Omanu va Yehova va Kuete Elavoko Liocili
“Ocisupe ca Yakoba ci kala vokati kolofeka vialua ndowumue wa Yehova, . . . ka [u] talamẽla omanu.”—MIKA 5:7.
1. Ndamupi va Isareli yespiritu va linga ono yimue yekavuluko konepa yespiritu?
YEHOVA Ululiki wavelapo eye wa lulika ombela lowume. Oku kolela komanu uveke, momo ka va tẽla oku lulika ombela kuenda owume. Uprofeto Mika wa soneha ndoco: “Ocisupe ca Yakoba ci kala vokati kolofeka vialua ndowume wa Yehova, pamue ndombela kowangu ka yi talamẽla omanu pamue omãla vomanu.” (Mika 5:7) Koloneke vilo velie okuti ovo ‘ocisupe ca Yakoba’? Va Isareli yespiritu vana va kasi handi palo posi, okuti ocisoko ca ‘Isareli ya Suku.’ (Va Galatia 6:16) ‘Komanu valua’ va sangiwa voluali, ovo va kasi‘ ndowume una u tunda ku Yehova kuenda ndombela yi tapela ovava kowangu okuti yi nena ekavuluko.’ Ocili okuti, koloneke vilo Akristão olombuavekua vana va kasi handi palo posi, va linga esumũlũho li tunda ku Suku lieciwa komanu vaye. Omo okuti ovo va litumbika kupange woku kunda Usoma, lekuatiso lia Yehova va siata oku eca komanu esapulo liaye li kuete elavoko liocili.
2. Momo lie tu kuetele elavoko liocili ndaño okuti tu kasi voluali lulo lueyuka ovitangi?
2 Ocili okuti voluali lulo omanu ka va kuete elavoko liocili. Kuli ovitangi viopulitika kuenda ekambo lioku limbuka eci ciwa leci cĩvi, kuli ungangala, ovitangi viekambo liolombongo, evĩho lialua kuenda ovoyaki. Evi ovio ovina vi sangiwa voluali lulo tu kasi cilo okuti lua vialiwa la Satana Eliapu. (1 Yoano 5:19) Omo liaco, ci tava okuti omanu valua va kuata usumba weci cikeya kovaso yoloneke. Pole, etu tuafendeli va Yehova, ka tu kuete usumba momo tu kuete elavoko liocili lieci ci keya kovaso. Elavoko liaco tu kuete liocili muẽle momo li kuete uvangi u sangiwa Vondaka ya Suku. Etu tua kolela calua Yehova kuenda kondaka yaye, momo ovina viosi eye a vangula via siata oku tẽlisiwa.
3. (a) Momo lie Yehova a yambuilile va Isareli la va Yuda? (b) Momo lie olondaka via Mika vi kapiwilakovo koloneke vilo?
3 Ocitumasuku cuprofeto Mika ci tu vetiya oku endela vonduko ya Suku okuti Yehova kuenda ci tu ĩha elavoko liasuapo liotembo yo kovaso. Kocita cecelãla O.Y., eci uprofeto Mika a lombolola olondaka viaye viocitumasuku, omanu vana va kala vocisila la Suku va litepele volofeka vivali okuti, ofeka ya va Isareli leyi ya va Yuda kuenda vosi yavo ka va kapeleko vali ocisila ca Suku. Noke ovituwa viavo viekalo vieya oku nyõleha, kuenda vetavo mueya oku kala omanu vamue va tomba Suku omo liocipululu coku kuata ovokuasi. Pole, Yehova wa va lungula hati, eye oka nena eyambulo kokuavo. Ocili okuti, alungulo a Suku a loñisiwile komanu vana vo kotembo ya Mika. Ovitangi vio koloneke vilo vi kasi ndevi vio kotembo yuprofeto Mika kuenda olondaka viaye vi kasivo oku tẽlisiwa cilo muẽle. Tuka limbuka ndomo olondaka viaye vi kuete esilivilo koloneke vilo poku konomuisa atosi a velapo a sangiwa vovipama epanduvali vielivulu lia Mika.
Ceci Elivulu Lia Mika li Lombolola
4. Ulandu upi u sangiwa kelivulu lia Mika okupisa kocipama 1 toke 3?
4 Tete, tu konomuisi eci elivulu lia Mika li lombolola. Kocipama 1, Yehova o situlula usuanji wa va Isareli kuenda wa va Yuda omo liungangala wavo. Eye wa wa popia hati, va Isareli vaka kunduiwa kuenda va Yuda vaka yambuiwila kolombundi vio ko Yerusalãi. Ocipama 2 ci lekisa okuti olohuasi kuenda omanu va kemãla va kasi oku talisa ohali ava vahongua kuenda omanu vana ka va kuete oñuatisi. Pole, kuli ohuminyo yimue yi tunda ku Suku. Omanu va Suku vaka kongeliwa pamosi. Ocipama 3 ci lombolola episo Yehova a loñisa kasongui vofeka kuenda kovaprofeto vesanda. Asongui vaco vofeka va kala oku pengisa esunga kuenda ovaprofeto va kala olohembi. Omo liovitangi viaco, espiritu lia Yehova lia kuatisa Mika oco a sapuile omanu esombiso Yehova a kala oku va nenela.
5. Ondaka yipi yesilivilo ya lomboluiwa kelivulu lia Mika kocipama 4 kuenda 5?
5 Ocipama 4 ci lombolola okuti koloneke via sulako omanu vo kolofeka viosi va keya komunda yonjo ya Yehova oco va longisiwe laye. Pole, tete va Yudea vaka tualiwa kumandekua ko Bavulono. Kuenje, noke Yehova oka va yovolako. Ocipama 5 ci lombolola okuti, Mesiya oka citiwila vo Beteleme ya Yuda. Eye oka songuila omanu vaye kuenda oka va yovola peka lia vakualofeka vana va kala oku va talisa ohali.
6, 7. Atosi api a lekisiwa kocipama 6 kuenda 7 cocitumasuku ca Mika?
6 Elivulu lia Mika kocipama 6 li lombolola episo Yehova a loñisa komanu vaye vekanga. Nye Yehova a linga okuti oco ca vetiya omanu oku lekisa esino kokuaye? Yehova ka lingile cimue. Ocili okuti, olonumbi viaye via sunguluka calua. Eye o yongola okuti afendeli vaye va kala omanu vakuesunga, vakuahenda haivo vakuesunguluko osimbu vamamako oku endaenda laye. Va Isareli la va Yuda hacoko va linga, ovo va nõlelepo oku sinila Suku kuenje veya oku liyaka lovitangi vialua.
7 Vocipama ca sulako cocitumasuku ca Mika uprofeto Mika o situlula undingaĩvi womanu vo kotembo yaye. Mika ka sumuile, pole eye wa nõlelelepo oku lekisa ‘ocituwa ca sunguluka coku talamẽla’ Yehova. (Mika 7:7) Olondaka via sulako vielivulu lia Mika vi lekisa ekolelo liokuti, Yehova oka kuatela ohenda omanu Vaye. Ovovangi a lekisa okuti elavoko liuprofeto Mika lia tẽlisiwa muẽle ocili. Eci epindiso Yehova aecele komanu vaye lia pua kunyamo wo 537 O.Y., lohenda yaye wa ecelela okuti omanu vana va supako va tiukila kofeka yavo.
8. Ndamupi ove o lombolola loku teta onimbu ulandu u sangiwa velivulu lia Mika?
8 Eli esapulo limue liwa Yehova a situlula lekuatiso liuprofeto Mika! Elivulu eli li tu longisa ndomo Yehova a tata omanu vana va kasi oku u vumba, pole havakuaciliko. Ocitumasuku caco ci lombolola eci ci kasi oku pita koloneke vilo. Handi vali, elivulu liaco lieca elungulo lia Suku lina li tu lekisa ndomo tu pondola oku ambata omuenyo wetu koloneke vilo viovitangi osimbu tu amamako oku pamisa elavoko lietu.
Ñala Yehova Ukuonene Wosi o Popia
9. Ndomo elivulu lia Mika 1:2 li lombolola, nye Yehova a kala oku linga?
9 Cilo tu konomuisi lutate ulandu welivulu lia Mika. Kelivulu lia Mika1:2 tu tangako ndoco: “Amanu vosi, yevi! Alofeka viosi, la vosi va kasimo, yeveleli! Ñala Yehova, una o kasi vonembele yaye yi kola a linge ombangi yoku vu pisa.” Ocili okuti, nda ove wa kalele kotembo yuprofeto Mika, olondaka viaco nda via ku vetiya. Handi vali, olondaka viaco nda via ku vetiyavo oku vi yevelela omo okuti Yehova o kasi oku vanguila vonembele yaye yi kola kuenda eye ka kasi oku sapuila lika omanu vo ko Isareli lava vo ko Yuda. Pole, eye o kasi oku sapuila omanu vana va sangiwa kolonepa viosi violuali. Kotembo ya Mika omanu va tombele calua Ñala Yehova ukuonene wosi. Noke votembo yimue ovina viosi vieya oku pongoloka, momo Yehova weya oku mãlako etombo liaco vonjanja yimosi.
10. Momo lie olondaka vielivulu lia Mika 1:2 vi kuetele esilivilo kokuetu?
10 Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo. Elivulu Liesituluilo 14:18-20, li lombololavo okuti Yehova o kasi oku vanguila vonembele yaye yi kola. Ndopo Yehova oka mãlakovo etombo kuenje omanu vaka komõha omo liovina vikeya kovaso yoloneke. Onjanja eyi, ‘ayuva okilu lieve’ okuti evĩho, aka imbiwa vocikoselo cinene conyeño ya Yehova, oco a kundukile kumuamue loluali lulo lua Satana.
11. Olondaka vielivulu lia Mika 1:3, 4 vi lomboloka nye?
11 Yevelela eci Yehova a yongola oku linga. Elivulu lia Mika 1:3, 4 li popia ndoco: “Tala, Yehova o tunda vocitumãlo caye, o loka, enda loku liata kolonumbuko viongongo. Kuenje olomunda vi yengulukila vemẽhi liaye, vi pita vakungu ndesela konẽle yondalu, pamue ndovava a pesekela keñueñue.” Anga hẽ Yehova oka siapo ocitumãlo caye kilu oco eye palo posi loku lamana olomunda kuenda oku pita vanyala Vofeka Yohuminyo? Sio, hacoko. Eye ka sukila oku linga ndoco. Eye oka luluvalela lika palo posi lutate walua oco ocipango caye ci tẽlisiwe. Handi vali, eci ka ci lomboloka oku kundula ongongo yilo, pole ci lomboloka oku kunduiwa kuolonungi violuali okuti vika pita lovitangi via lomboluiwa ndeti. Eci Yehova aka kundula olondingaĩvi, vika kala ndolomunda vi yengulukila vemẽhi liaye kuenda vaka kala ndanyala a kasi oku nyolẽha locilemawe.
12, 13. Ndomo elivulu lia 2 Petulu 3:10-12 li lombolola, nye ci lingisa elavoko lietu oku kala liocili?
12 Olondaka viocitumasuku ca Mika 1:3, 4 ci tava okuti ci ku ivaluisa ocitumasuku cikuavo ca lombolola ale eci catimẽla kovitangi vika pita voluali lulo. Ndomo elivulu lia 2 Petulu 3:10 li lombolola, upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Eteke lia Ñala [Yehova] puãi liya ndocimunu, Leci liya, ovailu a takata lokukẽlõha kua lua. Ovina viosi vi yenguluka londalu, longongo lovina viosi vi kasimo vi pia.” Ocitumasuku ca Mika ci kuete elomboloko limuamue lolondaka viupostolo Petulu, momo ka vi lomboloka oku yokiwa kuoluali lulo tu kasi ndeti kuenda ilu. Pole, olondaka viaco vi lombolola eci catiamẽla kohali ya piãla yika pita voluali lulo luevĩho.
13 Omo okuti ekunduko liaco li kasi ocipepi, Akristão va sukila oku kolela kueci ci keya kotembo yokovaso ndeci uprofeto Mika a linga. Ndamupi? Ovo va pondola oku ci linga poku pokola kelungulo li sangiwa vukanda wupostolo Petulu. Eye wa popia hati: “Co sesameli okuti, kovimuenyo viene, vu kola kuenje vu sumbila Suku. Vu kala ndomo osimbu vu lavoka loku yayuisa etukuluko lieteke lia [Yehova] Suku.” (2 Petulu 3:11, 12) Elavoko lietu liotembo yokovaso li pondola oku kala liocili nda tu amamako oku pokola lutima wosi loku kũlĩhĩsa nda ovituwa vietu via pua eko okuti vi kola kuenda oku ambata omuenyo weyuka ovituwa vioku sumbila Suku. Handi vali, elavoko lietu lipamisiwavo nda ka tua ivaleleko okuti eteke lia Yehova likeya muẽle ocili.
14. Momo lie va Isareli la va Yuda va sesamẽlele oku yambuiwa?
14 Yehova o lombolola esunga lieci omanu vaye vo kosimbu va sesamẽlele oku yambuiwa. Elivulu lia Mika 1:5 li popia ndoco: “Eci cosi ciyilila okulueya kua Yakoba kekandu liepata lia Isareli. Okulueya kuaco kua Yakoba kue? Ha Samáriako? Lekandu liaco liepata lia Yuda lie? Ha Yerusalãiko?” Va Isareli la va Yuda va kala komuenyo omo lia Yehova. Pole, ovo va sinila Yehova kuenda evĩho liavo lia li sanduila toke volombonge vialupale avo okuti o Samaria kuenda o Yerusalãi.
Ovilinga Vĩvi Via Livokiya Calua
15, 16. Omanu vo koloneke via Mika va litumbikile kovilinga vipi via vĩha?
15 Ocindekaise cimue cevĩho lia lingiwa lomanu vokotembo yuprofeto Mika ca lomboluiwa ciwa kelivulu lia Mika 2:1, 2 ku popia hati: “Ava va sokoluila evĩho povola avo ha va lingi cĩvi, ngongo yavo! Eci ku ca omẽle va ci linga momo va ci tẽla. Va livela ovapia kuenje va a kuata. Va livela olonjo kuenje va vi tambula. Va talisa ohali omunu lonjo yaye. Va nyõla omunu lovipako viaye.”
16 Omanu vakuacipulu va siata oku pasuka kuteke loku konomuisa ndomo va pondola oku nyana vovapia kuenda volonjo viomanu vana va lisungue lavo. Komẽle ovo va yayulako oku linga undingaĩvi wavo. Nda ovo va ivalukile ocisila ca Yehova, nda va tẽla oku yuvula ovilinga viaco vĩvi. Ocihandeleko ca eciwile ku Mose ca enda oku teyuila olohukũi. Oco ka ca ecelele okuti epata li pumba omoko yoku kuata ocipiñalo. Pole, omanu vana vakuacipululu, ka va lekisile esumbilo kocihandeleko caco. Ovo va tombele olondaka vi sangiwa kelivulu Liovisila 19:18, li popia ndoco: “Sola puãi u o lisungue love ndeci o lisola ove muẽle.”
17. Nye ci pondola oku pita eci omanu vana va popia hati va kasi oku vumba Suku va pitisa lika kovaso ovokuasi komuenyo wavo?
17 Ulandu owu u lekisa eci ci pondola oku pita lomanu vana va popia hati, va kasi oku vumba Suku pole, va kuata owesi lovina viespiritu kuenda va velisapo oku sandiliya ovokuasi komuenyo wavo. Upostolo Paulu wa eca elungulo Kakristão vo kotembo yaye hati: “Ava va yongola oku linga olohuasi va kupukila vayonjo, va fa vonjanjo kuenje va kuatiwa lalivelo uveke, hao a nyõla, kuenje a kokela omanu oku vombisua loku nyõleha.” (1 Timoteo 6:9) Eci omunu a kuata lika onjongole yoku nganyala olombongo vialua komuenyo waye, ci lekisa okuti, o kasi oku fendela o suku yesanda, okuti Ukuasi. O suku yaco eyi yesanda ka yeci lalimue elavoko liakolapo liotembo yokovaso.—Mateo 6:24.
18. Ovitangi vipi vieya oku pita lomanu vana va pitisile kovaso ovokuasi koloneke via Mika?
18 Kotembo ya Mika, omanu valua veya oku limbuka okuti oku kolela ovokuasi ocina cimue cesanda liaño. Kelivulu lia Mika 2:4, Yehova o lombolola ndoco: “Eteke liaco va vu tela olusapo ha va lu imbi ndocisungo coku lila, vati Tua nyolẽha we! Wa pongolola onepa yomanu vange. Wa yi njupa we! Wa tepela ovapia etu ava va tu kuata.” Ocili okuti, ovimunu vina via siata oku nyana volonjo kuenda vovapia vika pumba ocipiñalo cepata liavo. Ovio, vikambatiwa kumandekua kofeka yikuavo kuenje ovikuata viavo vika siala lomanu vana vava “kuata” ale vana vakualofeka. Elavoko liosi va kala lalio lika takata.
19, 20. Nye ceya oku pita la va Yudea vana va lekisile ekolelo ku Yehova?
19 Omanu vana va kolela Yehova va kuete elavoko limue lia pama. Omo okuti Yehova ukuacili wa tẽlisa ohuminyo yaye a lingilile a Avirahama kuenda Daviti kuenje o kuetelevo ohenda omanu vana va kasi oku lekisa ocisola kokuaye ndeci Mika a lingile kuenda omanu vaco va yevite evalo omo liundingaĩvi u kasi voluali lulo. Oco omanu vaco ava va amameko oku kala lovituwa viwa kuka kala epongoloko votembo yina Yehova a sokiya.
20 Eci oco ca pita kunyamo wo 537 O.Y., eci Ombavulono ya kunduiwa kuenda eci va Yudea vana va supapo va tiukila kovambo avo. Kotembo yaco, oco olondaka vielivulu lia Mika 2:12 via fetika oku tẽlisiwa. Yehova wa popia hati: “A Yakoba, ocili ndu kongeli ene vosi, ñongela ocisupe ca Isareli; ndi va kapa pamuamue ndolomeme vocunda, ndocunda colomeme vocililo cavio; va yuela ca lua omo owiñi wavo walua.” Hacisolakuoco capiãla Yehova a kuete! Noke yoku pindisa omanu vaye leyambulo, eye wa ecelela okuti omanu vamue va supapo va tiukila kovambo avo oco vo vumbile vofeka yina eye a ecele ku vakukululu yavo.
Ovituwa Vio Koloneke Vilo vi Kasi Ndevi Vio Kosimbu
21. Ndamupi ekalo lio koloneke vilo li sokisiwa leli lio kotembo ya Mika?
21 Noke yoku konomuisa ovipama evi vivali viatete vielivulu lia Mika, anga hẽ wa komõha calua omo lioku limbuka okuti ovituwa vio kotembo ya Mika haivio vi kasi oku lekisiwa koloneke vilo? Ndeci ca kala kotembo ya Mika, koloneke vilo, kulivo omanu valua va siata oku popia hati, va kasi oku vumba Suku. Pole, ndeci ca pita kosimbu okuti va Isareli va litepele la va Yuda, haicovo ci kasi oku pita koloneke vilo momo omanu vakuatavo koloneke vilo va siatavo oku liyaka pokati. Olohuasi vialua vi sangiwa vetavo liesanda via siata oku talisa ohali olohukũi. Asongui vetavo liesanda va kasi oku amamako oku ecelela ovina viosi vi pisiwa Lembimbiliya. Ka ci komohĩsa oku kũlĩha okuti ndopo muẽle etavo liesanda lika kunduiwa kumosi ‘Lombavulono Yinene’ okuti oyo ombala yinene yetavo liesanda! (Esituluilo 18:1-5) Pole, ndeci ca kala kotembo ya Mika, Yehova oka kuatavo omanu va kolela kokuaye palo posi.
22. Ovimunga vipi vivali via kapa elavoko liavo Kusoma wa Suku?
22 Kunyamo wo 1919, Akristão olombuavekua va siapo elitokeko liavo liosi letavo liesanda kuenje va fetika oku kundila kolofeka viosi olondaka viwa Viusoma wa Suku. (Mateo 24:14) Poku fetika lupange wavo, tete va kala oku sandiliya va Isareli yespiritu vana va supapo. Noke, veyavo oku ongolola “olomeme vikuavo,” kuenje ovimunga viaco vivali via linga ‘ocunda cimosi ci kuete ungombo umuamue.’ (Yoano 10:16) Ndaño okuti cilo afendeli vaco ava va Yehova haivo vakuekolelo, va kasi oku vumba Suku kueci ci soka 234 kolofeka, vosi yavo va kasi ‘vocimunga cimuamue.’ Kuenje, cilo ocunda colomeme ceyuka to ‘onjuela yowiñi walume’ kuenda akãi lomãla. Ovo ka va lavoka oku kala voluali lulo lua vĩha pole, va kolela Usoma wa Suku una uka nena ofeka yelau palo posi.
23. Momo lie o kuetele ekolelo liokuti elavoko liove liocili muẽle?
23 Ocinimbu ca sulako celivulu lia Mika kocipama 2 ci lombolola eci catiamẽla kafendeli va Yehova ndoco: “Soma yavo o va pitila kovaso. Yehova o linga usongui wavo.” Anga hẽ, o pondola oku li sokolola ove muẽle oku kala vongendo yaco yeyulo, loku kuama Yesu Kristu osoma kumosi la Yehova usongui wa velapo? Nda oco, kũlĩha okuti eyulo liaco liocili muẽle kuenda elavoko liove liocili. Ove oka kuata vali elomboloko lia suapo osimbu tu amamako oku konomuisa atosi a velapo a sangiwa vocitumasuku ca Mika.
Ndamupi o Tambulula?
• Koloneke via Mika momo lie Yehova a nolẽlapo oku yambula va Yuda la va Isareli?
• Nye ci pondola oku pita lomanu vana va popia hati, va kasi oku vumba Suku, pole va velisapo oku sandiliya ovokuasi komuenyo wavo?
• Noke yoku konomuisa elivulu lia Mika kocipama 1 kuenda 2, momo lie ove o kuetele ekolelo liokuti elavoko liove liocili muẽle?
[Elitalatu kemẽla 6
Ocitumasuku ca Mika ci pondola oku pamisa ekalo lietu kespiritu
[Elitalatu kemẽla 7
Ndeci ca pita locisupe ca va Yudea kunyamo wo 537 O.Y., va Isareli kespiritu kuenda akamba vavo va kasivo oku amamako lefendelo liocili