Ndomo Ekolelo Lia Ndi Kuatisa Oku Yula Ovitangi
ULANDU WA LOMBOLUIWA LA
SOLEDAD CASTILLO
Nda pita lovitangi vialua via ndi kokela esumuo. Eci nda tẽlisa 34 kanyamo, nda fisa veyange. Noke yanyamo epandu, isiange wa fa. Eci pa pita olosãi ecelãla, omõlange wongunga wa kuatiwa luvei umue ka u sakuiwa.
ONDUKO yange, ame Soledad. Oyo, yi lomboloka “Ulika.” Pole, sia la kala ulika. Eci nda pita lovitangi, Yehova Suku wa kala lame kuenda ‘wa ndi kuatisa oco si ka kuate usumba.’ (Isaya 41:13) Linga ndi lombolole ndomo nda yula ovitangi nda pita lavio kuenda ndomo ovio via ñuatisa oku amẽla ku Yehova.
Omuenyo Umue Wesanju Ndaño Lovitangi
Nda citiwila volupale luo Barcelona, ko Espanya, keteke 3 yosãi ya Kupemba kunyamo wo 1961, tate onduko yaye eye José, onduko ya mãi eye Soledad kuenda ame nda kala omõlavo wongunga. Eci nda tẽlisa anyamo ecea, oco mãi a fetika oku lilongisa Ondaka ya Suku. Eye wa kala lapulilo okuti vetavo liaye ka va tẽlele oku a tambulula. Eteke limue Olombangi Via Yehova vio pasuisa kuenje via tambulula apulilo aye lekuatiso Liovisonehua. Noke eye wa tava oku lilongisa Embimbiliya.
Eci pa pita okatembo kamue, mãi wa papatisiwa kuenje wa linga Ombangi ya Yehova, kuenda tate wa kuama ongangu yaye. Noke, Eliana una wa enda oku songola elilongiso lia mãi, wa limbuka okuti ame nda kuatavo onjongole yoku lilongisa Ondaka ya Suku. Ndaño okuti nda kala utito, Eliana wa sokiya oku ndi longisa lika liange. Lekuatiso liaye kuenda lia mãi, nda papatisiwa eci nda tẽlisa 13 kanyamo.
Vutila wange ndaenda oku likutilila ku Yehova poku nõla onjila nda sukilile oku kuama. Sia kuatele ovitangi vialua. Momo nda kuata ukamba uwa la vamanji vekongelo kuenda lolonjali viange. Kunyamo wo 1982, nda li kuela la Felipe, ulume umue okuti Ombangi ya Yehova haeye wa kuata ovimãho vimuamue levi viange.
Tua Longisa Omõletu Oku Sola Yehova
Noke yanyamo atãlo, nda cita omõla ulume, yu tuo luka onduko ya Saúl. Ame la Felipe tua sanjukile calua. Tua lavokaile okuti Saúl o kula luhayele uwa lolondunge kuenda oku sola Suku. Ame la Felipe tua enda oku sapela la Saúl ovina viatiamẽla ku Yehova, tua lia lia kumosi, tua enda oku ñuala ñuala kocumbo kuenda tua papayala laye. Eci Saúl a kala utito, Felipe wa solaile oku enda laye kupange woku kunda esapulo Liembimbiliya loku u longisa oku totola kapito kuenda oku eca otuikanda komanu.
Saúl wa pokola ciwa kepindiso tuo wĩha. Eci a tẽlisa anyamo epandu, wa endaenda letu kupange woku kunda. Eye wa solele calua oku yevelela asapulo Embimbiliya, kuenda elilongiso Liembimbiliya tua lingainga vepata. Eci a fetika oku lilongisa kosikola, poku nõla onjila a kuama, wa enda oku kapako ovina a lilongisa Vembimbiliya.
Eci Saúl a tẽlisa epanduvali kalima tua pita lesumuo limue linene vepata. Felipe wa kuatiwa luvei wo vapuvi. Noke yolosãi 11, oku vela kuaco kua li vokiya calua okuti ka tẽlele vali oku votoka pula. Kuenje eci veyange a tẽlisa 36 kalima, wa fa.
Eci ndi ivaluka ovina via pita kunyamo waco, ndi lila calua. Nda mola ndomo ulume wange a liyaka luvei waco, kuenda sia ponduile oku linga cimue. Ndaño okuti nda kuata onjongole yoku lembeleka Felipe, elavoko liange lioku kuata epata lia sanjuka lia pua. Ovisonehua nda enda oku u tangela, via tu pamisa calua kapuluvi ana ka tua kuatele epondolo lioku enda kolohongele. Eci eye a fa, nda limbuka okuti nda siala ulika.
Ndaño locitangi caco, Yehova wa siata oku ñuatisa. Nda enda oku u pinga oco a nyĩhe espiritu liaye. Ngeca olopandu omo lianyamo esanju tua kuata la Felipe kuenda ñuete elavoko lioku li sanga vali la Felipe eci aka pinduiwa. Nda enda oku pinga ku Suku okuti ivaluka ovina tua linga kumosi loku nyĩha olondunge vioku pindisa omõletu oco a kale Ukristão. Ndaño levalo lialua, nda sanga elembeleko.
Olonjali viange kuenda vamanji vekongelo, va ndi kuatisa calua. Nda enda oku linga elilongiso Liembimbiliya la Saúl loku u lekisa ndomo a pondola oku vumba Yehova. Ulume umue ukualomĩlu wa likuminyile oku ndi kapa kupange loku ndi feta olombongo vilua, pole ame nda nõlapo upange woku komba okuti u ngecelela oku pita otembo yalua la Saúl.
Ocisonehua cimue ca ndi vetiya oku longisa Saúl olonumbi via Suku, ci popia hati: “Pindisa omõla vonjila yo sesamẽla, eci a kula ka yapukamo vali.” (Olosapo 22:6) Ocinimbu eci ca ndi kuatisa oku limbuka okuti nda nda longisa Saúl ovina viespiritu, Yehova oka ndi sumũlũisa. Ocili okuti oku kala otembo yalua lomõlange ca velelepo vali okuti oku sanda ovokuasi ci sule.
Eci Saúl a tẽlisa 14 kanyamo, tate wa fa. Olofa viaye via sumuisa calua omõlange, momo co wivaluisa evalo a yeva eci isiaye a fa. Tate wa eca ongangu yiwa yoku sola Yehova. Noke yolofa via tate, Saúl wa limbuka okuti eye lika ulume vepata kuenje wa sukilile oku tata inaye kuenda inakulu yaye.
Oku Yaka Luvei wo Leucemia
Eci pa pita olosãi ecelãla noke yolofa via tate ndotolo yepata wa ambata Saúl kosipitali, omo liepuila a kala oku yeva. Noke yoloseteko via lingiwa, olondotolo via ndi sapuila okuti Saúl o kuete uvei wo leucemia.a
Vokuenda kuanyamo avali lomeyu, Saúl wa endaenda kosipitali oco olondotolo vi sakule uvei waye wo kanser. Kua lingiwa esokiyo lioku sakuiwa vokuenda kuolosãi 18, okuti konjanja yatete o tambula ovihemba volosãi epandu. Pole, o kanser ya tiuka vali, kuenje Saúl wa fetika oku sakuiwa onjanja yavali, kuenda ovihemba vio honguisile calua. Vokatembo kamue uvei waco wa tepulukile naito, pole Saúl wa sukilile oku tambula vali ovihemba onjanja yatatu. Noke Saúl wa li tumbika ku Suku kuenje wa linga Ombangi ya Yehova poku papatisiwa. Eye wa tula omuenyo eci a tẽlisa 17 kanyamo.
Olondotolo via tuma oku u kapa osonde, omo liovihemba a kala oku tambula. Pole, osonde ka yi pondola oku sakula uvei. Eci olondotolo via tu sapuila okuti Saúl o kasi luvei u tukuiwa hati leucemia, tua va lomboluila okuti ka tu tava oku kapiwa osonde, momo tu yongola oku pokola kocihandeleko ca Yehova coku ‘yuvula osonde.’ (Ovilinga 15:19, 20) Kapuluvi ana ame sia kaile laye, Saúl wa sapuila olondotolo okuti eye muẽle wa nõla onjila yaco. (Tala vokakasia kemẽla 21.)
Noke olondotolo via limbuka okuti ndaño Saúl wa kala umalẽhe, wa kuata omoko yoku nõla onjila a kuama, momo wa kũlĩhĩle uvei a kala lawo. Kuenje ovio via tava kocisimĩlo cetu coku sakuiwa lovihemba vikuavo, ndaño okuti tua kala lasakalalo alua. Nda sanjukila calua Saúl eci a lombolola ocisimĩlo caye kolondotolo. Eye wa kuata ukamba wocili la Yehova.
Eci va tu sapuila uvei wa Saúl, volupale luo Barcelona mua lingiwa ohongele yofeka kuenda kua sandekiwa elivulu losapi hati, Kuata Ukamba Wocili la Yehova. Elivulu liaco lia tu kuatisa oku pandikisa lovitangi tua laikele oku pita lavio. Otembo tua kala kosipitali tua tangaile ovipama vialua. Poku liyaka lovitangi tua enda oku ivaluka ovina tua tangele velivulu liaco. Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 41:13, via tukuiwa kefetikilo lielivulu liaco, via kuata esilivilo lialua kokuetu. Olio li popia hati: “Ame Yehova, Suku yove, hu kuata peka liondio. Ame muẽle mopia love siti, Ku ka kuate usumba, hu kuatisa.”
Ekolelo Lia Saúl Lia Vetiya Omanu
Olondunge Saúl a lekisa via komõhisa calua olondotolo vio ko Sipitali yo Vall d’Hebrón. Eye wa soliwile la vosi va kala oku u tata. Ndotolo umue wa siata oku sakula omãla Volombangi Via Yehova va kuete uvei wo leucemia, wo tata lesumbilo lialua. Eye ivaluka utõi wa Saúl, okuti ndaño wa kala oku panda koku fa lopo wa amamako lesanju. Vakuakusakula va sapuila Saúl hati ka tua la tata omunu wa lisoka love. Va popiavo hati eye ka la liyeya kuenda oku sumua ndaño muẽle eci a kala oku panda koku fa.
Ndotolo umue ukãi wa ndi sapuila okuti omãla valua va kasi oku liyaka luvei ka u sakuiwa va siata oku sinila olondotolo kuenda vangandiavo omo lievalo kuenda esumuo. Eye wa popia hati eci hacoko ca pita la Saúl. Eye wa komõha calua loku unjuka kua Saúl kuenda ocituwa a lekisa. Eci ca ecelela okuti ame la Saúl tu eca uvangi kokuaye watiamẽla kekolelo lietu.
Ndi ivalukavo manji umue vekongelo wa kuatisile Saúl. Manji yaco wa kala luvei woku sokolola calua okuti vokuenda kuanyamo epandu, ovihemba a kala oku tambula ka vio kuatisile. Eye wa enda oku kala la Saúl kosipitali olonjanja vialua. Wa ndi sapuila okuti ocituwa ca Saúl poku liyaka luvei wo leucemia co komõhisa calua. Wa limbuka okuti ndaño levalo, Saúl wa lembeleka omanu va enda oku u nyula. Manji yaco wa popiavo hati, “Ongangu ya Saúl ya ñuatisa oku yula uvei wange woku sokolola calua.”
Tunde eci Saúl a fa pa pita ale anyamo atatu. Toke cilo ñasi lesumuo, pole Suku wa siata oku nyĩha “unene wa piãla.” (2 Va Korindo 4:7) Ovina viosi evi via ndi longisa oku tula utima ndaño lovitangi. Olofa via veyange, via tate kuenda viomõlange, via ñuatisa oku limbuka ohali omanu va siata oku pita layo poku fisa vangandiavo. Ovina viaco via ndi kuatisa oku amẽla ku Yehova. Si kuete usumba lovina vi laika oku iya. Momo Isietu wokilu wa siata oku ndi kuatisa.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Saúl wa kuatiwa luvei u tukuiwa hati, leucemia linfoblástica aguda, okuti o kanser yi nyõla osonde.
[Elitalatu kemẽla 19]
Ame lulume wange Felipe, kuenda omõletu Saúl
[Elitalatu kemẽla 19]
Olonjali viange, José kuenda Soledad
[Elitalatu kemẽla 20]
Saúl eci kua kambele osãi osimbu ka file
[Okakasia kemẽla 21]
Ove Hẽ Wa Li Pulile Ale?
Pamue wa yevele ale okuti Olombangi Via Yehova ka vi tava oku kapiwa osonde vasipa. Anga hẽ wa li pulile ale esunga liaco?
Omanu vamue, ca va tatama calua oku kuata elomboloko lionumbi eyi Yovisonehua. Ovo va sima okuti Olombangi Via Yehova ka vi tava oku sakuiwa lovihemba viosi, ale va popia vati ka via kapeleko omuenyo wavo. Pole eci haciliko, momo Olombangi Via Yehova vi sandiliya ovihemba via velapo oco ovo kumue lepata liavo va tatiwe ciwa. Puãi ka va tava oku sakuiwa losonde. Momo lie?
Momo va pokola kocihandeleko ca velapo Suku a eca komanu tunde kosimbu. Noke Yetande lio koloneke via Noha, Suku wa sapuila Noha lepata liaye okuti citava oku lia ositu yovinyama. Pole, Suku wo handeleka hati: Ka citava oku lia osonde. (Efetikilo 9:3, 4) Omo okuti ombuto yomanu ya tunda kocikoti ca Noha, ocihandeleko caco ca eciwa komanu vosi. Lalimue eteke cika pongoluiwa. Noke yovita ecelãla kanyamo, Suku wa pitulula ocihandeleko caco kepata lia va Isareli poku lombolola okuti osonde yi kola, omuenyo woviendalomuenyo viosi u kasi vosonde yavio. (Ovisila 17:14) Eci pa pita 1.500 kanyamo, ovapostolo va sapuila Akristão vosi oku “yuvula . . . osonde.”—Ovilinga 15:29.
Olombangi Via Yehova vi likala oku kapiwa osonde vasipa. Pole, ovo va lipilika oku pinga oku tatiwa lovihemba vikuavo. Ovisonehua via siata oku va kuatisa oku tambula ovihemba viwa. Eli olio esunga lieci omanu valua okuti Halombangiko Via Yehova ka va tavelavo oku sakuiwa losonde.