiamẽla kovituwa vivi, lungangala, kuenje Yehova ‘wa sondolola’ omuenyo waye, okuti wafa ale tete, eci handi ovanyãli vaye kavopondele. Enoke kamuile okutẽlisiwa kuovitumasuku viapopiwa. Omo liaco, eye watambula ombanjaile yimue yavelapo.−Va Heveru 11:5; Efetikilo 5:22–24.
12 Paulu wapopia hati: “Osimbu [Enoke] ka sondolokele, wa imbilia uvangi okuti wa sunguluka ku Suku.” (Va Heveru 11:5) Eci hẽ cilomboloka nye? Eci Enoke kafile handi, eye wamõla ocinjoinjoi cimue catiamẽla Kofeka Yelau okuti omo ndopo eye akapinduiwila. Handi vali, Yehova waecelela Enoke oco akulihe okuti Eye wasanjukile calua omo liekolelo liaye. Enoke wasanjuisa utima wa Yehova. (Cisokisa Lolosapo 27:11.) Okusokolola omuenyo wa Enoke cikomohisa calua, hacoko? Oyongola hẽ okukuata omuenyo lekolelo liaco? Noke kuama ovolandu aco; kuenda limbuka okuti ovo omanu vocili. Nõlapo okukuata ekolelo liaco eteke leteke. Ivalukavo okuti, omanu vakuete ekolelo kavavumbi Yehova lokutenda ateke, kuenda kavasimi otembo yisulila eci Suku akatẽlisa olohuminyo viaye. Handi vali, etu tuanõlapo okuvumba Yehova otembo yenda hu! Okulinga ndoco, cilomboloka oku kuama onjila yasunguluka voluali lulo kuenda olu lualaeka okuiya.
Ndomo Kusangiwa Ekolelo Limue Liapama
13, 14. (a) Olondaka via Paulu viasonehiwa kelivulu lia Va Heveru 10:24, 25, vipondola ndati okutukuatisa oco olohongele vietu vikale viesanju? (b) Nye tusukila okupitisa kovaso volohongele vietu Viakristão?
13 Paulu walekisa Kakristão Va Heveru etendelo liolonjila vikuamiwa kueci catiamẽla kondaka eyi, oco vapondole okupamisa ekolelo liavo. Tukonomuisi olonepa vivali. Pole, etu tuakuliha ale ciwa elungulo liaye lisangiwa kelivulu lia Va Heveru 10:24, 25, oku atulungula oco tuendaende kolohongele vietu Viakristão olonjanja viosi. Pole, ivaluka okuti olondaka via Paulu viafuimilua kaviolomboloka okuti tukuata owesi wokuendaenda kolohongele viaco. Handi vali, Paulu olombolola okuti, kolohongele oko tupondola okukuliha omanu vakuavo, okulivetiya pokati oco tukuate onepa yalua kupange wa Suku, kuenda oco tuluvetiye pokati. Kolohongele katuendelako lika oco tukatambule, pole tuendako oco tuecevo. Ekuatiso liaco liecelela oco olohongele vietu viece esanju lialua.−Ovilinga 20:35.
14 Catete, tuendaenda kolohongele Viakristão oco tufendele Yehova Suku. Vosi yetu olohutililo vitulomboloka ciwa, kuenda tuimba ovisungo, tuyevelela lutate ovipama vilingiwa, kuenda tueca “epako liovimẽla” vietu−okuti olondaka vioku sivaya Yehova vieciwa vatambululo etu kuenda tulinga ovipama tua tambula vekongelo. (Va Heveru 13:15) Nda okuti ovina viaco evi tua vi patekela kuenda nda tuavikuama kolohongele lohongele, ekolelo lietu kalikahongua pole likalivokiya eteke leteke.
15. Nye Paulu alunguila Akristão Va Heveru oco vakuate ombili lupange wavo wokukunda, kuenda momo lie elungulo liaco likuetele esilivilo kotembo yilo?
15 Onjila yikuavo yatiamẽla koku vokiya ekolelo lietu, yatiamẽla koku kuata onepa kupange wokukunda. Paulu wasoneha hati: “Tu kakateli kelavoko lietu, oku tatãla lakamue, momo u wa likuminya wa kolelua.” (Va Heveru 10:23) Ove opondola okulungula ale okukuatisa vakuene, nda vamõleha soketi vayongola okulinga eci cikoka ohele. Satana wavetiya Akristão Va Heveru oco ka vakalinge upange wavo wokukunda, kuenda otembo yilo cimuamue haco eye akasi okulinga lomanu va Suku. Lovitangi viaco evi, nye hẽ tukuete okulinga? Konomuisa eci Paulu apita laco.
16, 17. (a) Nye Paulu apopia catiamẽla koku kuata utõi kupange woku kunda? (b) Nye tukuete okulinga nda etu Tuvakristão tuasanga ocitangi cimue kupange wetu wokukunda?
16 Paulu wasonehela Akristão voko Tesalonike hati: “Ndaño eteke tua tala ohali, (ndomo ove wacikuliha) kuenda tua fukilisua vo Filipoi, ndeci wakulihi, haimo tua kuata utõi vu Suku yetu oku u sapuili ondaka yiwa ya Suku pokati kuyaki wa lua.” (1 Va Tesalonike 2:2) Paulu lakamba vaye nye, hẽ ‘va fukilisiwila’ ko Filipoi? Ndomo vamue vakuakulilongisa valombolola, ondaka yo Helasi Paulu akuama, walombolola elaviso, akutisasõi, ale okutatiwa calua lãvi. Olombiali vioko Filipu viava talisa ohali loku va kangisa, okuvakapa volokayike, kuenda ovolu okukutiwa kolononga. (Ovilinga 16:16–24) Esumuo lie Paulu akuata omo liocitangi apita laco? Volupale luo Tesalonike Paulu akundila, watokokela hẽ kohele omo liusumba? Sio, eye wa “kuata utõi.” Eye wayula usumba, kuenda wamamako lepandi kupange woku kunda.
17 Pi hẽ kuatunda utõi wa Paulu? Kokuaye muẽle? Sio, eye wapopia hati wakuata ‘utõi watunda ku Suku yetu.’ Olondaka vimue viopiwa Vembimbiliya vilekisa uvangi wapopia hati: “Suku upa usumba kovitima vietu.” Oco hẽ, nda ove muẽle osima okuti kukuete utõi kupange wokukunda, ale nda walimbuka okuti okuete usumba omo liocina cimue, nye kupingila ku Yehova ocovo akukuatise? Pinga kokuaye oco ope usumba vutima wove. Handi vali, kuama onjila yikuavo yasunguluka. Citava okuti, ovangula la manji umue wakusungulukila oco otalavaye laye kupange wokukunda. Vupange waco muakongela okukundila ndeci, vovikanjo violomilu, volokololo, okuimba uvangi kawapongiyiwile, ale oku imbila uvangi vo telefone. Pamue ukuene okalekisa onjongole yokupita kovaso. Nda walinga ndoco, tala ndomo eye alinga upange waco kuenda upako ongangu. Pole, noke, opondola okukuata utõi nda waseteka okucilinga.
18. Asumuluho ve tupondola okusanga nda tuakuata utõi kupange wetu wokukunda?
18 Nda waseteka okukuata utõi, sokolola eci ciyililako. Pole, nda ove muẽle walikolisilako okuti kusumua, eci cilekisa okuti, waloñoloha ciwa kupange wokukunda ocili, kuenda okuloñoloha kuaco kakuponyi. (Tanga kemẽla 25.) Okakuata esanju liapiãla omo liukulihiso okuete wokusivaya Yehova, pokulinga cimue okuti kacaku lelukilile okucilinga. Ove okatambula asumuluho omo lioloseteko wapita lavio kuenda ekuatiso oco oyule usumba. Ekolelo liove lika pama calua. Ocili okuti, vonjanja yimuamue kupondola okukuatisa vakuene, nda ove muẽle kuapamisile ekolelo liove.−Yuda 20, 21.
19. Omanu ‘vakuete ekolelo’ vavasolekela hẽ onima ye?
19 Ove opondola okuamamako lokupamisa ekolelo liove kuenda liomanu vosi vaku ñuala. Loku pamisa ekolelo liove muẽle leli lia vakuene, opondola okukuama ciwa Ondaka ya Suku, pokati kelilongiso liovolandu Embimbiliya atiamẽla komanu vakuekolelo okuti avanenela ekalo liwa komuenyo, pokulipongiya ciwa lopokukuata onepa kolohongele Viakristão, kuenda oku litumbika cocili kupange woku kundila omanu. Ocili okuti, nda watẽlisa ovina evi, okakala omunu umue ‘okuete ekolelo.’ Handi vali, ivaluka okuti, omanu vaco ava valavoka okutambula onima yimue yisoliwe calua. Ovo valinga omanu ‘vakuekolelo haevo vatata ovitima viavo.’b Opondola okuamisako ekolelo liove, kuenda Yehova Suku otata omuenyo wove otembo yenda hu!
[Atosi]
a Paulu watukula olondaka vio Septuaginta okuti vialisetahãla levi visangiwa kelivulu lia Havakuki 2:4, kuenje ovio vipopia hati: “Nda eye watiukila konyima, sika sanjuka laye.” Olondaka evi kavisangiwa vovisonehua via Va Heveru. Vamue vasiata okusima hati o Septuaginta yatiamẽla kovisonehua viatete via Va Heveru okuti cilo kavikasiko vali. Omo liaco, Paulu wakongela olondaka evi palo omo akuatisiwa lespiritu sandu lia Suku. Omo liaco, eci catumiwa la Suku.
b Ocipama Cembimbiliya Colombangi via Yehova canõliwa kunyamo wo 2000 citukuiwa okuti: “Etu puãi katuakuaku tokokako [pole,] tuakuekolelo, haetu tu tata ovitima vietu.”−Va Heveru 10:39.
Otambulula hẽ Ndati?
Ndamupi Paulu alekisa ekolelo Kakristão voko Heveru, kuenda esilivilo lie tupondola okupako?
Nye viasungulukila olondaka Paulu apopia viatiamẽla kuprofeto Havakuki?
Ongangu hẽ ye yekolelo Paulu alekisa Vovisonehua okuti yituala komuenyo?
Catiamẽla kokuvokiya ekolelo, nye casunguluka okuti oco Paulu osika okucilinga?
[Okakasia kemela 17]
Ovo Vakuata Utõi
Kacalelukile olonjanja viosi okukuata utõi kupange wokukunda. Ocili okuti, upostolo Paulu onjanja yimue wapopia hati, wakala “pokati kuyaki wa lua.” (1 Va Tesalonike 2:2) ‘Oku yaka’ pokukunda elikolisilo limue lieca esilivilo? Kakuli ohuminyo yuloño waco, pole omanu va Suku olonjanja vialua vasanjuka omo okuti vakuata utõi. Kulihisa olongangu vimue.
Umue ufeko okuete anyamo ecelãlã otukuiwa okuti Tara wayevelela lutate walua eci ulongisi waye akala oku lomboluilako olondonge okuti vokuenda Kuyaki Wavali Voluali Luosi, va Yudea vambatiwa kukonde kovitumãlo vieliongoluilo, vawalele kuwalo wavo Olumbungululu luyeluluka lua Daviti oco valimbukiwe. Tara wasakalalele nda hẽ eye citava okuvangula kuenje hati: “Ndalikutilila lovaso ayuluka.” Noke wakatula eka liaye kuenje wapopia hati Olombangi via Yehova viakalavo kovitumãlo viaco, kuenda kuwalo wavo vatongelako okananga kohusu (triângulo roxo). Ulongisi waciyevelela lonjongole kuenda wopandula. Olondaka via Tara viayulula epuluvi liokuamisako vali ombangulo eyi lulongisi, kuenje noke walekisa kolondonge viaye viosi o video yikuete osapi hati As Testemunhas de Jeová Resistem ao Ataque Nazista.
Ko Guiné, kutakelo wo Áfrika, umue umãlehe kapapatisiwile handi otukuiwa okuti Irène wayonguile okuamamako kupange waye wokukunda. Umue misionariu okuti walilongisaele laye Embimbiliya wovetiya oco aseteke okueca olorevista Utala Wondavululi kuenda o Despertai! ku vakuavo vatangela kumosi kosikola. Irène wakuatele ohele momo vakuavo kavasolale ombangulo yaco. Pole, omo okuti wavetiyiwa lolondaka via misionariu, Irène wakuata epandi liokusapela tete londonge yimue yamolahaele okuti yinyale vali ombangulo yaco. Pole ocina cakomohisa Irène, ceci okuti ufeko waco woyevelela kuenda watambula lonjongole yalua olorevista. Olondonge vikuavo viatambulavo olorevista. Irène waeca vali olorevista vialua osãi oyo okuti evi aeca volosãi vitãlo konyima visule.
Ko Trinidade umue ukulu wekongelo okuti wasuma suma okulisanga lukãi umue usongui wokosikola yimue oco olekise elongiso lisilivila liorevista o Despertai!. Pole, eye wakuata utõi. Eye osapula hati: “Osimbu ndakala okuiñila vosikola ndalikutilila. Ca ndikomohisa ceci ndalimbuka okuti usongui waco wokosikola wacisanjukila calua.” Eye watambula orevista kuenda o Despertai! yikuete osapi “Que Esperança Têm os Jovens Hoje? kuenda walekisa muẽle onjongole yokulongisa ovipama viorevista yaco kolondonge. Tunde opo, eye watambula ale 40 kolorevista visapula ovina viñi viñi.
Vaughn omo okuti umãlehe, olonjanja viosi walimbukaele okuti okukunda upange umue watila. Eye hati: “Ame ndaendale okutema ovaka ange asiatele oku salamiha calua, kuenda ndaendanda okuvangula lonjanga yalua−catilile okuvangula levando.” Ndaño ndoco, eye walinga ondingupange yotembo yosi. Handi lopo, kacolelukile olonjanja viosi okukuata epandi lioku vangula. Eteke limue, noke liupange umue okuti katẽlele okulinga lacimue, eye wayonguile okueca uvangi komunu umue wakala vomboyo, “hise omo okuti ocina cimue ciwa nda calingiwa veteke liaco livi.” Pole eye wakuata ohele omo liekalo liulume waco ukuamilo wakala vomboyo yendela kosi lieve. Okusulako, utõi woku vangula lasekulu umue wakalele ocipepi lukuamilo. Noke yokusapela kualua, kuanena onima. Ulume ukuamilo walinga hati: “Ove okuete olondaka viwa viesilivilo kamãlehe,” kuenje watambulula hati, “Sio, ame ndu umue pokati Kolombangi via Yehova.” “Ah,” ulume wamemenako hati: “Kaliye candilomboloka.”
Olombangi viosi evi−kuenda vakuavo okuti kavatendiwa−vasanjuka omo liovo okulekisa utõi woku vangula. Ove hẽ okacilingavo?
[Elomboluilo]
Paulu noke yokutatiwa lãvi ko Filipu, eye wakuata utõi wokuamamako lupange waye wokukunda
[Elomboluilo]
Opondola hẽ okukuata utõi wokuseteka olonepa viñi viñi viatiamẽla kupange wokukunda?