“Espiritu La Ndombua Va Linga Vati, ‘Enju’”!
“Espiritu la Ndombua va linga vati, Enju. . . . U o kuete enyona eye, lu [o] yongola ovava omuenyo a a tambule ocali.”—ESIT. 22:17.
1, 2. Upange woku kunda Usoma u kuete esilivilo lie komuenyo wetu, kuenda momo lie?
UPANGE woku kunda Usoma u kuete esilivilo lie kokuetu? Yesu wa vetiya olondonge viaye oku ‘sandiliya tete usoma,’ kuenje nda va ci lingile, Suku nda wa va ĩha ovina va sukilile. (Mat. 6:25-33) Eye wa sokisa Usoma wa Suku lomota yondongo yi kuete esilivilo lialua okuti eci ukualomĩlu a yi sanga, “wa landisa cosi a kaile laco kuenje wa yi landa.” (Mat. 13:45, 46) Upange wetu woku kunda Usoma loku linga olondonge, ka u kuete hẽ esilivilo lia velapo?
2 Ndomo tua konomuisa vovipama vivali viatete, oku popia lutõi Ondaka ya Suku kupange woku kunda, ci lekisa okuti, tu kasi oku songuiwa lespiritu lia Suku. Espiritu liaco, li tu kuatisavo oku amamako kupange wetu woku kunda Usoma. Tu konomuisi ndomo li pondola oku ci linga.
Elaleko li Eciwa Komanu Vosi!
3. Eci omanu vosi va lalekiwa okuti “enju,” va nyua ovava api?
3 Omanu vosi va kasi oku lalekiwa lekuatiso liespiritu sandu. (Tanga Esituluilo 22:17.) Elaleko liokuti, “enju,” li kasi oku kuatisa vana va kuete enyona, lio ku nyua ovava amue a kuete esilivilo lia velapo. Pole, ovava aco, ha anako tua siata oku nyua. Ndaño okuti ovava a kuete esilivilo komuenyo woviluvo viosi vi kasi palo posi, pole, Yesu wa lekisa okuti kuli ovava akuavo poku sapela lukãi u Samaria wa kala oku tapa ovava pocisimo, eci a popia hati: “Wosi o nyua kovava ndu wiha ka yevi vali enyona oloneke ka vi pui. Puãi ovava ndu wiha o lingila vokati kaye ono yovava yi tombokaila omuenyo ko pui.” (Yoa. 4:14) Omanu va lalekiwa oku nyua ovava amue a velapo, momo a tuala komuenyo ko pui.
4. Onjongole yovava omuenyo ya fetika otembo yipi, kuenda ovava aco a lomboloka nye?
4 Onjongole yovava omuenyo, ya moleha eci ulume watete Adama, a li kongela kukãi waye Heva oku sinila ululiki wavo, Yehova Suku. (Efet. 2:16, 17; 3:1-6) Olohueli viatete, via tundisiwa vocumbo oco ‘Adama ka ko õluĩle okuokuo kuaye kuti womuenyo loku kotolako epako kuenda oku liako okuti o kuata omuenyo ko pui.’ (Efet. 3:22) Omo okuti Adama eye isia yomanu vosi, wa nena olofa kocitumbulukila caye cosi. (Va Rom. 5:12) Ovava omuenyo, eliangiliyo Suku a linga liokuti omanu vana va pokola kokuaye va yovuiwa kekandu lo kolofa, oco va kuate omuenyo ko pui Voluali Luokaliye palo posi. Eliangiliyo liaco, lia lingiwa vonduko yocisembi ca Yesu Kristu.—Mat. 20:28; Yoa. 3:16; 1 Yoa. 4:9, 10.
5. Helie ono yelaleko lioku ‘tambula ocali ovava omuenyo’? Ci Lombolola.
5 Helie wa linga elaleko lioku ‘tambula ocali ovava omuenyo’? Eci omanu va ka tambula eliangiliyo liomuenyo vonduko ya Yesu vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, eliangiliyo liaco, li ka sokisiwa ndolui “luovava omuenyo a yela pululu ndovitulu.” Olui luaco lu kasi ndu okuti, “lua tunda kocalo ca Suku la Kameme.” (Esit. 22:1) Omo okuti, Yehova eye wa Eca Omuenyo, eye Ono yovava omuenyo aco. (Osa. 36:9) Eye wa linga eliangiliyo liaco vonduko ya “Kameme” okuti, Yesu Kristu. (Yoa. 1:29) Lolui luovava aco ocindekaise, Yehova o ka malako ovitangi viosi Adama a kokela omanu omo liesino liaye. Ocili okuti, Yehova Suku, eye Ono yelaleko liokuti, “enju.”
6. Otembo yipi ‘olui luovava omuenyo’ lua fetika oku yukisiwa?
6 ‘Olui luovava omuenyo’ lua fetika oku yukisiwa ‘keteke lia Ñala’ eci “Kameme” a tumbikiwa komangu yusoma kunyamo wo 1914, pole lu ke yuka lika vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Vuviali wa Kristu. (Esit. 1:10) Ovina vikuavo via tiamẽla keliangiliyo liomuenyo vi ka tẽlisiwa noke. Vovina viaco mua kongela Ondaka ya Suku, Embimbiliya okuti esapulo lialio li sokisiwa ‘lovava.’ (Va Efe. 5:26) Omanu vosi va kuete epuluvi lioku tava kelaleko lioku tambula “ovava omuenyo” poku yevelela loku pokola kesapulo Liusoma. Pole, helie o kasi oku eca elaleko liaco, keteke lia Ñala?
“Ndombua” wa Popia Hati, “Enju”!
7. Velie va linga tete elaleko liokuti “enju” ‘keteke lia Ñala,’ kuenda lia loña ku velie?
7 Ndombua, okuti ocisoko Cakristão olombuavekua; ovo tete va kasi oku linga elaleko liokuti, “enju.” Va kasi oku laleka velie? Ndombua ka lilalekele eye muẽle hati, “Enju”! Olondaka viaye via loña komanu vana va kuete elavoko liomuenyo ko pui palo posi, noke ‘yovita vieteke linene lia Suku Tõlo.’—Tanga Esituluilo 16:14,16.
8. Nye ci lekisa okuti, Akristão olombuavekua va kasi oku linga elaleko lia Yehova tunde kunyamo wo 1918?
8 Akristão olombuavekua, va kasi oku eca elaleko tunde kunyamo wo 1918. Kunyamo waco, kua lingiwa ohundo losapi hati: “Omanu Valua va Kasi Lomuenyo Cilo, ka va ka fa Vali.” Oyo ya eca elavoko komanu valua lioku kuata omuenyo ko pui voluali luokaliye palo posi, noke liuyaki wo Harmagedo. Kunyamo wo 1922, ohongele yofeka ya Vakuakulilongisa Embimbiliya ya lingiwila volupale luo Cedar Point, Ohio, kofeka yo Estados Unidos, ya vetiya olonjeveleli ‘oku sapula Soma, lusoma waye.’ Oluiya luaco, lua kuatisa ovisupe viocisoko ca ndombua oku laleka omanu valua. Vutala Wondavululi 15 Yelombo wo 1929, muli ocipama cimue losapi hati, “Elaleko Limue Liohenda” copiwa kelivulu Liesituluilo 22:17. Ocipama caco ca popia ndoco: “Ovisupe violombuavekua vi li kongela [ku Tõlo] oku eca elaleko liocisola kuenje va popia vati, ‘Enju.’ Esapulo liaco li eciwa ku vana va yongola esunga locili. Upange waco u sukila oku lingiwa cilo.” Ocisoko ca ndombua ci kasi oku amamako lelaleko liaco toke koloneke vilo.
“U o Yeva a Linge Hati, ‘Enju’”!
9, 10. Vana va yeva kondaka yokuti “Enju,” va tambulula ndati kelaleko liaco?
9 Nye ci popiwa ku vana va yeva kelaleko liokuti, “enju”? Ndetambululo liavo va lalekavo vati, “Enju”! Utala Wondavululi 1 Yenyenye wo 1932, kemẽla 232 u popia ndoco: “Ca velapo okuti olombuavekua vi vetiya vana va yongola oku kunda olondaka viwa viusoma. Omanu vaco ka va sukila oku kala olombuavekua via Ñala oco va kunde esapulo Liaye. Olombangi Via Yehova via sanjuka calua poku kũlĩha okuti, cilo vi kuete esumũlũho lioku eca ovava omuenyo komanu vana va ka puluka kuyaki wo Harmagedo oco va kuate omuenyo ko pui palo posi.”
10 Poku tukula ocikele ci kuete vana va popia vati “Enju!”, Utala Wondavululi 15 Yenyenye wo 1934, kemẽla 249, u popia hati: “Vana va tiamẽla kocisoko ca Yehonadava va sukila oku kuama vakuacisoko ca Yehu okuti, olombuavekua, poku kunda esapulo liusoma ndaño okuti halombangiko via Yehova.” Kunyamo wo 1935 kua situluiwa elomboloko ‘liowiñi wakahandangala’ wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo 7:9-17. Elomboloko liaco lia vetiya Akristão oku amamako lupange wa Suku woku laleka omanu. Tunde kotembo yaco toke cilo, etendelo liowiñi wakahandangala wafendeli vocili—li pitahãla olohuluwa epanduvali komanu—va kasi oku tava kelaleko. Omanu vaco noke yoku yeva esapulo liusoma, va litumbika ku Suku kuenda va papatisiwa, kuenje, va li kongela la ndombua oku laleka vakuavo oco ‘veye oku nyua ocali ovava omuenyo.’
“Espiritu” Liti, “Enju”!
11. Kocita catete espiritu sandu lia kuatisa ndati kupange woku kunda?
11 Eci Yesu a kala oku kundila vo sunangonga vimbo lio Nasara, wa yulula ociña cuprofeto Isaya, yu wa tanga hati: “Espiritu lia Yehova lia mbuila, momo lia mbuaveka. Lia numa oku kundila olosuke ondaka yiwa, loku sakula ava va teka kovitima. Lia numa oku sapula eyovo kolohute, kuenda eletuluko kolomeke. Lia numa oku pandulula ava va pandekua, loku sapula unyamo wocili ca Yehova.” Kuenje Yesu wa tiamisila olondaka evi kokuaye eci a popia hati: “Etaili muẽle, osimbu wa yeveleli, ocisonehua caco ca lemuluiwa.” (Luka 4:17-21) Osimbu handi Yesu ka londele kilu, wa sapuila olondonge viaye hati: ‘Eci espiritu sandu liu wili, vu kuata unene, kuenje vu linga olombangi viange toke kasulilo o kilu lieve.’ (Ovil. 1:8) Kocita catete, espiritu sandu lia kuatisa calua kupange woku kunda.
12. Koloneke vilo, espiritu lia Suku lia siata oku kuatisa ndati kupange woku laleka omanu?
12 Ndamupi espiritu sandu lia Suku lia siata oku kuatisa kupange woku laleka omanu, koloneke vilo? Yehova eye Ono yespiritu sandu. Eye o kuatisa lespiritu liaye, ocisoko ca ndombua oku kuata elomboloko Liondaka yaye, Embimbiliya. Espiritu sandu li va vetiya oku laleka loku lombolola ocili Covisonehua ku vana va kuete elavoko liomuenyo ko pui Voluali Luokaliye palo posi. Oco hẽ, nye ci popiwa komanu vana va tava kelaleko lioku linga olondonge via Yesu Kristu, kuenje va litumbika kupange woku laleka vakuavo? Ovo va kasi oku kuatisiwavo lespiritu sandu. Omo okuti va papatisiwa ‘vonduko yespiritu sandu,’ va linga ovina vi litava lespiritu liaco kuenda olio li va kuatisa. (Mat. 28:19) Sokololavo esapulo li kasi oku kundiwa lolombuavekua kuenda owiñi wakahandangala. Ocili okuti esapulo Liembimbiliya lia sonehiwa lekuatiso liespiritu lia Suku. Upange woku laleka omanu, u kasi oku lingiwa lekuatiso liespiritu sandu. Omo liaco, espiritu olio li kasi oku tu songuila. Ndamupi tu vetiyiwa oku kuata onepa kupange woku laleka?
Ovo va ‘Kasi Oku Popia Vati, Enju’!
13. Olondaka viokuti, “espiritu la ndombua va linga vati, ‘Enju,’” vi lomboloka nye?
13 “Espiritu la ndombua,” ka va popi lika hati, “Enju”! Kalimi a tete, ondaka enju, yi lomboloka oku amamako. Vembimbiliya Li Kola, ondaka yaco ya pongoluiwa hati: “Espiritu la Ndombua va linga vati, ‘Enju.’” Olondaka evi vi lekisa okuti, tu sukila oku amamako oku linga elaleko lia Suku. Nye hẽ ci popiwa komanu vana va yeva kuenda va tava kelaleko liaco? Ovo va kasi oku popiavo vati, “Enju”! Owiñi wakahandangala wafendeli vocili, u kasi ‘oku vumba Yehova utanya luteke vonembele yaye.’ (Esit. 7:9, 15) Va kasi oku vumba ndati ‘utanya luteke’? (Tanga Luka 2:36, 37; Ovilinga 20:31; 2 Va Tesalonike 3:8.) Ongangu yuprofeto Hana, kuenda upostolo Paulu, ‘yoku vumba utanya luteke,’ yi lomboloka okuti tu sukila oku amamako lepandi kupange woku kunda.
14, 15. Daniele wa lekisa ndati esilivilo lioku vumba Suku otembo yosi?
14 Uprofeto Daniele wa lekisavo esilivilo lioku vumba Suku otembo yosi. (Tanga Daniele 6:4-10, 16.) Eye ka liwekelepo oku likutilila ku Suku vokuenda kuosãi “olonjanja vitatu veteke . . . ndeci a tuwa oku lingainga,” ndaño okuti weya oku imbiwa veleva liolohosi. Ovilinga viaye, via kuatisa omanu oku limbuka okuti, oku vumba Yehova kua velapo, okuti ovina vikuavo vi sule!—Mat. 5:16.
15 Daniele noke yoku pita uteke wosi keleva liolohosi, soma wa endele peleva liaco kuenje, wa popia hati: “A Daniele, vukuenje wa Suku Ukuamuenyo, Suku yove, una o vumbavumba, wa tẽla hẽ oku ku popela kolohosi?” Vonjanja yaco haico, Daniele a tambulula hati: “A Soma, kala hũ lomuenyo! Suku yange wa tuma omunga yaye, wa yika ovimẽla violohosi, kuenje ka via ndingile cimue; momo kokuaye nde lipua; ndaño kokuove, a Soma, sia lingile cimue cĩvi.” Yehova wa sumũlũisa Daniele omo lioku amamako ‘oku u vumba lepandi.’—Dan. 6:19-22.
16. Ongangu ya Daniele yi tu vetiya oku linga apulilo api a tiamẽla kupange wetu woku kunda?
16 Daniele wa nõlelepo oku fa, okuti oku liwekapo oku vumba Yehova hacoko. Nye ci popiwa kokuetu? Nye tu kasi oku linga ci lekisa okuti tua lieca olumue koku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku lepandi? Ka tu ka eceleli oku pita osãi okuti ka tu kundila omanu ocili ca Yehova! Esokiyo lipi tu sukila oku linga oco tu pondole oku kunda osemana losemana? Nda pamue tu vela okuti tua kunda lika 15 kakukutu vosãi, tu sukila oku eca orelatoriu yaco. Momo lie? Omo espiritu la ndombua va kasi kumue letu, tu amamiko loku popia tuti, “Enju”! Ocili, vosi yetu tu sukila oku likolisilako oco tu amameko oku kunda Usoma.
17. Apuluvi api tu kuete okuti ka tu yongola oku a pumba koku eca elaleko lia Yehova?
17 Tu sukila oku amamako oku eca komanu elaleko lia Yehova vapuluvi osi, okuti ka tu ci lingi lika eci tu enda kupange woku kunda. Tu kuetevo esumũlũho lioku laleka vana va kuete enyona oco ‘veye oku tambula ocali ovava omuenyo’ kapuluvi akuavo ndeci, poku linga ungende, eci tu enda volovenda, eci tu kala kepuyuko, kupange, kuenda kosikola! Nda olombiali vi tateka upange woku kunda, tu sukila oku amamako oku ci linga vokañunuñunu okuti veteke, tu totola lika kapito amue vocikanjo ale oku eca uvangi ka wa sokiyiwile.
Amamako Oku Popia Huti, “Enju”!
18, 19. O lekisa ndati okuti, wa velisapo esumũlũho lioku kala ondingupange ya Suku?
18 Tunde eci espiritu la ndombua va fetika oku popia vati, “Enju” oco ava va kuete enyona va tambule ovava omuenyo, pa pita ale ci pitahãla akũi ecea kanyamo. Ove hẽ, wa yeva ale elaleko liaco? Nda wa li yeva ale, o sukilavo oku laleka vakuene.
19 Ka tua kũlĩhĩle eteke ocisola ca Yehova coku laleka omanu ci ka pitila kesulilo, pole etambululo lietu poku popia tuti, “Enju,” li tu kuatisa oku kala olondingupange via Suku. (1 Va Kor. 3:6, 9) Upange waco u nena asumũlũho alua! Mekonda liaco, tu velisipo esumũlũho lietu lioku eca ku “Suku ocilumba cesivayo,” poku lekisa ombili kupange woku kunda. (Va Hev. 13:15) Ocisoko ca ndombua kumue lava va kuete elavoko lioku kala palo posi, vosi yetu tu amamiko oku popia tuti, “Enju”! Nda tu ci linga, tu kuatisa omanu valua oku nyua ‘ocali kovava omuenyo’!
Nye wa Lilongisa?
• Elaleko liokuti “enju,” lia loña ku velie?
• Momo lie tu popela tuti elaleko lia linga hati “enju,” lia tunda ku Yehova?
• Espiritu sandu li kuete ocikele cipi kupange woku eca elaleko liokuti, “enju”?
• Momo lie tu sukilila oku likolisilako oku enda kupange woku kunda olonjanja viosi?
[Etondongolo Lelitalatu kemẽla 16]
(Tala vorevista ociluvialuvia caco)
Amamako Loku Popia Hati, “Enju”!
1914
5.100 kakundi
1918
Omanu valua va ka kuata omuenyo ko pui Voluali Luokaliye palo posi
1922
“Sapuli, sapuli, sapuli Soma lusoma waye”
1932
Elaleko liokuti, “Enju,” lia lingiwa kolombuavekua, lia loñavo komanu vakuavo
1935
“Owiñi wakahandangala” wa situluiwa
2009
7.313.173 kakundi
1929
Ovisupe violombuavekua vi kasi oku popia hati, “Enju”!
1934
Ocisoko ca Yehonadava ca lalekiwa kupange woku kunda