OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 15/12 kam. 18-22
  • “Kolisiko, Oco Vu Mõla Eyovo Lia Yehova”

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • “Kolisiko, Oco Vu Mõla Eyovo Lia Yehova”
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Yehova wa Popela Omanu Vaye
  • “Mõla Eyovo Lia Yehova”
  • Lilongisila Keyovo Lia va Isareli
  • Kolela Yehova
  • Tu Kũlĩhĩ Olonjila Via Yehova
    Utala Wondavululi—2005
  • Ove hẽ o Lete “Una ka Muiwa Lovaso”?
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Crossing the Red Sea
    Elivulu Liasapulo Embimbiliya
  • Ocikomo Vokalunga Kakusuka
    Ovolandu o pondola oku lilongisa Vembimbiliya
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 15/12 kam. 18-22

“Kolisiko, Oco Vu Mõla Eyovo Lia Yehova”

“Eci Yehova a kasi lame si kuata usumba. Omunu hẽ, o ndinga nye?” ​—⁠OSAMO 118:⁠6.

1. Ocilunga cipi omanu va lavoka?

KOLONEKE VILO, omanu va lavoka ocilunga cimue okuti lalimue eteke ca pitile voluali. Yesu poku vangula catiamẽla koloneke vilo, wa sapuila olondonge viaye hati: “Koloneke viaco ku kala ohali ya lua, yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali toke cilo, kuenje ka yiya vali. Kuenje, nda oloneke viaco ka via tepuluilue, nda lomue omunu o popeliwa, puãi oloneke viaco via tepuluilua ava va noliwa.”​—⁠Mateo 24:​21, 22.

2. Nye ci kasi oku tutuiya ohali ya piãla?

2 Ndaño ovangelo ka va muiwa lovaso omanu, cilo va kasi oku tutuiya ohali ya piãla. Upostolo Yoano wa kuata epuluvi lioku limbuka esunga lietateko liaco, vesituluilo a tambula ku Yesu. Eye wa lombolola hati: “Nda mola ovangelo vakuãla, va talama kavindi akuãla okilu lieve, va tutuiya olofela vikuãla viokilu lieve. . . . Nda mola ungelo ukuavo wa tukuluka kutundilo, o kuete peka esitikilo lia Suku o kasi lomuenyo. Wa vilikiya lolukandi kovangelo vakuãla [hati:] . . . Ko ka nyõli handi ilu lieve, pamue okalunga, pamue oviti, te tua kapa olondimbukiso via Suku yetu kovipolo viakuenje vaye.”​—⁠Esituluilo 7:​1-3.

3. Nye cika pita tete eci handi ohali ya piãla ka ya fetikile?

3 Oku kapiwa ondimbukiso yasulako kovipolo violombuavekua okuti ‘akuenje va Suku yetu,’ ku panda kesulilo. Ovangelo vakuãla, ndopo vaka tambula omoko yuku kutulula ofela yika nyõla oluali. Eci vaka yi kutulula nye cika pita tete? Ungelo umue wa tambulula hati: “Imbo linene [lio] Bavulono li laika oku kunduiwa, kuenje ka li moleha vali.” (Esituluilo 18:​21) Ovangelo vokilu vaka sanjuka calua eci atavo esanda voluali aka nyõliwa!​—⁠Esituluilo 19:​1, 2.

4. Nye tu lavoka?

4 Olofeka viosi voluali, vika ñualelapo omanu va Yehova. Anga hẽ, vika tẽla oku malako Akristão vakuekolelo? Kokuavo, ci molẽha ndu okuti vaka ci tẽla. Pole, olohoka viokilu Yesu Kristu aka songuila, vika nyõla ovisoko viaco viomanu! (Esituluilo 19:​19-​21) Noke, Eliapu kumue lovangelo vaye, ka vaka kuata vali ongusu yoku yapula omanu, momo vaka yikiwa vokuenda kuohulukãi yanyamo. Owiñi wakahandangala uka puluka kesulilo lioluali lulo, uka kuata ekavuluko!​—⁠Esituluilo 7:​9, 10, 14; 20:​1-3.

5. Omanu vana vamamako lekolelo ku Yehova va lavoka nye?

5 Tu lavoka oku tẽlisiwa kuohuminyo yaco yi komohisa, kuenje, omoko ya Yehova yoku viala, yika kemanyiwa. Nda tu amamako oku pokola ku Yehova loku teyuila uviali waye, tuka kuata epuluvi lioku kuatisa koku kemãlisa onduko ya Yehova kuenda oku tẽlisa ocipango caye. Nda tua ci linga, tuka kuata esanju lia piãla!

6. Nye tu sukila oku konomuisa omo liovolandu a laika oku pita voluali?

6 Anga hẽ, tua liangiliyila ovolandu aco a komohisa? Tua kolela hẽ kunene wa Yehova woku popela? Tu tava hẽ okuti oka nena ekuatiso liwa votembo a sokiya? Oco tu ece etambululo, tu sukila oku ivaluka olondaka upostolo Paulu a sapuila Akristão vo ko Roma poku popia hati: “Cosi ca sonehiwa kosiahũlu ca sonehiwa oku tu longisa okuti, epandi kuenda okukolisiwa lovisonehua ku tu kokela elavoko.” (Va Roma 15:⁠4) Pokati kovina viaco via sonehiwila oku tu longisa loku tu ĩha elavoko, pali ulandu u lekisa ndomo Yehova a yovola va Isareli kupika Wegito. Oku konomuisa ulandu wa va Isareli ndomo Yehova a va yovola, ci pamisa ekolelo lietu osimbu tu lavoka ohali ya piãla.

Yehova wa Popela Omanu Vaye

7. Ocitangi cipi ca pita Kegito kunyamo wo 1513 Otembo Yale?

7 Kunyamo wo 1513 Otembo Yale, Yehova wa nenele afengi ecea ku va Egito. Noke liefengi liekũi, Fareo wa sapuila Mose hati: “Lunguka! Ku ka mbanje vali kocipala, omo eteke o mõla kocipala, haico o fa.” Noke, Mose wa tambulula hati: “Ci lingiwe muẽle ndeci wa popia. Si mõli vali ocipala cove.”​—⁠Etundilo 10:​28, 29.

8. Olonumbi vipi viepopelo va Isareli va tambuile, kuenda nye ceyililako?

8 Yehova wa situluila Mose hati, Fareo kuenda omanu vosi va Egito, vaka vetiwa lefengi lia sulako. Keteke 14, kosãi ya Aviva (ale ya Nisana), aveli vosi vo Kegito alume kuenda ovinyama viosi va fa. Pole, va Isareli va puluka omo lioku pokola kolonumbi Suku a ecele ku Mose. Ovo, va kapa osonde kovikuli lo kovipamba viapito, kuenda va kala volonjo. Nye ca pita kuteke waco? Ulandu wa Mose u popia hati: “[Vokati] kuteke Yehova wa nyõla olonuñulu viosi viofeka ye Egito.” Omo liaco, Fareo wa yokokele calua, kuenje wa vilikiya Mose la Arone loku va sapuila hati: “Tundi vofeka yange. . . . Kuendi, ka fendeli Yehova ndeci wa popia.” Kuenje, etendelo li panda kueci ci soka olohuluwa vitatu via va Isareli, va endela kumue ‘lowiñi walua’ wa va Egito.​—⁠Etundilo 12:​1-7, 29, 31, 37, 38.

9. Onjila yipi Suku a lekisa ku va Isareli poku tunda Kegito, kuenda momo lie?

9 Kokalunga ko Mediteraneo kuenda kofeka yo Palestina oko lika kua kala onjila ya sunguluka va Isareli va sukilile oku pita. Pole, kua kala ovanyali vavo va Filisiti. Omo liaco, Yehova poku teyuila omanu vaye kovanyali vaco, wa va songuila loku pita vekalasoko konele Yokalunga Kakusuka. Ndaño va kala owiñi walua, pole, pokati kavo ka pa kaile ombuanja. Embimbiliya li popia hati: “Va Isareli va tunda tupu ve Egito, [va mãleha ale ovimãleho viuyaki].”​—⁠Etundilo 13:​17, 18.

“Mõla Eyovo Lia Yehova”

10. Momo lie Suku a sapuilila va Isareli oco va kale ocipepi loko Pihahirote?

10 Kua pita ulandu umue u komohisa eci Yehova a lomboluila Mose hati: “Sapuila va Isareli, huti, Tiuki. Tungi ocilombo ocipepi loko Pihahirote, pokati ka Migidolo lokalunga, kovaso ya Baale-Cifone.” Owiñi wa kala pokati kolomunda kuenda Okalunga Kakusuka, osimbu va kala oku pokola kolonumbi viaco. Ovo va kala ndu okuti, ka va kuatele onjila yoku puluka. Pole, Yehova wa tetulula ocitangi caco. Eye wa sapuila Mose hati: “Ndi tĩlĩsa utima wa Fareo okuti eye o va landula. Oco ndi limuisa esumbilo ku Fareo lokolohoka viaye viosi. Kuenje va Egito va ndimbuka okuti ame ndi Yehova.”​—⁠Etundilo 14:​1-4.

11. (a) Nye Fareo a linga, kuenda va Isareli va kala ndati? (b) Mose wa tambulula ndati oku liyeya kua va Isareli?

11 Fareo wa limbuka okuti, ka lingile ocina ca sunguluka poku ecelela va Isareli oku tunda Kegito. Omo liaco, wa va landula leci ci soka 600 kakãlu aye uyaki. Eci va Isareli va limbuka okuti, va Egito va kasi ocipepi lavo, va kuata usumba, kuenje va popia ku Mose hati: “Ve Egito ka mu kuete ayambo nga oco wa tu upila ha tu fila vekalasoko?” Mose poku lekisa ekolelo keyovo lia Yehova, wa tambulula hati: “Ko ka yokoki. Kolisiko, oco vu mõla eyovo lia Yehova lina a ko muisa etaili. . . . Yehova [oku yakeliko]. Cene oku ũha lika.”​—⁠Etundilo 14:​5-14.

12. Yehova wa popela ndati omanu vaye?

12 Olondaka via Mose viokuti Yehova o yakelako va Isareli, vieya oku tẽlisiwa, momo ovangelo va fetika oku yaka. Ungelo wa Yehova wa linga ocikomo coku endisa ongunji yelende oco li songuile va Isareli. Eci va Egito va kuata owelema, elende liaco lia tuila ocilombo ca va Isareli. (Etundilo 13:​21, 22; 14:​19, 20) Mose poku pokola kocihandeleko ca Suku, wolõla eka liaye. Ulandu waco wamisako hati: “Yehova wa sikisa ofela yokutundilo uteke wosi. . . . Va Isareli va lokila vokati kokalunga posi ya kukuta, kuenje ovava a linga ndocimbaka konẽle yavo yokondio lokonẽle yokepĩli.” Va Egito vamamako oku va landula, pole Yehova wa teyuila omanu vaye. Eye wa tateka olohoka via va Egito loku sapuila Mose hati: “Oluĩla eka liove kilu liokalunga okuti ovava aco a tiukila ku va Egito, kakãlu avo kuenda ku vakuakuendela kotuvalu tuavo.” Omo liaco, Fareo lolohoka viaye, vosi va kunduiwa kuenda lomue wa supapo!​—⁠Etundilo 14:​21-28; Osamo 136:⁠15.

Lilongisila Keyovo Lia va Isareli

13. Eci va Isareli va yovuiwa, nye va linga noke?

13 Eyovo li komohisa lia kuatisa ndati vana va puluka? Mose kumue la va Isareli, va imba ocisungo coku sivaya Yehova! Ovo va imba hati: “Njimbila Yehova, eye wa tulamẽla ca piãla. . . . Yehova o viala olotembo ka vi pui.” (Etundilo 15:​1, 18) Ocimaho cavo catete, ca kala coku sivaya Suku. Omo liaco, Yehova wa lekisa unene waye vepuluvi liaco.

14. (a) Nye tu lilongisa catiamẽla ku Yehova ndomo a kuatisa va Isareli? (b) Cipi ocipama cunyamo wo 2008?

14 Ovolandu a tukuiwa ndeti, a tu vetiya oku kuata elavoko lie? A tu vetiya oku kuata elavoko liokuti, Yehova oka malako ovitangi viosi omanu vaye va kasi oku liyaka lavio cilo, kuenda oka vi tetulula. Okalunga Kakusuka, kaka tatekele va Isareli oku yoka, momo Yehova wa sikisa ofela yokutundilo, kuenje ya tepa ovava pokati. Eye wa ecelela okuti, ovava Okalunga Kakusuka, a ponda Fareo lasualali vaye. Ovolandu aco, a tu vetiya oku pitulula olondaka viukualosamo wa popia hati: “Yehova [o] kasi lame si kuata usumba. Omunu hẽ, o ndinga nye?” (Osamo 118:⁠6) Tu pondolavo oku lembelekiwa lolondaka via Paulu vi sangiwa kelivulu lia Va Roma 8:31 li popia hati: “Nda Suku o kasi letu helie o tu katukila?” Olondaka evi vi pamisa ekolelo lietu! Ovio, vi tepulula usumba latatahãi tu pondola oku kuata, kuenda vi pamisa elavoko lietu. Omo liaco, vokuenda kunyamo ulo wo 2008, kua nõliwa ocipama Cembimbiliya ci popia hati: “Kolisiko, oco vu mõla eyovo lia Yehova.”​—⁠Etundilo 14:⁠13.

15. Epokolo lia kuata esilivilo lie eci va Isareli va yovuiwa Kegito, kuenda li kuete esilivilo lie koloneke vilo?

15 Ungende wa va Isareli woku tunda Kegito u tu longisa nye? U tu longisa okuti, tu sukila oku pokola ku Yehova kovina viosi a tuma oku linga. Va Isareli va pokola poku tẽlisa ovina viosi via kongelele voku pongiya ocipito Copaskoa. Ovo va pokolavo poku kala volonjo vokuenda kuteke 14 yosãi ya Nisana. Eci va tunda Vegito, va kala ndomanu ‘va loña kuyaki.’ (Etundilo 13:​18) Koloneke vilo, tu sukilavo oku pokola kolonumbi vieciwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’! (Mateo 24:​45) Tu sukilavo oku pokola kolondaka via Suku vi popia hati: “Eci vu tiamẽla kondio pamue kepĩli oco ovatui ene a yeva ondaka yi tundilila konyima yene, yiti, ‘Enjui, eyi oyo onjila, endelimo.’” (Isaya 30:​21) Osimbu tu lavoka okuiya kuohali ya piãla, citava okuti tuka tambula olonumbi vimue. Oco tu popeliwe keteke liaco, tu sukila oku kala kumosi lomanu va Yehova vakuekolelo.

16. Nye tu lilongisa konjila Suku a kuama poku yovola va Isareli?

16 Ivalukavo okuti Yehova wa teyuila va Isareli kocitangi va lavokale oku pita laco eci va kala kohele yoku kunduiwa pokati kolomunda Lokalunga Kakusuka. Ovo va molehele okuti, ka va kuatele onjila yoku puluka kovanyali vavo. Onjila yaco ya molehele ndu okuti, ka ya sungulukile. Pole, Yehova wa va kuatisa omo lioku linga ovina viosi vieca esivayo kokuaye kuenda wa popela omanu vaye. Koloneke vilo, pamue ka tu kuata elomboloko lionjila ya kuamiwa poku potolola ovitangi vimue vocisoko ca Yehova. Pole, tua kolela okuti, Yehova wa siata oku tu ĩha olonumbi lekuatiso liukuenje wa kolelua. Olonjanja vimue, tu sima okuti ovanyali vetu va kasi oku tẽlisa ovimaho viavo kovina viosi va linga. Omo okuti ka tua lipuile, ka ca lelukile oku kuata elomboloko liovina via kongelamo. Pole, Yehova o tẽla oku pongolola ovina votembo a sokiya, ndeci a linga la va Isareli.​—⁠Olosapo 3:⁠5.

Kolela Yehova

17. Momo lie tu sukilila oku kolela konjila ya Suku yoku tu songuila?

17 Ove hẽ, o pondola oku limbuka ekolelo va Isareli va kuata eci ongunji yelende ya va songuila kutanya okuti kuteke ya kala ndulienge wondalu? Ocili okuti, “omunga ya Suku,” oyo ya va songuila. (Etundilo 13:​21, 22; 14:​19) Koloneke vilo, tua kolelavo okuti, Yehova o songuila omanu vaye, o va teyuila kuenda o va yovola. Tua kolela kohuminyo yokuti: “[Yehova] ka yanduluka olosandu viaye. Vakuesunga va tatiwa oloneke viosi.” (Osamo 37:​28) Tu sukila oku ivaluka okuti, ovangelo va kuete epondolo lioku kuatisa omanu va Suku koloneke vilo. Lekuatiso liavo, tu pondola oku “mõla eyovo lia Yehova.”​—⁠Etundilo 14:⁠13.

18. Momo lie tu sukilila oku ‘maleha ovimaleho viosi via Suku’?

18 Nye ci tu kuatisa ‘oku kolisako’ ale oku amamako oku endela vonjila yocili? Ci tu kuatisa oku wala ovimaleho viespiritu upostolo Paulu a tukula vukanda a sonehela va Efeso. Eye o tu vetiya hati, “malehi ovimaleho viosi via Suku.” Anga hẽ, tua wala ovimaleho viosi viespiritu? Okalendaliu kunyamo ulo ka lekisa okuti, omunu lomunu o sukila oku kũlĩhĩsa nda wa wala ovimaleho viaco. Unyali wetu Satana Eliapu, wa kũlĩha ahonguo etu, kuenda o sanda onjila yoku tu kuata. Ndaño tu kasi ‘oku yaka’ lovangelo vãvi, tu pondola oku yula lekuatiso lia Yehova!​—⁠Va Efeso 6:​11-18; Olosapo 27:⁠11.

19. Asumũlũho api tu pondola oku tambula nda tua pandikisa?

19 Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Lepandi liene vu mola omuenyo.” (Luka 21:​19) Omo liaco, tu sukila oku kala pokati ka vana va siata oku pandikisa kovitangi, okuti va kuete esumũlũho liohenda ya ‘Yehova Suku yoku mõla eyovo li tunda kokuaye.’

O Tambulula Ndati?

• Ovolandu api tu lavoka?

• Yehova wa lekisa ndati unene waye woku yovola omanu kunyamo wo 1513 Kotembo Yale?

• Nye wa nõlapo oku linga vokuenda kuotembo yi laika okuiya?

[Elitalatu kemẽla 22]

Ocipama Cembimbiliya cunyamo ulo wo 2008 ci popia hati: “Kolisiko, oco vu mõla eyovo lia Yehova.”​—⁠Etundilo 14:⁠13.

[Elitalatu kemẽla 19]

“Cosi ca sonehiwa kosiahũlu ca sonehiwa oku tu longisa”

[Elitalatu kemẽla 20]

Fareo, wa nenele ovitangi ku va Egito

[Elitalatu kemẽla 21]

Va Isareli va popeliwa omo lioku linga ovina viosi Yehova a tuma

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link