‘Epinduko Lia Tete’ Li Kasi Oku Lingiwa Cilo
“Ava va fa vu Kristu va pinduiwa tete.”—1 VA TESALONIKE 4:16.
1, 2. (a) Omanu va fa va kuete elavoko lie? (b) Nye ci ku vetiya oku tava kepinduko? (Tanga etosi pombuelo yemẽla.)
EMBIMBILIYA li popia hati: “Ava va kasi lomuenyo va kũlĩha okuti va laika oku fa.” Olondaka evi via fetika oku tẽlisiwa eci Adama a lueya. Kuenje, omanu vosi va kũlĩha okuti, va lavoka oku fa. Omo liaco, valua va siata oku li pula ndoco: ‘Nye ci pita lomunu noke lioku fa? Ava va fa va kũlĩha cimue?’ Embimbiliya li tambulula hati: “Ava va fa lacimue va kũlĩha.”—Ukundi 9:5.
2 Ava va fa va kuete hẽ elavoko lioku pinduiwa? Va kuete. Yehova oka tẽlisa ocipango caye catete catiamẽla komanu. Vokuenda kuanyamo, omanu va Yehova va siata oku lekisa ekolelo kolohuminyo Viaye viatiamẽla Kombuto yina yika kundula Satana kuenda yika mãlako ovitangi viosi. (Efetikilo 3:15) Cilo, kuli omanu valua va kasi oku fa. Pole, va sukila oku pinduiwa oco va mole oku tẽlisiwa kuolohuminyo via Yehova. (Va Heveru 11:13) Citava hẽ okuti omanu vaco va pinduiwa? Citava. Upostolo Paulu wa popia hati: “Kuli epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovilinga 24:15) Paulu, onjanja yimue wa pinduile ukuenje umue otukuiwa hati Eutuku, okuti wa kupukile kosapalalo yatatu kuenje “wa fa.” Owu owo ulandu wecea watiamẽla kapinduko a tukuiwa Vembimbiliya.—Ovilinga 20:7-12.a
3. Elembeleko lie tu sanga kolondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Yoano 5:28, 29, kuenda momo lie?
3 Epinduko eli liecea, li pamisa ekolelo lietu kolondaka Paulu a tukula. Kuenda li pamisavo ekolelo lietu kohuminyo ya Yesu wa popia hati: “[Owola] yiya eci vosi va kasi vayambo va yeva ondaka ya [Yesu] yu va tundamo.” (Yoano 5:28, 29) Olondaka evi vi sanjuisa utima wetu kuenda vi lembeleka omanu valua va fisa vangandiavo.
4, 5. Apinduko api a litepa a tukuiwa Vembimbiliya, kuenda epinduko lipi tu konomuisa vocipama cilo?
4 Onepa yomanu valua vaka pinduiwa, vaka kala palo posi lombembua ya piãla vemehi Liusoma wa Suku. (Osamo 37:10, 11, 29; Isaya 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23) Pole, osimbu handi ocitumasuku caco ka ca tẽlisiwile, kuli omanu vamue vatiamẽla kepinduko liatete okuti, Yesu Kristu eye wa pinduiwa tete, kuenje wa eca ku Suku esilivilo liocisembi caye oco tu kuatisiwe. Eye wa fa kuenda wa pinduiwa kunyamo wa 33.
5 Noke, olombuavekua okuti va ‘Isareli ya Suku,’ va sukila oku likongela la Kristu kilu kuna vaka kala la Laye otembo ka yi pui. (Va Galatia 6:16; 1 Va Tesalonike 4:17) Ulandu waco u tukuiwa hati, ‘epinduko liatete.’ (Va Filipoi 3:10, 11; Esituluilo 20:6) Eci epinduko liatete li tẽlisiwa, kuka fetikiwa epinduko liomanu valua va kuete elavoko lioku kala otembo ka yipui Voluali Luokaliye palo posi. Nda tu kuete elavoko lioku enda kilu, ale lioku kala palo posi, vosi yetu tu yongola oku kũlĩha eci catiamẽla ‘kepinduko liatete.’ Epinduko liaco li lomboloka nye? Lilingiwa otembo yipi?
‘Va Pinduiwa Letimba Lipi?’
6, 7. (a) Nye ci pita Lakristão olombuavekua osimbu handi ka va endele kilu? (b) Etimba lipi va pinduiwa lalio?
6 Upostolo Paulu vukanda watete a sonehela va Korindo, wa pula eci catiamẽla kepinduko liatete hati: “Ava va fa va pinduiwa ndati? Etimba va pinduiwa lalio li kala ndati?” Noke, wa tambulula epulilo liaco hati: “Eci o kũla ove muẽle ka ci tundi te ca fa. . . . Suku puãi o va ĩha etimba ndomo a panga. Puãi ulandu wokilu u likasi, [lowu] wo posi u likasi.”—1 Va Korindo 15:35-40.
7 Olondaka via Paulu vi lekisa okuti, Akristão va wavekiwa lespiritu li kola, va sukila okufa. Noke oco va pinduiwa. Eci va fa, etimba liavo li tiukila koneketela. (Efetikilo 3:19) Suku o va pindula votembo a sokiya, kuenje o va ĩha epuluvi lioku kuata omuenyo ko pui kilu. (1 Yoano 3:2) Suku o va ĩhavo etimba lina ka li fi vali. Etimba liaco, ka va li tambuile eci va citiwa, ndeci atavo esanda a siata oku longisa okuti vetimba liomunu muli ocilelembia ka ci fi. Paulu wa popia hati: “Etimba eli li futa li wala eli ka li futi, leli li fa li wala eli ka li fi.” Omo liaco, omanu vana va kasi oku pinduiwa cilo, Yehova wa va ĩha ombanjaile yokuti, ka va fi vali.—1 Va Korindo 15:50, 53; Efetikilo 2:7; 2 Va Korindo 5:1, 2, 8.
8. Tua kũlĩha ndati okuti Yehova ka nõlele etendelo lieci ci soka 144.000 kolombuavekua vatavo a litepa?
8 Etendelo lieci ci soka 144.000 komanu, ovo lika vatiamẽla kepinduko liatete. Yehova wa fetika oku va nõla keteke Liopendekoste yunyamo wa 33, noke yoku pindula Yesu. Vosi yavo “va kuete onduko [ya Yesu] londuko ya Isiaye via sonehiwa kovipolo viavo.” (Esituluilo 14:1, 3) Ovo ka va nõliwile vatavo esanda. Pole, vosi yavo olondonge via Kristu kuenda va eca uvangi wonduko ya Yehova. Eci va pinduiwa, va enda kilu, kuenje, va tambula ocikele cupange, momo va velisapo oku linga ocipango ca Suku.
Anga hẽ Epinduko li Kasi Oku Lingiwa Cilo?
9. Elivulu Liesituluilo 12:7 kuenda 17:14, li tu kuatisa ndati oku limbuka otembo epinduko liatete lia fetika?
9 Otembo yipi epinduko lia tete lia fetika? Kuli uvangi u lekisa okuti, epinduko lia tete, li kasi oku lingiwa cilo. Tu sokisi ovipama vivali vielivulu Liesituluilo. Tete, tu konomuisi kelivulu Liesituluilo kocipama 12, oku tu tanga okuti, Yesu wa vialekiwa komangu yusoma. Eye kumue lovangelo vaye, tete va liyaka la Satana kumue lolondele viaye. (Esituluilo 12:7-9) Ndomo ulandu u lekisa, uyaki waco wa lingiwa kunyamo wo 1914.b Pole, la yimue ombuavekua ya Kristu ya tukuiwa okuti ya kuata onepa kuyaki wa pita kilu. Kaliye, tu konomuisi kelivulu Liesituluilo kocipama 17. Kuenje, tu tangako okuti, noke lioku lunduiwa kuo “Bavulono Yinene,” Yesu oka yula olofeka. Noke, ulandu waco wamisako hati: ‘Ava va kasi la Yesu, ovo va lalekiwa oku nõliwa, haivo vakuepandi vekolelo.’ (Esituluilo 17:5, 14) Omanu vaco, va sukila oku pinduiwa okuti va kala la Kristu oco va linge uyaki wa sulako woku nyõla oluali lulo lua Satana. Omo liaco, ca sunguluka oku sima okuti, olombuavekua vina via fa, vi pinduiwa vokuenda kuotembo yupisa kunyamo wo 1914 toke ko Harmagedo.
10, 11. (a) Akulu va soka 24 va lomboloka nye, kuenda nye umue pokati kavo a sapuila Yoano? (b) Ulandu owu u tu ĩha elomboloko lie?
10 Anga hẽ tu pondola oku tukula otembo epinduko liatete lia fetika? Uvangi ukuavo u sangiwa kelivulu Liesituluilo 7:9-15, oku upostolo Yoano a tukula ocinjonde a kuata catiamẽla ‘kowiñi wakahandangala okuti omanu vaco lomue o tẽla oku va tenda.’ Oku limbukiwa kuowiñi wakahandangala, kua situluiwa kupostolo Yoano una watiamẽla kocisoko ci soka 24 kakulu. Kuenje, akulu vaco va lomboloka etendelo lia soka ocita lakũi akuãla la vikuãla kolohulukãi violombuavekua vika viala la Kristu kilu.c (Luka 22:28-30; Esituluilo 4:4) Yoano wa kuata elavoko lioku enda kilu, pole, eci umue pokati kakulu a vangula laye, wa kala handi palo posi. Omo liaco, vocinjonde a kuata wa kala ndocindekaise colombuavekua palo posi, okuti otembo yaco ka via tambuile handi onima yoku enda kilu.
11 Citava hẽ oku kuata elomboloko liokuti umue pokati keci ci soka 24 kakulu, eye wa sapuila Yoano eci catiamẽla kowiñi wakahandangala? Citava okuti, akulu vana va pinduiwa, ovo va kuete ocikele coku eca esapulo liondaka ya Suku koloneke vilo. Momo lie ulandu waco u kuetele esilivilo? Momo oku limbukiwa kuowiñi wakahandangala, kua situluiwa kolombuavekua via Suku via kala palo posi kunyamo wo 1935. Omo okuti umue pokati keci ci soka 24 kakulu eye wa kuata ocikele coku eca esapulo eli li kuete esilivilo, ci tava okuti wa pinduiwa vokuenda kunyamo wo 1935. Eci ci lekisa okuti epinduko liatete, lia fetika kunyamo wo 1914 ale wo 1935. Anga hẽ tu sukila vali elomboluilo likuavo?
12. Lombolola esunga lieci tu popela okuti, pamue epinduko liatete lia fetika kunyamo wo 1918.
12 Oco tu kuate elomboloko liasuapo, tu sukila oku konomuisa ovolandu akuavo Embimbiliya. Kunyamo wa 29, Yesu wa linga ombuavekua yina ya linga Ombiali Yusoma wa Suku. Noke lianyamo atatu lolosãi epandu, kotembo yonjovo kunyamo wa 33, Yesu wa pinduiwa, kuenje wa linga omunu wespiritu. Omo okuti Yesu wa vialekiwa komangu Yusoma kunyamo wo 1914, anga hẽ ca sunguluka oku sima okuti epinduko Liakristão olombuavekua lia fetika kunyamo wo 1918? Citava okuti epinduko liavo lia fetika kunyamo waco. Ndaño okuti Embimbiliya ka li tukula unyamo waco, pole, ovolandu akuavo Embimbiliya a lekisa okuti epinduko liatete, lia fetika eci Kristu a vialekiwa komangu Yusoma.
13. Ulandu welivulu lia 1 Va Tesalonike 4:15-17, u lekisa ndati okuti epinduko liatete lia fetika noke lioku tukuluka kua Yesu?
13 Paulu wa popia hati: “Etu tu kala lomuenyo toke ketukuluko lia Ñala ka tu tetekela ava va pekela okufa. Momo Ñala, eye muẽle, o tunda kilu levilikiyo, londaka yungelo unene, kuenda lolumbeta lua Suku. Kuenje ava va fa vu Kristu va pinduka tete. Toke etu tu kasi lomuenyo, haetu tua siala konyima, tu ambatiwa kumuamue lavo valende oku ñualehela la Ñala vilu. Oco tu kala hũ la Ñala [Yesu].” (1 Va Tesalonike 4:15-17) Akristão olombuavekua okuti eci va fa Kristu ka vialekiwile handi komangu Yusoma kilu, va fetika lika oku pinduiwa noke yoku ‘tukuluka,’ kuaye. (1 Va Korindo 15:23) Ovo ka va pinduiwa votembo yimuamue. Pole, epinduko liavo li lingiwa votembo ya sokiyiwa la Yehova.
“Va Ihiwa Olonanga vi Yela”
14. (a) Ocinjonde celivulu Liesituluilo kocipama 6, ca tẽlisiwa otembo yipi? (b) Elivulu Liesituluilo 6:9, li lombolola nye?
14 Tu konomuisi uvangi welivulu Liesituluilo kocipama 6. Olio, li lombolola okuti, Yesu wa linga Osoma yi panda koku yula. (Esituluilo 6:2) Koloneke vilo, olofeka via litumbika kovoyaki. (Esituluilo 6:4) Omo liaco, kuli onjala yalua. (Esituluilo 6:5, 6) Kulivo omanu valua va kasi oku fa. (Esituluilo 6:8) Ovitumasuku via tukuiwa ndeti, vi lekisa okuti, ovitangi viaco via fetika kunyamo wo 1914. Kulivo ocitangi cikuavo. Cilo ovisimĩlo vietu, tua vi tiamisila kutala umue woku eca ovilumba. Kutala waco, ku sangiwa ondimbukiso ‘yomanu vana va pondiwa omo lioku imba uvangi wondaka ya Suku.’ (Esituluilo 6:9) Omo okuti omuenyo womunu u kasi vosonde, vemẽhi liutala, mu sangiwa osonde yolondonge via Yesu, via pondiwa omo liutõi woku eca uvangi watiamẽla konduko Yaye.—Ovisila 17:11.
15, 16. Lombolola ndomo olondaka vielivulu Liesituluilo 6:10, 11, vi tiamisiwila kepinduko liatete.
15 Ndeci osonde yukuesunga Havele ya peseka yi sukila efetuluinyo, osonde Yakristão va fa omo liekolelo, yi sukilavo efetuluinyo. (Efetikilo 4:10) Ovo va vilikiya lolukandi hati: “A Cime cetu, ove o kola, haive ukuacili. Eteke lipi o tetulula loku fetuluinyila osonde yetu kuava va tunda kilu lieve?” Nye ca pita noke? Embimbiliya li lekisa okuti, noke, “va ihiwa olonanga vi yela, kuenje va va sapuila vati: Amisipo naito oku puyuka toke vakuavo lava vasitue lavo va suapo, okuti vava va laika oku pondiwa ndene muẽle.”—Esituluilo 6:10, 11.
16 Anga hẽ osonde ya kala kutala ya tambula olonanga vi yela? Sio, ka ya vi tambuile. Olonanga vi yela, via eciwa komanu vana osonde yavo ya peseka, okuti yi sokisiwa losonde ya pesiwila kutala. Omo lioku pesela omuenyo wavo vonduko ya Yesu, cilo va pinduiwa, kuenje va linga omanu vespiritu. Tua ci kũlĩha ndati? Elivulu Liesituluilo li tu sapuila ndoco: “U o yula o walisua . . . olonanga vi yela kuenje si nyõli onduko yaye velivulu liomuenyo.” Ocili okuti, ci soka 24 kakulu, “va wala olonanga vi yela, kovitue viavo kua kala akolowa ulu.” (Esituluilo 3:5; 4:4) Noke liuyaki wa pita voluali, kua fetika oku kala onjala yalua lovovei. Kuenje olombuavekua vina via fa okuti, vi lomboloka osonde ya pesekela kutala, via fetika oku pinduiwa oco vi ende kilu. Omo liaco, vi kasi ndu okuti, via wala olonanga vi yela.
17. Olombuavekua via tambula olonanga viyela vi “puyuka” ndati?
17 Olombuavekua vina via pinduiwa, vi sukila “oku puyuka” kilu toke eteke Yehova aka nena esulilo lioluali lulo. Momo olombuavekua vikuavo via siala handi palo posi, vi sukila oku lekisa ekolelo poku liyaka lovitangi. Eci otembo yesulilo lioluali lulo yi pitila, “oku puyuka” kuolombuavekua kilu, kuka pitila kesulilo. (Esituluilo 7:3) Noke, olombuavekua via pinduiwa, vika li kongela la Yesu. Kuenje, vaka kundula olondingaĩvi viosi oku kongelamo vana va ponda Akristão.—2 Va Tesalonike 1:7-10.
Ceci Epinduko Liatete li Lomboloka Kokuetu
18, 19. (a) Momo lie tu popela okuti, epinduko liatete li kasi oku lingiwa cilo? (b) O kala ndati poku kuata elomboloko liatiamẽla kepinduko liatete?
18 Embimbiliya ka li tukula otembo ya suapo okuti oco epinduko liatete lia fetika. Pole, li lombolola okuti, epinduko liatete, li kasi oku lingiwa vokuenda kuoloneke vilo via sulako. Olombuavekua vina okuti eci via fa Yesu ka vialekiwile handi komangu Yusoma, ovio via pinduiwa tete. Pole, okupisa kunyamo Yesu a vialekiwa Kusoma, eci ombuavekua yimue yi fa, haico yi pinduiwa. Kuenje, yenda kilu letimba liespiritu. (1 Va Korindo 15:52) Olombuavekua viosi vika tambula hẽ onima yavo kilu osimbu handi uyaki wo Harmagedo ka weyile? Ka tua ci kũlĩhĩle. Pole tua kũlĩha lika okuti, votembo ya sokiyiwa la Yehova, Akristão olombuavekua va kasi handi palo posi, vosi yavo vaka enda kilu.
19 Tua kũlĩhavo okuti, onepa yalua Yakristão olombuavekua, va kasi ale kilu la Kristu. Palo posi pa siala lika etendelo litito. Omo liaco, eci ci lekisa okuti, eteke liesulilo lioluali lulo li kasi ocipepi. Oluali lulo lua Satana ndopo lu kunduiwa. Eye kaka kuata vali ongusu yoku yapula omanu. Noke, vonduko yocisembi ca Yesu, kuka fetika epinduko liomanu va fa lelavoko lioku kala palo posi. Kuenje, vaka tualiwa kelipuo lina Adama a pumba. Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liefetikilo 3:15 Yehova a tukuile, cikasi oku tẽlisiwa. Omo liaco, tu kuete esumũlũho lioku kala kotembo yilo yoku tẽlisiwa kuocitumasuku eci.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o kũlĩhe apinduko ecelãla a tukuiwa, tanga ovinimbu Viembimbiliya ndeci: 1 Olosoma 17:21-23; 2 Olosoma 4:32-37; 13:21; Marko 5:35, 41-43; Luka 7:11-17; 24:34; Yoano 11:43-45; Ovilinga 9:36-42.
b Oco o kuate elomboloko liasuapo liokuti Yesu wa fetika oku viala kunyamo wo 1914, tanga elivulu Embimbiliya li Longisa Nye?, okupisa kemẽla 215 toke 218. Elivulu liaco, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
c Oco o kuate elomboloko liokuti, ci soka 24 kakulu vekongelo va lomboloka Akristão olombuavekua va kasi kilu, tanga elivulu Revelação—Seu Grandioso Clímax Está Próximo!, kemẽla 77. Elivulu liaco, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
O Tẽla Oku Lombolola?
Ovinimbu Viembimbiliya vi kuãimo, vi tu kuatisa ndati oku limbuka otembo ‘epinduko liatete’ lia fetika?
• 1 Va Korindo 15:23; 1 Va Tesalonike 4:15-17.
[Elitalatu kemẽla 31]
Epinduko lipi li lingiwa tete osimbu handi liomanu valua ka lia fetikile?