‘Lavululi’
“Esulilo liovina viosi [li] kasi ocipepi. ... [Lavululi]. Feleveli lolohutililo.”—1 PET. 4:7.
1. Yipi ya kala osapi ya Yesu kupange woku kunda?
YESU KRISTU eci a kala palo posi, Usoma wa Suku, owo wa linga osapi yupange waye woku kunda. Yehova oka teyuila omoko yaye yoku viala lekuatiso Liusoma, loku kemãlisa onduko yaye. Omo liaco, Yesu wa longisa olondonge viaye oku likutilila ku Suku hati: “Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.” (Mat. 4:17; 6:9, 10) Usoma waco, ndopo uka nyõla oluali lua Satana, kuenda uka tẽlisa ocipango ca Suku voluali luosi. Ndomo Daniele a ci popia, Usoma wa Suku uka “nyõla loku lia ovosoma [osi a kasi oku viala cilo], haiwo [uka] kala muẽle hũ oloneke ka vi pui.”—Dan. 2:44.
2. (a) Olondonge via limbuka ndati okuti, Yesu wa vialekiwa komangu Yusoma? (b) Ondimbukiso yaco yi lekisa nye?
2 Omo okuti olondonge via velisipo Usoma wa Suku, via pula Yesu hati: “Ondimbukiso yokutukuluka kuove ye? Londimbukiso yesulilo lioluali ye?” (Mat. 24:3) Ndaño oku tukuluka kua Kristu ka ku muiwa lomanu palo posi, pole, kuli ondimbukiso yi lekisa okuti, wa vialekiwa komangu Yusoma. Vondimbukiso yaco, mua kongela ovina vialua via tukuiwa Vovisonehua. Olondonge via Yesu via kala kotembo yaco, via limbuka okuti, wa fetika oku viala kilu. Noke, kua fetika otembo ya tukuiwa Vembimbiliya hati, ‘oloneke via sulako’ violuali lulo lua vĩha.—2 Tim. 3:1-5, 13; Mat. 24:7-14.
Tu Lavululi Koloneke Vilo Via Sulako
3. Momo lie Akristão va sukilila oku lavulula?
3 Upostolo Petulu wa soneha hati: “Esulilo liovina viosi [li] kasi ocipepi. [Lavululi]. Feleveli lolohutililo.” (1 Pet. 4:7) Olondonge via Yesu via sukilile oku lavulula ovina vi kasi oku pita voluali vi lekisa okuti, wa vialekiwa komangu Yusoma. Omo liaco, via sukilile oku amamako oku lavulula osimbu tu lavoka eteke liesulilo lioluali lulo. Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Lavululi, momo ko ci eci Muẽleanjo eya,” oku nyõla oluali lua Satana.—Mar. 13:35, 36.
4. Lombolola oku litepa ku kasi pokati komanu vatiamẽla koluali lua Satana, kuenda afendeli va Yehova. (Kongelamo atosi a sangiwa pokakasia.)
4 Onepa yalua yomanu va kasi oku vialiwa la Satana, kuenda ka va tẽla oku limbuka ovina vi kasi oku pita voluali. Ovo, ka va limbukile okuti, Kristu wa vialekiwa komangu Yusoma. Pole, olondonge via Kristu vi kasi oku lavulula, kuenda vi kuete elomboloko liovina via pita kotembo yovapostolo. Tunde kunyamo wo 1925, Olombangi Via Yehova via limbuka okuti, Uyaki Watete wa pita Voluali Luosi, kuenda ovina vikuavo, vi eca uvangi wokuti, Kristu wa vialekiwa Vusoma wokilu kunyamo wo 1914. Kuenje, oloneke via sulako violuali lulo lua Satana, via fetika kunyamo waco. Omo liaco, omanu valua, ka va kuete elomboloko lioku litepa kuovina via pita osimbu Uyaki Watete Voluali Luosi ka weyile, kuenda ovina vi kasi oku pita noke liuyaki waco.—Tanga pokakasia losapi hati: “Otembo Yohali ya Fetika.”
5. Momo lie tu sukilila oku amamako oku lavulula?
5 Ndopo tu tẽlisa ocita canyamo tunde eci ovitangi violuali via fetika oku li vokiya. Ovitangi viaco, vi eca uvangi wokuti, tu kasi koloneke via sulako. Yehova ndopo oka tuma Kristu kumue lovangelo vaye oco va nyõle oluali lua Satana. (Esit. 19:11-21) Etu Tuakristão vocili, tu vetiyiwa oku amamako oku lavulula, osimbu tu lavoka esulilo lioluali lulo. (Mat. 24:42) Omo liaco, tu sukila oku pokola ku Kristu, osimbu tu amamako oku kunda olondaka viwa voluali luosi.
Upange Woku Kundila Voluali Luosi
6, 7. Upange woku kunda Usoma u kasi oku livokiya ndati koloneke vilo?
6 Upange afendeli va Yehova va kasi oku linga, wa kongeliwa vondimbukiso yi lekisa okuti, tu kasi koloneke via sulako violuali lulo. Yesu wa lombolola upange waco okuti, u lingiwa voluali luosi, eci a tukula ovina vi pita koloneke via sulako. Vocitumasuku caco, mua kongela olondaka vi popia hati: “Ondaka eyi yiwa yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi, oco esulilo liya noke.”—Mat. 24:14.
7 Tu sokololi ovina via kongeliwa vocitumasuku ca Yesu. Kunyamo wo 1914, eci oloneke via sulako via fetika, kua kala etendelo litito liakundi vusoma. Pole, cilo etendelo liavo lia livokiya calua. Kueci ci pitahãla 7.000.000 Kolombangi Via Yehova, va kasi oku kundila voluali luosi, kuenda va sangiwa kueci ci pitahãla 100.000 kakongelo. Kunyamo wo 2008, cisoka 10.000.000 komanu, va kala Lolombangi Via Yehova Kocipito Conjivaluko yolofa via Kristu. Etendelo liaco, lia velapo lia vana va endele kocipito caco unyamo wa pita.
8. Momo lie elambalalo ka li tatekela upange woku kunda?
8 Uvangi watiamẽla Kusoma wa Suku, u kasi oku eciwa voluali luosi, osimbu esulilo ka lieyile! Uvangi waco u lekisa okuti, Satana eye “osuku yoluali lulo.” (2 Va Kor. 4:4) Ovisoko vio pulitika, viatavo, violomĩlu, kuenda ovingungu viasapulo vuhembi, vi kasi oku yapuisiwa la Satana. Helie o kasi oku kuatisa oku amamako lupange woku kunda? Ekuatiso liaco, li tunda ku Yehova. Ndaño Satana o yongola oku tu tateka, pole upange waco u kasi oku amamako.
9. Momo lie oku amamako lupange woku kunda kua lingila ocikomo?
9 Koloneke vilo, upange woku kunda Usoma u kasi oku amamako, etendelo liakundi li kasi oku li vokiya, tu kuete elomboloko liovina viatiamẽla ku Suku, kuenda kocipango caye. Ovina viaco, vi kasi ndocikomo. Momo, Suku eye o kasi oku songuila omanu vaye, loku va teyuila oco va tẽlise upange woku kunda. (Tanga Mateo 19:26.) Tua kolela okuti, espiritu sandu lia Suku, li tu kuatisa oku lavulula oco tu amameko lupange woku kunda toke ‘kesulilo lioluali.’ Otembo yaco yi kasi ocipepi.
‘Ohali ya Piãla’
10. Yesu wa lombolola ndati ohali yalua tu lavoka?
10 Esulilo lioluali tu lavoka, li tu kuiwa hati, ‘ohali ya piãla.’ (Esit. 7:14) Embimbiliya ka li tu sapuila otembo yiñami ohali ya piãla yika pita. Pole, Yesu wa popia hati: “Koloneke viaco [kuka] kala ohali ya lua, yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali toke cilo, kuenje ka yiya vali.” (Mat. 24:21) Poku sokolola ohali ya pita kosimbu, vokuenda Kuyaki Wavali Voluali Luosi, ya ponda ci soka 50, ale 60, kolohuluwa viomanu, ci tu kuatisa oku limbuka ohali ya piãla tu lavoka, yika sulila Vuyaki wo Harmagedo. Momo Yehova oka tuma ovangelo vaye oco va nyõle oluali lua Satana.—Esit. 16:14, 16.
11, 12. Nye cika lekisa oku fetika kuohali ya piãla?
11 Ovitumasuku Viembimbiliya, ka vi tukula eteke ohali yapiãla yi fetika. Pole, li tu sapuila okuti, yika fetika eci olombiali vika nyõla atavo esanda. Ovitumasuku Viembimbiliya vi sangiwa kelivulu Liesituluilo kocipama 17 kuenda 18, vi lekisa okuti, atavo esanda a sokisiwa lukãi umue ocipuepue, o linga ukahonga lolombiali violuali. Elivulu Liesituluilo 17:16, li lekisa okuti, olombiali violuali, ndopo vika “suvuka ocipuepue. Viu lingisa ekundu, viu wendisa epõlõla. Ositu yaye va yi takila kuenje vo yoka londalu.”
12 Eci otembo yaco yi pitila, Suku oka ‘pongolola ovitima violombiali violuali,’ oco vi nyõle atavo esanda. (Esit. 17:17) Enyolẽho liaco, li tunda ku Suku. Momo oka nyõla atavo esanda vakuambabe, va longisa ovina viuhembi via litepa locipango ca Suku, kuenda va siata oku lambalala afendeli Vaye. Vakualuali, ka va kũlĩhĩle enyolẽho lika pita latavo esanda. Pole, afendeli va Yehova va kũlĩha ulandu waco, kuenda va siata oku sapuila omanu catiamẽla kenyolẽho liaco.
13. Nye ci lekisa okuti, esulilo liatavo esanda likeya ndoku pakula kuiso?
13 Omanu vaka sumua eci va mola oku nyoliwa kuatavo esanda. Ovitumasuku Viembimbiliya vi lekisa okuti, eci atavo esanda aka nyoliwa, “olosoma viokilu lieve” vika sumua calua, kuenda vika popia hati: “A mai we! A mai we! ... episo liove lieya [vowola] yimosi.” (Esit. 18:9, 10, 16, 19) Embimbiliya li tukula ‘owola yimosi,’ poku lekisa okuti, enyolẽho liaco, likeya ndoku pakula kuiso.
14. Eci ovanyali vaka seteka oku lambalala afendeli va Yehova, nye eye aka linga?
14 Tua kũlĩha okuti, noke yoku nyoliwa kuatavo esanda, olombiali violuali, vika lambalala afendeli va Yehova, va kasi oku kunda esapulo lienyolẽho. (Esek. 38:14-16) Eci olombiali vika fetika oku ci linga, Yehova oka vi nyõla oco a teyuile afendeli vaye, ndomo a ci popia hati: “Lesepa liange lonyeño yange ya sanya, mopia siti, ... [vaka] limbuka okuti ame ndi Yehova.” (Tanga Esekiele 38:18-23.) Suku wa popia hati: “Nda umue wa [lamba kafendeli vange] ca soka okuti, wa lamba komoliso [liange.]” (Sak. 2:8) Eci afendeli va Yehova vaka lambalaliwa lovanyali vavo, eye oka va popela. Kuenje, ohali ya piãla, yika sulila vuyaki wo Harmagedo. Kristu oka songuila ovangelo oco va tẽlise ocipango ca Yehova coku nyõla oluali lua Satana.
Ndomo tu Kongeliwamo
15. Tu pondola ndati oku kũlĩha okuti, tua kongeliwa vovitangi vika pita kesulilo lioluali?
15 Tu pondola ndati oku kũlĩha okuti, tua kongeliwa vovitangi vika pita kesulilo lioluali? Upostolo Petulu wa soneha hati: “Omo ovina viaco viosi vi yenguluka ndomo, siti co sesameli okuti, kovimuenyo viene vu kola kuenje vu sumbila Suku.” (2 Pet. 3:11) Olondaka evi, vi lekisa okuti, tu sukila oku lavulula loku lekisa ovilinga vi taviwa la Yehova Suku, poku ambata omuenyo u lekisa esumbilo kuenda ocisola kokuaye. Vovilinga viaco, mua kongela oku lekisa ombili kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma, osimbu tu lavoka esulilo lioluali. Petulu wa sonehavo hati: “Esulilo liovina viosi [li] kasi ocipepi. ... [Lavululi]. Feleveli lolohutililo.” (1 Pet. 4:7) Tu kuata ukamba la Yehova, kuenda tu lekisa ocisola kokuaye, poku likutilila loku pinga kokuaye oco a tu songuile lespiritu sandu, vocisoko caye.
16. Momo lie tu sukilila oku pokola kelungulo liondaka ya Suku?
16 Omo liovitangi via siata koloneke vilo, tu sukila oku pokola kelungulo Liondaka ya Suku yi popia hati: “Endaendi lutate nda vakualondunge. Ko ka endaendi ndava va kamba olondunge. Kolisiko oku yukisa oloneke viene leci cesunga lika, momo oloneke vilo via viha.” (Va Efe. 5:15, 16) Koloneke vilo evĩho lia li vokiya calua okuti, kosimbu ci sule. Satana wa siata oku yapula omanu lovina vialua, oco ka vaka linge ocipango ca Yehova. Pole, etu tuafendeli va Yehova, tua kũlĩha olonjanjo viaco, kuenda ka tuka eceleli okuti, vi nyõla ukamba wetu la Suku. Tua kũlĩhavo okuti, oluali lulo lu panda kesulilo, pole, tua kolela Yehova kuenda kolohuminyo viaye.—Tanga 1 Yoano 2:15-17.
17. Lombolola ndomo vana va puluka ko Harmagedo vaka kala eci epinduko liava va fa lika fetika.
17 Tu lavoka otembo Suku aka tẽlisa ohuminyo yoku pindula ava va fa, momo kuka kala “epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovil. 24:15) Kũlĩhĩsa ohuminyo ya popia hati: “Kuli epinduko”! Tua kolela okuti, Yehova oka tẽlisa ohuminyo yaco! Elivulu lia Isaya kocipama 26:19, li popia hati: ‘Ava va fa vaka kala lomuenyo. Ava va kasi vayambo vaka pasuka, kuenda vaka imba ovisungo lonjolela. Kuenje, ongongo yika eca ava va fa.’ Ocili okuti, kosimbu, olondaka evi via tẽlisiwa poku tuala afendeli va Suku vofeka yavo. Omo liaco, tu lavoka okuti, vika tẽlisiwavo voluali luokaliye. Tuka sanjuka calua poku yolela vangandietu vaka pinduiwa! Oluali lua Satana ndopo lu pitila kesulilo, kuenda luka piñanyiwa loluali luokaliye Suku a tu likuminya. Omo liaco, tu amamiko oku lavulula!
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Yipi ya kala osapi ya Yesu kupange woku kunda?
• Upange woku kunda Usoma u kasi oku li sandula ndati koloneke vilo?
• Momo lie tu sukilila oku lavulula?
• Elembeleko lipi tu sange kelivulu Liovilinga 24:15?
[Okakasia Lelitalatu Kemela 16, 17]
OTEMBO YOHALI YA FETIKA
Otembo Yohali: Kunyamo wo 2007, ulume umue o tukuiwa hati, Alan Greenspan wa sandeka elivulu limue losapi hati, Adventures in a New World. Eye vokuenda kueci ci pitahãla 20 kanyamo, wa kala usongui wo Junta de Reserva Federal (Banco Central) kofeka yo Estados Unidos yina ya selekele olombongo viosi viofeka yaco. Greenspan wa lombolola ndomo oluali lua kala osimbu handi ka tua pitilile kunyamo wo 1914 kuenda ovina via kuamamo noke yunyamo waco.
Eye wa popia hati: “Ovolandu osi oluali a pita osimbu handi ka tua pitilile kunyamo wo 1914, a eca uvangi wokuti, omanu kuenda olofeka via li sumbilile pokati, kuenda va enda oku likolisilako oku lekisa ovituwa viwa lovoloño awa. Ocita cekũi lecea kanyamo, ca nena esulilo liohali yoku landisiwa kupika. Ungangala una u nena olonepele pokati komanu, wa molẽhele ndu okuti wa sulila. ... Uloño wa lingiwa vokuenda kuocita caco, wa nena olomboyo, o telefone, ocinyi colusu, olosinema, akãlu, kuenda olonjo via posoka. Uloño woku sakula, wa kuatisa omanu oku nõla ovilia vi nena uhayele. Oku tata ciwa ovava, kua vokiya uhayele womanu. ... Omanu va simĩle okuti ekalo liaco lika amamako.”
Pole, ... “Uyaki Watete wa Pita Voluali, wa nyola ovituwa viwa viomanu, okuti Uyaki Wavali una wa ponda omanu valua ci sule: uyaki watete wa nyõla ovisimĩlo viomanu. Si tẽla oku nyõla ovisimĩlo viomanu vana va kala kosimbu eci Uyaki Watete ka weyile, momo va simĩle okuti, oluali luka amamako oku kala ciwa. Koloneke vilo ovisimĩlo vietu viatiamẽla kekalo lioluali, via litepa levi viomanu va kala kocita canyamo apita. Anga hẽ, usumba, oku livokiya kuowuya voluali, ale oku tava kovisimĩlo viomanu vaño, kuka nyõla ekalo lioluali ndeci Uyaki Watete wa linga? Lomue o tẽla oku eca etambululo liaco lekolelo.”
Greenspan ivaluka olondaka Viulongisi waye o tukuiwa hati, Benjamin M. Anderson eci a kala oku tangela kosikola ya velapo (1886-1949) hati: “Omanu vana va tẽla oku sokolola ciwa kuenda vana va kũlĩha ndomo oluali lua kala kosimbu eci handi ka kua pitile Uyaki Watete Voluali, va ivaluka okuti oluali lua kala ciwa. Ka kua kale cimue ci vetiya omanu oku kuata usumba. Tunde opo toke cilo, ekalo lioluali lia pongoloka.”—Economics and the Public Welfare.
Elivulu limue li tukuiwa hati, A World Undone lia sandekiwa kunyamo wo 2006 lulume umue o tukuiwa hati, G. J. Meyer, lia popiavo hati: “Asapulo oluali, olonjanja vimue a lekisa okuti ‘ovina viosi via pongoloka.’ Catiamẽla Kuyaki Unene wa pita voluali, [1914-1918] ondaka eyi yocili. Uyaki wa pongolola ovina viosi: ka wa pongoluile lika olongave violofeka, olombiali, kuenda elavoko liolofeka, pole, wa pongololavo ovisimĩlo viomanu viatiamẽla koluali kuenda kokuavo muẽle. Uyaki, wa nena otembo yimue yĩvi ya litepa lotembo yiwa ya kala kosimbu eci handi ka kueyile uyaki watete.”
[Elitalatu kemẽla 18]
Yehova oka tuma ovangelo vaye vuyaki wo Harmagedo