Ovindekaise vi Tiamisiwila Kovina Via Kũlĩhĩwa

CI KUETE esilivilo okuti alusapo osi ove o ta te a likuata leci o kasi loku lombolola. Pole, oco kupiwe ekuatiso, ci kuetevo esilivilo okuti alusapo aco a lisoka loku tuwa kuolonjeveleli viove.

Ndamupi oku tuwa kuolonjeveleli ku pondola oku ku kuatisa koku nõla kuove alusapo aka vanguiwila pokati kocimunga cimue comanu? Nye hẽ Yesu Kristu a linga? Cikale poku vangula lowiñi womanu ale lolondonge viaye, Yesu kopile ongangu kovina viokolofeka vikuavo, eye wopa muẽle ongangu kovina vio kofeka yo Isareli. Nda eye wopile ongangu kovina vio kolofeka vikuavo, olonjeveleli viaye nda ka ca va lombolokele. Yesu ka popele eci catiamẽla komuenyo wo kelombe ko Egito, ale ceci catiamẽla kovilinga vietavo lio ko India. Pole, alusapo aye wa opaile kovina via siata komanu vo kolofeka viosi. Eye wa vangula eci catiamẽla koku tonga uwalo, koku linga olomĩlu, koku nyelisa cimue ci silivila, kuenda kuvala. Yesu wa kũlĩhĩle ciwa ndomo omanu va liyeva kovina viaco evi, kuenje wopa esilivilo kukũlĩhĩso waco. (Marko 2:21; Luka 14:7-11; 15:8, 9; 19:15-23) Omo okuti upange wa Yesu woku kunda wa tiamisiwilile vali ku va Isareli, alusapo aye, olonjanja vialua wa enda loku a tiamisila kovina via lingaile onepa komuenyo wavo weteke leteke. Omo liaco, eye wa tukula ovina ndeci oku waya ombuto, olomeme vi yeva kondaka yungombo wavio, kuenda wa tukulavo olonjeke viovipa mua enda loku solekiwa ovinyu. (Marko 2:22; 4:2-9; Yoano 10:1-5) Eye wa tukulavo ovina via kũlĩhĩwa via pita kosimbu ndeci oku lulikiwa kulume lukãi watete, Etande lio koloneke via Noha, oku kunduiwa kuofeka yo Sodoma la Gomora, loku fa kukãi wa Lote, oku tukulako ño vimue. (Mat. 10:15; 19:4-6; 24:37-39; Luka 17:32) Ove hẽ, wa siatavo oku kapako ovina via kũlĩhĩwa lolonjeveleli viove loku tuwa kuavo poku nõla alusapo?

Nda hẽ ku kasi oku vangula locimunga comanu, pole o kasi loku vangula ño lomanu vamue ale lomunu umosi? Likolisilako oku nõla olusapo lumue lua sungulukapo vali kolonjeveleli evi vitito. Eci Yesu a kundila ukãi u Samária pocisimo cimue ocipepi limbo lio Sukare, eye wa vangula eci catiamẽla “[k]ovava omuenyo,” ‘koku nyua ovava okuti omunu ka yevi vali enyona,’ kuenda wa tukula “ono yovava yi tombokaila omuenyo ko pui.” Upopi waco wosi owu woku setahãisa, watiamẽlele kupange weteke leteke wukãi waco. (Yoano 4:7-15) Kuenda eci a vangula la vakuakutamba ombisi va kala loku sukula awanda avo, eye wa nõla upopi umue woku setahãisa wa li sokele lupange wavo. (Luka 5:2-11) Kapuluvi a-a avali, eye ci tava okuti nda wa vangula eci catiamẽla koku lima, momo ovo va kala vofeka yimue yoku lima, pole eye wa tukula eci catiamẽla kupange wavo, kuenje ca va vetiya vali longusu kuenda ca va kuatisa oku patekela vali ciwa eci eye a popia. Ove hẽ, wa siata oku likolisilakovo oku linga ndoco?

Osimbu okuti Yesu watiamisilile vali ovisimĩlo viaye “kolomeme via nyelela viepata lia Isareli,” upostolo Paulu ka tumiwile lika ku va Isareli pole wa tumiwilevo ku vakualofeka. (Mat. 15:24; Ovil. 9:15) Anga hẽ ndomo Paulu a vangula ca linga limue etepiso? Ocili okuti ca linga. Eci a sonehela Akristão va Korindo, eye wa vangula eci catiamẽla koku yoloka, kocituwa coku lia okulia kua lumbiwa koviteka, kuenda koku songuiwa ndava va yula. Ovina evi vimue okuti vakualofeka va vi kũlĩhĩle ciwa.​—1 Va Kor. 8:1-10; 9:24, 25; 2 Va Kor. 2:14-16.

Anga hẽ ove wa siata oku nõla ciwa lutate alusapo o linga koku longisa kuove ndeci Yesu la Paulu va lingaile? Wa siata hẽ oku kapako oku tuwa kuolonjeveleli viove kuenda ovopange avo eteke leteke? Ocili okuti tunde kocita catete toke etaili, oluali lua pongoloka calua. Omanu valua va kũlĩha ovina vi kasi loku pita kolofeka vikuavo poku tala o televisão. Kuenje va kũlĩha ovina vio kolofeka vikuavo. Nda eci oco ca siata kocitumãlo o kasi, ka cĩviko oku tiamisila alusapo ove kasapulo aco. Pole ovina vi vetiya vali omanu, vievi viatiamẽla komuenyo wavo, ndeci konjo yavo, kepata liavo, kupange wavo, kokulia va lia, kuenda kekalo liotembo kocitumãlo va kasi.

Nda alusapo ove ambata otembo yalua oku a situlula, pamue o kasi loku vangula cimue okuti ka ca kũlĩhĩwile lolonjeveleli viove. Alusapo aco a sitika etosi lielilongiso. Kuenje ci sulako ceci okuti, olonjeveleli vi patekela lika olusapo luaco wa linga, pole ka vi patekela ocili Cembimbiliya o yongola oku pitiya.

Yesu ka lingile a setahãiso atatama, puãi wa vangula eci catiamẽla kovina via siata, vieteke leteke. Eye wa tukula ovina vitito poku lombolola ovina vinene kuenda wa tukula ovina via leluka poku lombolola ovina via tĩla. Poku tokekisa ovina vieteke leteke locili cespiritu, Yesu wa kuatisa omanu oku kuata lonjanga elomboloko liocili cespiritu cina a longasaile kuenda oku ci patekela. Hangangukuoyo yiwa oku yi kuama!