OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • mwbr18 Kuvala kam. 1-8
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
  • Otulosapi
  • OSEMANA 5-11 YA KUVALA
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOANO 20-21
  • “O Ndi Sole Vali Okuti Evi vi Sule?”
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 12-18 YA KUVALA
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 1–3
  • “Akristão Kocita Catete va Wavekiwa Lespiritu Sandu”
  • utala wondavululi 1/12/1986 kem. 29 ocin. 4-5, 7
  • Olombanjaile vi Sanjuisa Utima
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • Estudo Perspicaz volume 2 kem. 543 ocin. 1
  • Yesu Kristu
  • kuata ukamba wocili kem. 265 ocin. 14
  • Suku Umue “Ukuakuecela”
  • Oku tangiwa Kuembimbiliya
  • Estudo Perspicaz volume 1 kem. 160 ocin. 2-3
  • Quem substituiu a Judas Iscariotes como décimo segundo apóstolo?
  • OSEMANA 19-25 YA KUVALA
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 4-5
  • “Ovo Vamamako Oku kunda Ondaka ya Suku Lutõi”
  • utala wondavululi 1/9/2008 kem. 15, okakasia
  • Olondaka Via Pongoluiwa Ovisonehua vi Kola—Ovisonehua Kuenda Akristão Vokocita Catete
  • Anga hẽ Ovapostolo va Kala Omanu ka va Lilongisile?
  • utala wondavululi 15/5/2008 kem. 30 ocin. 6
  • Atosi Avelapo Velivulu Liovilinga
  • Estudo Perspicaz volume 1 kem. 159-160 Ovapostolo
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • Estudo Perspicaz volume 3 kem. 209 ocin. 4
  • Ewe Lia Velapo Lievindi
  • utala wondavululi 1/3/2013 kem. 14 ocin. 4
  • Petulu la Ananiya va Kembele—Ulandu Waco u tu Longisa Nye?
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
  • OSEMANA 26 YA KUVALA 2 YA CEMBANIMA
  • OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 6-8
  • “Ekongelo Liokaliye Liakristão li Setekiwa”
  • testemunho cabal kem. 41 ocin. 17
  • “Cetu Oku Pokola ku Suku Ndombiali”
  • testemunho cabal kem. 42 ocin. 18
  • “Cetu Oku Pokola ku Suku Ndombiali”
  • Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • testemunho cabal kem. 45 ocin. 2
  • Stefano—“Weyukile Ocalica Suku Lunene”
  • testemunho cabal kem. 58-59 ocin. 16
  • Oku Kunda “Olondaka Viwa Viatiamẽla ku Yesu”
  • Oku Tangiwa Kuembimbiliya
Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda (2018)
mwbr18 Kuvala kam. 1-8

Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

OSEMANA 5-11 YA KUVALA

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | YOANO 20-21

“O Ndi Sole Vali Okuti Evi vi Sule?”

(Yoano 21:1-3) Noke yovina evi, Yesu wa lilekisa vali kolondonge Kokalunga ko Tiberia. Eye wa limolẽhisa ndomo. 2 Pocitumãlo caco pa kala Simono Petulu, la Tomasi (una wa tukuiwavo Njamba), la Nataneli u Kana ko Galilea, lomãla va Sebedeo kuenda olondonge viaye vikuavo vivali. 3 Simono Petulu wa va sapuila hati: “Ndi ka pipa.” Ovo vo sapuila vati: “Tu enda love.” Va tunda, yu va londa vowato, pole, vuteke waco ka va kuatele cimue.

(Yoano 21:4-14) Osimbu kua kala oku ca, Yesu wa talama kohulo yokalunga, pole olondonge ka via limbukile okuti Yesu. 5 Kuenje Yesu wa va sapuila hati: “Ene amãla, ka vu kuete cimue cokulia?” Ovo va tambulula vati: “Sio!” 6 Wa va sapuila hati: “Imbi owanda konele yondio yowato kuenje vu kuata olõsi.” Ovo va wimba, pole, ka va tẽlele oku u koka omo liolõsi vialua. 7 Kuenje ndonge una Yesu a solele wa sapuila Petulu hati: “U Ñala!” Eci Simono Petulu a yeva okuti Ñala, wa wala uwalo waye, momo wa kala ño ndoto kuenda wa limba vokalunga. 8 Olondonge vikuavo vieya vokawato oku koka owanda weyuka olõsi, momo va kala ocipepi longongo, ci soka 90 kolometulu. 9 Eci va pitĩla kongongo, va mola akala vondalu okuti kilu liako kua kala olõsi lombolo. 10 Yesu wa va sapuila hati: “Neni olõsi vimue wa kuati.” 11 Simono Petulu wa enda vowato, wa koka owanda weyuka olõsi vinene okuti vi soka 153. Ndaño olõsi viaco vialuile, pole owanda ka wa tokele. 12 Yesu wa va sapuila hati: “Enjui, ndo li ongau.” Lomue pokati kolondonge wa kuatele utõi woku u pula hati: “Ove elie?” momo va kũlĩhĩle okuti Ñala. 13 Yesu weya, yu wa tikula ombolo wa va ĩha, haico a linga lolõsi. 14 Eyi oyo onjanja yatatu Yesu a molẽhele kolondonge noke yoku pinduiwa kuava va fa.

(Yoano 21:15-19) Eci va mala oku lia ongau, Yesu wa pula Simono Petulu hati: “A Simono amõla a Yoano, o ndi sole vali okuti evi vi sule?” Eye wo kumbulula hati: “Oco, a Ñala, o cĩ okuti hu kuetele ocisola cocili.” Eye wo sapuila hati: “Lisa olomeme viange.” 16 Wo pula vali onjanja yavali hati: “A Simono amõla a Yoano, o ndi sole?” Eye wo kumbulula hati: “Oco, a Ñala, o cĩ okuti hu kuetele ocisola cocili.” Eye wo sapuila hati: “Lava otulomeme tuange.” 17 Wo pula vali onjanja yatatu hati: “A Simono, amõla a Yoano, o ñuetele ocisola cocili?” Petulu wa sumua omo o pula onjanja yatatu hati: “O ñuetele ocisola cocili?” Kuenje wo kumbulula hati: “A Ñala, ove wa kũlĩha ovina viosi; wa kũlĩha okuti hu kuetele ocisola cocili.” Yesu wo sapuila hati: “Lisa otulomeme tuange. 18 Ocili, ndu ku sapuila siti, eci wa kala umalẽhe wa enda oku wala lika liove loku enda oku wa panga. Pole, eci o kuka, o nyanyumula ovoko ove kuenje omunu ukuavo o ku walisa, loku ku ambata oku ku yongola oku enda.” 19 Eci wa ci popela oco a lekise ndomo oku fa kuaye ku ka muisa ulamba ku Suku. Noke yoku ci popia, wo sapuila hati: “Amamako oku ñuama.”

embimbiliya lielilongiso atosi kelivulu lia Yoa. 21:15, 17

Yesu wa Sapuila Simono Petulu hati: Ombangulo Yesu a kuata la Petulu ya pita noke lia Petulu oku u likala olonjanja vitatu. Yesu wa pula Petulu olonjanja vitatu oco a kũlĩhĩse ocisola o kuetele, toke eci ‘Petulu a sumua.’ (Yoa. 21:17) Ulandu u sangiwa kelivulu lia Yoa. 21:15-17 u tukula olondaka vivali via litepa kelimi lio Helasi: a·ga·paʹo, yi lomboloka ocisola, kuenda phi·leʹo, yi lomboloka ocisola cocili. Yesu wa pula Petulu olonjanja vivali hati: “O ndi sole?” Olonjanja viaco vivali Petulu wa tambulula okuti o kuetele Yesu “ocisola cocili.” Petulu wa pitulula olondaka a popele. Olonjanja viosi Petulu a situlula ocisola caye, Yesu wa popia okuti ocisola caco cocili nda ca vetiya Petulu oku lisa kuenda ‘oku kuatisa’ olondonge via Yesu konepa yespiritu, okuti vi lomboloka olomeme viaye. (Yoa. 21:16, 17; 1 Pet. 5:1-3) Yesu wa ecelela Petulu oku situlula ocisola caye olonjanja vitatu kuenda wa eca kokuaye ocikele coku tata olomeme viaye. Omo liaco, Yesu wa lekisa okuti wa ecela Petulu, ndaño wolikalele olonjanja vitatu.

o ndi sole vali okuti evi vi sule?: Ondaka yokuti “evi vi sule”, yi pondola oku lomboloka ovina vialua. Olonoño vimue via nõlapo elomboloko liokuti, “o ndi sole vali okuti olondonge vikuavo vi sule?” ale “o ndi sole vali calua okuti ocisola olondonge vikuavo vi ñuetele ci sule?” Pole, citava okuti olondaka viaco vi lomboloka ndoco, “o ndi sole vali okuti ovina evi vi sule?”, okuti olõsi ovo va kala oku yoka ale ovina viatiamẽla kupange woku pipa. Omo liaco, ocinimbu caco ci pondola oku lomboloka okuti: ‘O ndi sole vali okuti ovokuasi ale upange woku sanda eteku ci sule? Nda oco, lisa otulomeme tuange.’ Olondaka viaco citava okuti via lembeleka Petulu omo liovina a pita lavio. Ndaño Petulu wa kala umue pokati kolondonge viatete via Yesu (Yoa. 1:35-42), eye ko kuamẽle kapuluvi osi. Olonjanja vimue wa enda oku tiukila kupange waye woku pipa. Noke liolosãi vimue, Yesu wa laleka Petulu oco a linge ‘enyanga liomanu.’ (Mat. 4:18-20; Luka 5:1-11) Noke liolofa via Yesu, Petulu wa sapuila ovapostolo vakuavo hati o ka pipa, kuenje ovo vo kuama. (Yoa. 21:2, 3) Olondaka via Yesu vi lekisa okuti wa kala oku sapuila Petulu oco a nõle onjila yimue: O pitisa hẽ kovaso upange waye woku pipa wa lekisiwa kolõsi va kala oku yoka, ale o pitisa kovaso upange woku kuatisa olomeme, okuti olondonge via Yesu konepa yespiritu?—Yoa. 21:4-8.

onjanja yatatu: Petulu wa likala Ñala yaye olonjanja vitatu; cilo Yesu wa eca kokuaye apuluvi atatu oco a situlule ocisola o kuetele. Ndeci Petulu a linga, Yesu wo sapuila oco a lekise ocisola cocili poku pitisa kovaso upange wa Suku komuenyo waye. Lekuatiso liolondonge vikuavo, Petulu wa sukilile oku kuatisa, oku pamisa kuenda oku songuila olomeme via Kristu okuti olondonge viaye vakuekolelo. Ndaño okuti olondonge viaco via kala olombuavekua, pole via sukilile oku kuatisiwa konepa yespiritu.—Luka 22:32.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Yoano 20:17) Yesu wo sapuila hati: “Ku ka ñuate, momo handi sia endele ku Tate. Pole, kuende ku vamanjange kuenje va sapuila hati, ‘Ngenda ku Isiange okuti Isiene, ngenda ku Suku yange okuti haeye Suku yene.’”

embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu lia Yoa. 20:17

Ku ka ñuate: Kelimi lio Helasi ondaka haʹpto·mai yi lomboloka “oku lamba” ale “oku kuata cimue.” Ambimbiliya amue a tukula olondaka via Yesu ndomo: “Ku ka ndi lambe.” Ocili okuti Yesu ka likalele eci Maria Magadala o lamba kuenda ka likalelevo eci akãi vakuavo vo mola noke lioku pinduiwa, “vo kuata kolomãhi.” (Mat. 28:9) Citava okuti Maria Magadala wa simile okuti Yesu wa enda ale kilu. Omo lionjongole yoku kala la Ñala yaye, wa kuata lonjanga Yesu kuenda ka ecelele okuti eye enda. Oco a lekise kokuaye okuti eye ka londi kilu vepuluvi liaco, Yesu wa sapuila Maria oco ka ko kuate, kuenda wo tuma oku enda kolondonge viaye oku ka eca esapulo liepinduko liaye.

(Yoano 20:28) Tomasi wo tambulula hati: “A Ñala yange, a Suku yange!”

embimbiliya lielilongiso etosi kelivulu lia Yoa. 20:28

A Ñala yange, a Suku yange!: Lit., “A Ñala yange, a Suku [ho the·osʹ] yange!” Olonoño vimue vi sima okuti olondaka viaco vi situlula olondaka vioku komõha poku vangula la Yesu okuti cilo, via tiamisiwila ku Suku Isiaye. Omanu vakuavo va sima okuti kelimi lio Helasi olondaka viaco via tiamisiwila ku Yesu. Pole, oco tu kuate elomboloko liwa liondaka yokuti “a Ñala yange, a Suku yange” ci sukila oku tanga ulandu waco Vembimbiliya. Ulandu u lekisa okuti Yesu wa tumile kolondonge viaye esapulo liokuti, “Ngenda ku Isiange okuti Isiene, ngenda ku Suku yange okuti haeye Suku yene.” Omo liaco, kakuli esunga lioku tava okuti Tomasi wa kala oku sima okuti Yesu eye Suku ukuonene wosi. (Tala etosi lielilongiso kelivulu lia Yoa. 20:17.) Tomasi wa yevele Yesu oku likutilila ku “Isiaye” loku u tukula okuti, eye ‘lika Suku yocili.’ (Yoa. 17:1-3) Omo liaco, citava okuti Tomasi wa tukula Yesu hati, “Suku yange” omo liasunga amue ndeci: Wa kala oku tenda Yesu “ndosuku yimue okuti hayeko Suku ukuonene wosi. (Tala etosi lielilongiso kelivulu lia Yoano 1:1.) Ale, eye wa vangula la Yesu lonjila yaco ndeci afendeli vakuavo va Suku va vangula lolonumiwa via Yehova, ndomo ci lekisiwa Vovisonehua vio Heveru. Citava okuti Tomasi wa kũlĩhĩle ovolandu omanu vokosimbu okuti va vangula langelo poku va tenda okuti Yehova Suku. (Sokisa lelivulu Liefet. 16:7-11, 13; 18:1-5, 22-33; 32:24-30; Olong. 6:11-15; 13:20-22.) Omo liaco, Tomasi wa tukula Yesu hati, “Suku yange” poku limbuka okuti Yesu onumiwa ya Suku.

Omanu vamue va popia okuti olondaka vio helasi viokuti “ñala” kuenda “suku”, vi tiamisiwila ku Suku ukuonene wosi. Pole, olondaka evi vi tiamisiwila lika kelimi lio Helasi. Kolonepa vimue, kelimi lio Helasi olondaka viaco via pongoluiwa vi pondola oku popiwa lonjila yimue yocindekaise yocisonehua cimue ndeci kelivulu lia Luka 12:32 (lit., “Akacunda”) kuenda kukanda wa va Kol. 3:18–4:1 (lit., “akãi”; “alume”; “omãla”; “olonjali”; “apika”; “va cime”). Cimuamue haico okuti, olondaka vi sangiwa kukanda 1 Pet. 3:7 vi pondola oku pongoluiwa ndoco: “Alume.” Omo liaco, olondaka via tukuiwa kocinimbu eci, citava okuti ka vi tiamisiwila kovisimĩlo Tomasi a kuata poku popia olondaka viaco.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Yoano 20:1-18) Keteke liatete liosemana, Maria Magadala weya selo keyambo osimbu kua kala owelema kuenje wa mola okuti ewe keyambo lia tiñuluiwapo. 2 Eye noke wa lupukila ku Simono Petulu kuenda kondonge yikuavo una Yesu a solele, yu wa va sapuila hati: “Ñala vo upamo veyambo kuenda ka tua kũlĩhĩle apa vo langeka.” 3 Oco, Petulu kumue londonge yikuavo va enda keyambo. 4 Kavali kavo va fetika oku lupuka, pole, ondonge yikuavo ya pitahãla Petulu kuenje ya pitĩla tete keyambo. 5 Eci a lengelelamo, wa mola onanga yovalatanya posi, puãi ka iñililemo. 6 Simono Petulu wo kuama, yu wa iñila veyambo. Kuenje wa molavo onanga yovalatanya posi. 7 Onanga ya kala kutue waye ka ya kaile kumue lolonanga vikuavo viovalatanya, pole ya limuñila ponele. 8 Noke ondonge yikuavo yina ya pitĩla tete keyambo, layovo ya iñila, ya ci mola kuenje ya kolela. 9 Ovo handi ka va kuatele elomboloko liocisonehua cokuti eye o pinduiwa kuava va fa. 10 Kuenje olondonge via tiukila kolonjo viavo. 11 Pole, Maria wa talama ocipepi leyambo, oku lila. Osimbu a kala oku lila, wa lengelela veyambo, 12 kuenje wa mola ovangelo vavali luwalo u yela, okuti va tumãla umue kovitue, ukuavo kovolu pocitumãlo pana etimba lia Yesu lia langekiwile. 13 Ovo vo pula vati: “Okãi, nye o lilila?” Eye wa va sapuila hati: “Ñala yange vo upamo veyambo kuenda sia kũlĩhĩle apa vo langeka.” 14 Noke yoku popia ovina evi, eye wa ñualapo kuenje wa mola Yesu wa talama, pole, ka limbukile okuti Yesu. 15 Yesu wo pula hati: “Okãi, nye o lilila? Helie o kasi oku sandiliya?” Eye wa sima okuti ukuacumbo kuenje wo sapuila hati: “A ñala, nda ove wo upapo, sapuile apa wo kapa, oco ndu upepo.” 16 Yesu wo sapuila hati: “A Maria!” Noke yoku ñualapo, wa popia laye kelimi lio Heveru hati: “A Ramboni!” (ci lomboloka “Olongisi!”) 17 Yesu wo sapuila hati: “Ku ka ñuate, momo handi sia endele ku Tate. Pole, kuende ku vamanjange kuenje va sapuila hati, ‘Ngenda ku Isiange okuti Isiene, ngenda ku Suku yange okuti haeye Suku yene.’” 18 Maria Magadala wa enda, yu wa sapuila ondaka yaco kolondonge hati: “Nda mola Ñala!” Kuenje wa va lomboluila ovina eye o sapuila.

OSEMANA 12-18 YA KUVALA

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 1–3

“Akristão Kocita Catete va Wavekiwa Lespiritu Sandu”

(Ovilinga 2:1-8) Osimbu eteke Liocipito co Pendekoste lia kala ocipepi, vosi va liongoluila pocitumãlo cimuamue. 2 Vocipikipiki kilu kua tunda onjuela ndokuõla kuofela yalua kuenje ya yevala vonjo yosi, muna ovo va tumãlele. 3 Kuenje kua tukuluka alimi a setahãla ondalu, yu a molẽha kokuavo, a lisandula kuenda a vata komunu lomunu pokati kavo, 4 vosi yavo ve yukisua lespiritu sandu kuenda va fetika oku vangula alimi aiñi aiñi, ndeci espiritu lia va ecelela oku vangula. 5 Vepuluvi liaco va Yudea vana va tavele haivo va tundile kolofeka viñi viñi voluali luosi, va kala vo Yerusalãi. 6 Eci kua yevala onjuela yaco, owiñi wa liongoluile pamosi wa kala lusumba, momo omunu lomunu wa va yeva oku vangula velimi liavo muẽle. 7 Ovo va komõha calua loku lipula vati: “Ava va vangula ndeti, siti vosi va Galilea? 8 Omunu lomunu pokati ketu, o yeva ndati kelimi liaye muẽle?

(Ovilinga 2:14) Pole Petulu wa votoka pokati kolondonge Ekũi la Mosi kuenje wa va sapuila lolukandi hati: “Ene amanu vo Yudea lolonungi viosi vio Yerusalãi, yeveleli lutate olondaka viange.

(Ovilinga 2:37, 38) Eci va yeva olondaka evi, va tomiwa vovitima kuenda va pula Petulu lovapostolo vakuavo vati: “Ene a vamanji, nye tu linga?” 38 Petulu wa va tambulula hati: “Likekembeli kuenda omunu lomunu pokati kene a papatisiwe vonduko ya Yesu Kristu oco akandu ene a ecelue kuenje vu tambula ocali cespiritu sandu.

(Ovilinga 2:41) Kuenje vana va tava kondaka yaye lutima wosi, va papatisiwa kuenda keteke liaco kua vokiyiwa 3.000 komanu.

(Ovilinga 2:42-47) Ovo va pandakaisa kelongiso liovapostolo, loku kala kumosi kuenda oku likutilila. 43 Vosi yavo va kuata usumba kuenje ovapostolo va fetika oku linga ovikomo lolondimbukiso vialua. 44 Vana va tava va likuata omunga kuenda va kuata ovina vimuamue, 45 kuenje va fetika oku landisa ovikuata lovipako viavo, loku vi avela vosi ndeci omunu lomunu a sukilile. 46 Eteke leteke va enda oku liongoluila pamosi vonembele locimãho cimuamue, va lia lia kolonjo viñi viñi loku litepaila okulia lesanju kuenda lutima wa sunguluka, 47 va sivaya Suku, loku soliwa lomanu vosi. Kuenje eteke leteke, Yehova wa amamako oku kongela kokuavo vana va kala oku popeliwa.

utala wondavululi 1/12/1986 kem. 29 ocin. 4-5, 7

Olombanjaile vi Sanjuisa Utima

Eci ekongelo Liakristão lia sokiyiwa kunyamo 33 K. K., ci soka 3.000 viomanu via papatisiwa, va nõlapo ‘oku litepaila ovina viavo viosi, oku lila kumosi kuenda oku likutilila.’ Momo lie? Va ci lingila oco ekolelo liavo liokaliye li pamisiwe loku ‘pandakaisa kelongiso liovapostolo.’—Ovil. 2:41, 42.

Va Yudea kuenda vakualofeka, va endele ko Yerusalãi locimãho coku kala lika vokuenda kuocipito Copendekoste. Pole, vana va papatisiwa va yonguile oku kala vali otembo yalua, oku lilongisa ovina vialua oco va pamise ekolelo liavo liokaliye. Eci ca koka ocitangi cekambo liokulia kuenda ocitumãlo coku kala. Akombe vamue ka va kuatele olombongo vi tẽla osimbu okuti vakuavo va kuatele olombongo vialua. Omo liaco kua lingiwa esokiyo lioku eca okulia komanu va sukilile ekuatiso vokuenda kuotembo yimue.—Ovil. 2:43-47.

Omunu eye wa sukilile oku nõla oku landisa ovina a kuatele kuenda oku kuatisa vakuavo. Lomue wa kisikiwile oku landisa ale oku eca ombanjaile, pole, ka ca lombolokele oku vetiya uhukũi. Ocisimĩlo ka ca kaile okuti vamanji olohuasi va landisa ovina viosi va kuatele oco va kaile olohukũi. Pole, ovo va landisa ovina viavo omo liohenda va kuatelele vamanji va sukilile ekuatiso, kuenje, olombongo viaco va vi eca oco vi kuatise kovopange Usoma.—Sokisa lukanda 2 Va Korindo 8:12-15.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Ovilinga 3:15) puãi wa pondi Usongui wa Velapo womuenyo. Pole, Suku wo pindula kuava va fa, okuti etu tu ci imbila uvangi.

Estudo Perspicaz volume 2 kem. 543 ocin. 1

Yesu Kristu

“Usongui wa Velapo womuenyo.” Yesu Kristu wa eca omuenyo waye wa lipua ndocilumba, oco a lekise ohenda Isiaye a kuetele omanu. Eci ca eca epuluvi liokuti olondonge via nõliwa vi viala kumue laye kilu kuenda omanu vakuavo va kala palo posi vemẽhi Liusoma waco. (Mat. 6:10; Yoa. 3:16; Va Efe. 1:7; Va Hev. 2:5; Tala osapi yokuti, OCISEMBI) Omo liaco eye wa linga, “Usongui wa Velapo [“Osoma,” Al; CBC] womuenyo” komanu vosi. (Ovil. 3:15) Ondaka yo Helasi ya tukuiwa vocinimbu eci, yi lomboloka “usongui wa velapo”, ya tiamisiwila ku Mose (Ovil. 7:27, 35) wa kala “ndonganji” ya va Isareli.

(Ovilinga 3:19) “Likekembeli, pongoloki oco akandu ene a ecelue okuti Yehova oku ĩhi oloneke viekavuluko

kuata ukamba wocili kem. 265 ocin. 14

Suku Umue “Ukuakuecela”

14 Ongecelo ya Yehova ya lomboluiwavo kelivulu Liovilinga 3:19 okuti: “Oco, likekembeli akandu ene. Pongoloki okuti akandu ene a ecelua.” Olondaka via sulako ndeti kelimi lio Helasi, vi lombolokavo “oku imapo, . . . oku imũla, ale oku nyõla.” Ndomo ca lomboluiwa lasonehi vamue, ondaka eyi yi lomboloka okuti oku imapo ocina ca sonehiwa leka. Ndamupi ca lingawaile? Otinda va siataile oku soneha layo kotembo ya pita va yi tengaile lo kola kuenda ovava. Noke yoku soneha lotinda yaco, ca tavaile okuti omunu eci a soneha ocikungapo locinyaña cimue ca yula. Eyi onjila yimue yiwa yoku setahãisa ohenda ya Yehova. Eci eye a ecela akandu etu, ci sokisiwa ndoku a puenya locinyaña cimue ca yula.

Oku tangiwa Kuembimbiliya

(Ovilinga 2:1-21) Osimbu eteke Liocipito co Pendekoste lia kala ocipepi, vosi va liongoluila pocitumãlo cimuamue. 2 Vocipikipiki kilu kua tunda onjuela ndokuõla kuofela yalua kuenje ya yevala vonjo yosi, muna ovo va tumãlele. 3 Kuenje kua tukuluka alimi a setahãla ondalu, yu a molẽha kokuavo, a lisandula kuenda a vata komunu lomunu pokati kavo, 4 vosi yavo ve yukisua lespiritu sandu kuenda va fetika oku vangula alimi aiñi aiñi, ndeci espiritu lia va ecelela oku vangula. 5 Vepuluvi liaco va Yudea vana va tavele haivo va tundile kolofeka viñi viñi voluali luosi, va kala vo Yerusalãi. 6 Eci kua yevala onjuela yaco, owiñi wa liongoluile pamosi wa kala lusumba, momo omunu lomunu wa va yeva oku vangula velimi liavo muẽle. 7 Ovo va komõha calua loku lipula vati: “Ava va vangula ndeti, siti vosi va Galilea? 8 Omunu lomunu pokati ketu, o yeva ndati kelimi liaye muẽle? 9 Va Partia, va Media, va Elami; olonungi vio Mesopotamia, va Yudea, va Kapadokia, va Pondu kuenda olupale luo Asia, 10 va Frugia, va Pamfulia, va Egito, ovaimbo vo ko Libia, okuti va lisunguile lo Kurene; akombe vo ko Roma, va Yudea, lolomongoloke; 11 va Kurete; kuenda va Arabia—tua va yeva oku vangula alimi etu catiamẽla kovilinga vi komõhisa via Suku.” 12 Va saluka kuenda va komõha loku lipula pokati vati: “Eci ci lomboloka nye?” 13 Kuenje vakuavo va va pembula kuenda va popia vati: “Va kolua ovinyu.” 14 Pole Petulu wa votoka pokati kolondonge Ekũi la Mosi kuenje wa va sapuila lolukandi hati: “Ene amanu vo Yudea lolonungi viosi vio Yerusalãi, yeveleli lutate olondaka viange. 15 Omanu ava ka va koluele, ndomo vu kasi oku sima, momo handi owola yatatu. 16 Puãi, eci oco uprofeto Yoeli a popele hati: 17 ‘“Koloneke via sulako” Suku hati, “Ndi sukumuila espiritu liange komanu vosi kuenje omãla vene valume lomãla vene vakãi va ka imba owanji kuenda amalẽhe vene va mola ovinjoinjoi, lakulu vene vendamba va lota olonjoi, 18 ndaño muẽle apika vange akuenje lafeko, ndi va sukumuilavo espiritu liange koloneke viaco kuenje va ka imba owanji. 19 Ngeca ovikomo kilu kuenda olondimbukiso kilu lieve—losonde, londalu kuenda alende owisi. 20 Ekumbi li pongoloka owelema kuenda osãi yi pongoloka osonde osimbu eteke linene halio li komõhisa lia Yehova ka lieyile. 21 Wosi o likutilila vonduko ya Yehova loku pinga ekuatiso, o popeliwa.”’

Estudo Perspicaz volume 1 kem. 160 ocin. 2-3

Quem substituiu a Judas Iscariotes como décimo segundo apóstolo?

Devido à defecção de Judas Iscariotes, que morreu infiel, restaram somente 11 apóstolos, e, durante os 40 dias que se passaram desde a ressurreição de Jesus até a sua ascensão ao céu, ele não fez nenhuma designação dum substituto. Em certo momento durante os dez dias entre a ascensão de Jesus e o dia de Pentecostes julgou-se necessário que outro fosse escolhido para preencher a vaga deixada por Judas, não simplesmente à base de sua morte, mas, antes, à base de sua iníqua defecção, conforme indicam as Escrituras citadas por Pedro. (At 1:15-22; Sal 69:25; 109:8; compare isso com Re 3:11.) Assim, por contraste, quando o fiel apóstolo Tiago foi morto, não existe nenhum registro de qualquer preocupação de designar alguém para sucedê-lo na posição de apóstolo.—At 12:2.

É evidente, das declarações de Pedro, que se considerava então que, para alguém preencher a posição dum apóstolo de Jesus Cristo, ele tinha de possuir as qualificações de tê-lo conhecido pessoalmente, tendo sido testemunha ocular de suas obras, de seus milagres, e, especialmente, de sua ressurreição. Em vista disso, pode-se depreender que qualquer sucessão apostólica, no decorrer do tempo, seria impossível, a menos que houvesse alguma ação divina para suprir tais exigências em cada caso individual. Naquela época específica, antes de Pentecostes, porém, havia homens que satisfaziam tais requisitos, e dois foram apresentados como adequados para substituir o infiel Judas. Sem dúvida tendo presente Provérbios 16:33, lançaram-se sortes, e Matias foi escolhido, e, depois disso, “foi contado com os onze apóstolos”. (At 1:23-26) Ele acha-se assim incluído entre “os doze” que resolveram o problema a respeito dos discípulos de língua grega (At 6:1, 2), e, evidentemente, Paulo o inclui ao referir-se “aos doze”, ao falar das aparições pós-ressurreição de Jesus, em 1 Coríntios 15:4-8. Assim, quando chegou Pentecostes, havia 12 alicerces apostólicos em que se podia apoiar o Israel espiritual então formado.

OSEMANA 19-25 YA KUVALA

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 4-5

“Ovo Vamamako Oku kunda Ondaka ya Suku Lutõi”

(Ovilinga 4:5-13) Keteke lia kuamamo asongui vavo lakulu, la vakuavisonehua va liongoluila pamosi vo Yerusalãi, 6 kua kalavo Anasi ocitunda ca velapo, Kayafa, Yoano, Alexandro kuenda vosi vakuepata liocitunda ca velapo. 7 Kuenje va kapa Petulu la Yoano pokati kavo loku va pula vati: “Lunene welie ale londuko yelie vu linga ovina evi?” 8 Omo Petulu we yukile espiritu sandu, wa va tambulula hati: “Ene asongui vomanu lakulu, 9 nda etaili tu kasi oku pulisiwa omo lieci ciwa tua linga kulume wa kala ocilema kuenda vu yongola oku kũlĩha u wa sakula ulume waco, 10 vosi yene lomanu vosi va Isareli, kũlĩhi okuti vonduko ya Yesu Kristu u Nasara una wa pondiwila kuti, pole Suku wo pindula kuava va fa, vonduko yaye ulume u o tãi ndeti, o kasi luhayele kovaso ene. 11 Eye, eye ‘ewe lia nyehuiwa lene vulonungi, okuti olio lia linga ewe lia velapo lievindi.’ 12 Omo liaco, vemehi lilu ka muli onduko yikuavo ya eciwa komanu okuti tu popeliwa layo kuenje ka kuli epopelo komunu ukuavo.” 13 Eci va mola utõi wa Petulu la Yoano, yu va limbuka okuti omanu vaño haivo ka va longisiwile, va komõha. Kuenje va limbuka okuti va kala kala la Yesu.

utala wondavululi 1/9/2008 kem. 15, okakasia

Olondaka Via Pongoluiwa Ovisonehua vi Kola—Ovisonehua Kuenda Akristão Vokocita Catete

Anga hẽ Ovapostolo va Kala Omanu ka va Lilongisile?

Eci olombiali kuenda akulu vo ko Yerusalãi va mola “utõi wa Petulu la Yoano, yu va limbuka okuti omanu vaño haivo ka va longisiwile, va komõha.” (Ovilinga 4:13) Anga hẽ Ovapostolo va kala omanu vaño haivo ka va lilongisile? Catiamẽla kondaka yaco, umue ukuakukonomuisa Embimbiliya wa popia hati: “Olondaka evi ka vi lekisa okuti Petulu [kuenda Yoano] ka va tambuile epindiso lalimue, ka va tẽlele oku tanga ale oku soneha. Ovio vi situlula lika oku litepa kua kala pokati ka vana va kuatele ocikele coku sombisa kuenda ovapostolo.”

utala wondavululi 15/5/2008 kem. 30 ocin. 6

Atosi Avelapo Velivulu Liovilinga

4:13—Anga hẽ Petulu la Yoano ka va lilongisile kosikola? Sio, hacoko. Ovo va tukuiwa hati omanu “vaño, haivo ka va longisiwile,” momo ka va tangelele kolosikola via kemãla kuna va enda oku eca epindiso lioviholo viatavo.

(Ovilinga 4:18-20) Kuenje va va kovonga loku va handeleka oco ka va ka vangule cimue ale oku longisa vonduko ya Yesu. 19 Puãi Petulu la Yoano va va tambulula vati: “Nda esunga kovaso a Suku oku tava kokuene okuti ku Suku hakoko, ci popi ene muẽle. 20 Pole, kokuetu ka citava oku liwekako oku vangula ovina tua mola levi tua yeva.”

(Ovilinga 4:23-31) Noke yoku va eca, ovo va enda kolondonge vikuavo kuenje va vi sapuila eci ovitunda via velapo lakulu va popia lavo. 24 Eci va ci yeva, va likutilila ku Suku lutima umuamue vati: “A Ñala, a Cime cetu, ove Una wa lulika ilu losi, lokalunga lovina viosi vi kasimo, 25 haive wa vanguila vonduko yespiritu sandu vomela wa kukululu yetu Daviti, ukuenje wove, hati: ‘Olofeka via sakalalela nye kuenda omanu nye va sokoluila ovina viesanda? 26 Olosoma vio kilu lieve via lipongiya, olombiali via tumbikila ongombo Yehova lombuavekua yaye.’ 27 Kuenje ci kale Herode, ci kale Pondiu Pilato kuenda vakualofeka, lomanu va Isareli va liongoluila volupale lulo, va katukila ukuenje wove o kola, Yesu, una ove wa nõla, 28 oku linga cosi eka liove lia panga kuenda oku tẽlisa ocipango covina via sokiyiwile ale oku lingiwa. 29 Cilo, a Yehova, limbuka ndomo va kasi oku tu saluisa kuenda eca kakuenje vove utõi woku popia ondaka yove, 30 osimbu õluila eka liove poku sakula, loku linga olondimbukiso lovikomo vonduko yukuenje wove o kola, Yesu.” 31 Noke yoku linga ohutililo, ocitumãlo va liongoluila ca lisenga kuenje omunu lomunu we yukisua lespiritu sandu kuenda va fetika oku popia ondaka ya Suku lutõi.

Estudo Perspicaz volume 1 kem. 159-160 Ovapostolo

Upange Vekongelo Liakristão. Eci ovapostolo va wavekiwa lespiritu lia Suku Kopendekoste, ca pamisa calua ekolelo liavo. Ovipama vitãlo viatete vielivulu liovilinga, vi lombolola utõi ovapostolo va lekisa poku kunda olondaka viwa kuenda epinduko lia Yesu, ndaño okuti poku ci linga va kapiwa vokayike, va tipuiwa kuenda va va saluisiwa oku va ponda. Koloneke viaco noke Yopendekoste, ombili ovapostolo va lekisa poku songola lekuatiso liunene wespiritu sandu, ca kuatisa okuti etendelo liakongelo Akristão a livokiya. (Ovil. 2:41; 4:4) Kefetikilo upange wavo woku kunda wa kala oku lingiwa lika vo Yerusalãi, noke wa lisanduila ko Samaria kuenje vokuenda kuotembo wa lisanduila kolonepa vikuavo violuali.—Ovil. 5:42; 6:7; 8:5-17, 25; 1:8.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Ovilinga 4:11) Eye, eye ‘ewe lia nyehuiwa lene vulonungi, okuti olio lia linga ewe lia velapo lievindi.’

Estudo Perspicaz volume 3 kem. 209 ocin. 4

Ewe Lia Velapo Lievindi

Osamo 118:22 yi lombolola okuti ewe lia nyehuiwa lolonungi, lia laikele oku “linga ewe lia velapo lievindi”, (ko Hev., roʼsh pin·nahʹ). Yesu wa tukula kuenda watiamisila kokuaye muẽle ocitumasuku caco ‘ndewe lia velapo lievindi’ (ko Hel., ke·pha·leʹ go·niʹas, utue wevindi). (Mat. 21:42; Mar. 12:10, 11; Luka 20:17) Ndeci ewe li kapiwa kevindi liosapalalo limue olio lia velapo, cimuamue haico okuti Yesu Kristu eye ewe lia velapo liekongelo liakristão olombuavekua, lina li sokisiwa lonembele yespiritu. Petulu wa tiamisilavo Osamo 118:22 ku Kristu, poku lekisa okuti eye wa kala “ewe” lia nyehuiwa lomanu, pole lia nõliwa la Suku oco li linge “ewe lia velapo lievindi.”—Ovil. 4:8-12; tangavo 1 Pet. 2:4-7.

(Ovilinga 5:1) Ulume umue o tukuiwa Ananiya kumue lukãi waye Safira, va landisa ocipiñalo cimue.

utala wondavululi 1/3/2013 kem. 14 ocin. 4

Petulu la Ananiya va Kembele—Ulandu Waco u tu Longisa Nye?

Ananiya kumue lukãi waye va nõlapo oku eca olombongo vioku kuatisa vana va papatisiwa ndopo. Eci Ananiya a tuala olombongo Kovapostolo, wa popia hati, evi ovio olombongo tua landisa usenge wetu. Pole, wa kemba! Momo olombongo vikuavo va vi seleka! Suku wa situluila Petulu uhembi waco kuenda Petulu wa sapuila Ananiya hati: “Kua kembele omunu, te Suku.” Vepuluvi liaco, Ananiya wa kupukila posi, kuenje wa fa! Noke yolowola vitatu, ukãi waye wo landula. Eye ka kũlĩhĩle eci ca pita lulume waye, omo liaco, wa vangulavo uhembi, kuenje wa kupukila posi kuenda wa fa.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Ovilinga 5:27-42) Ovo va va nena kuenda va kapiwa pokati Kekanga. Kuenje ocitunda cinene ca va sapuila 28 hati: “Tuo handeleki ale oco ka vu ka longisi vali vonduko eyi, pole, tala! Wa yukisi o Yerusalãi lalongiso ene kuenda vu yongola okuti tu kuata eko liosonde yulume u.” 29 Petulu lovapostolo vakuavo va tambulula vati: “Cetu oku pokola ku Suku ndombiali, komanu hakoko. 30 Suku ya vakukululu yetu wa pindula Yesu, una wa pondi, poku u valela kuti. 31 Suku wo kemãlisa konẽle yaye yondio Ndusongui wa Velapo haeye Onjovoli, oco va Isareli va likekembele loku tambula ongecelo yakandu. 32 Etu tulombangi viovina viaco kuenda espiritu sandu, lina Suku a eca ku vana va pokola kokuaye ndombiali.” 33 Eci va yeva ovina evi, va fungula kuenje va yonguile oku va ponda. 34 Puãi Vekanga mua votoka umue u Fariseo okuti onduko yaye Gamaliyele; eye ulongisi Wovihandeleko, haeye wa sumbiwa lomanu vosi kuenda wa tuma oku kapa alume vaco posamua okatembo kamue. 35 Noke wa va sapuila hati: “Ene alume va Isareli, lunguki leci vu yongola oku linga lalume ava. 36 Momo kua katukile ale Teodasi, wa litukuile hati, ndimunu unene kuenje omanu va soka 400 va likongelele kocitundo caye. Pole, eye wa ipawa kuenda vana va enda oku u kuama va sanduiwa, yu va taka. 37 Noke kua katuka Yuda umue u Galilea koloneke vioku li sonehisa kuenda wa kokela oloñame vialua kokuaye. Kuenje ulume waco layevo wa fa kuenda vosi vana vo kuamele va sanduiwa. 38 Omo liocitangi eci, ndu sapuili siti, alume ava va kale, ko ka va sakalaisi. Momo nda elongiso eli ale upange owu womanu, u nyõleha; 39 pole, nda wa Suku, ka vu tẽla oku va tateka. Handi vali, citava okuti vu kala ndava va liyaka la Suku.” 40 Kuenje va yeva elungulo liaye, va vilikiya ovapostolo, va va tipula kuenda va va handeleka oco va liwekepo oku vangula vonduko ya Yesu, yu va va eca. 41 Ovo va tunda Vekanga lonjolela, momo va tendiwile okuti va sesamẽla oku sepuiwa omo lionduko yaye. 42 Eteke leteke vonembele kuenda konjo lanjo, ka va liwekelepo oku longisa loku kunda olondaka viwa viatiamẽla ku Kristu, Yesu.

OSEMANA 26 YA KUVALA 2 YA CEMBANIMA

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OVILINGA 6-8

“Ekongelo Liokaliye Liakristão li Setekiwa”

(Ovilinga 6:1) Koloneke viaco eci etendelo liovapostolo lia kala oku livokiya, va Yudea vana va vangowaile o Helasi va fetika oku lisiõsuila va Yudea va vangowaile o Heveru, momo ovimbumba viavo ka via kaile oku tambula ovina via enda oku eciwa eteke leteke.

testemunho cabal kem. 41 ocin. 17

“Cetu Oku Pokola ku Suku Ndombiali”

17 Cilo ekongelo lia sokiyiwa ndopo lia kala oku liyaka locitangi cimue ca kala oku pita vekongelo. Ocitangi caco ce? Olondonge vialua via papatisiwa via kala ovingendeleyi vo Yerusalãi kuenda via yonguile oku vokiya ukũlĩhĩso wavo osimbu ka via tiukilile kalupale avo. Ovo va sukilile okulia kuenda ovina vikuavo, omo liaco ovapostolo va eca olombongo oco vi kuatise omanu vaco. (Ovilinga 2:44-46; 4:34-37) Kuenje kueya ocitangi cimue ca tĩla calua. Ko ku eca okulia ‘kueteke leteke’ ovimbumba via vangowaile o Helasi ‘via kala oku limĩliwa.’ (Ovilinga 6:1) Pole ocitangi caco ka ca kaile oku pita la vana va vangowaile o Heveru. Citava okuti, vocitangi caco mua kongelele olonepele. Ovitangi haviosiko okuti vi koka oku li tepa.

(Ovilinga 6:2-7) Kuenje ovapostolo Ekũi la Vavali va kovonga owiñi wolondonge loku vi sapuila vati: “Ka ca sungulukile kokuetu oku siapo ondaka ya Suku oco tu tepaise okulia kolomesa. 3 Omo liaco, a vamanji, pokati kene nõlipo alume epanduvali vakuangangu yiwa, veyuka espiritu haivo va kuete olondunge okuti va kundikiwa oku linga upange waco; 4 etu puãi tu litumbika kolohutililo loku longisa ondaka ya Suku.” 5 Owiñi wosi wa sanjukila eci ovo va popia kuenje va nõla Stefano, ulume ukuekolelo haeye weyukile espiritu sandu, la Filipu, la Prokoro, la Nikonoro, la Timone, la Parmena kuenda Nikolau omongoloke yo ko Antiokea. 6 Va va nena kovapostolo kuenda noke yoku likutilila va va kapa ovaka. 7 Kuenje ondaka ya Suku ya amamako oku lisandula kuenda etendelo liolondonge vo Yerusalãi lia livokiya calua; owiñi walua wovitunda wa tava kekolelo.

testemunho cabal kem. 42 ocin. 18

“Cetu Oku Pokola ku Suku Ndombiali”

18 Ovapostolo poku talavaya ndosungu yakulu vekongelo, va limbuka okuti ka ca sungulukile kokuavo ‘oku siapo ondaka ya Suku oco va tepaise okulia.’ (Ovilinga 6:2) Oco va potolole ocitangi caco, ovo va pinga kolondonge oco vi nõle alume epanduvali “veyuka espiritu haivo va kuete olondunge” okuti, va kundikiwa “oku linga upange waco.” (Ovilinga 6:3) Ca sukilile oku nõla alume vakuavituwa viwa momo vupange waco ka mua kongelele lika oku eca okulia, pole mua kongelelevo oku talavaya lolombongo, oku landa eci ci sukiliwa kuenda oku soneha coci ca landiwa. Alume vosi va nõliwa va kuatele olonduko viohelasi, kuenje ca vetiya ovimbumba via kala oku limĩliwa oku kolela kokuavo. Noke yoku likutilila, ovapostolo va eca ocikele kalume epanduvali oco ‘va linge upange waco.’

(Ovilinga 7:58–8:1) Noke yoku u tundisa kosamua yolupale, va fetika oku u sosola lovawe. Olombangi viaco via kapa ovowalo avo kolomãhi viukuenje umue o tukuiwa Saulu. 59 Osimbu va kala oku sosola Stefano lovawe, eye wa pinga hati: “A Ñala Yesu, tambula omuenyo wange.” 60 Kuenje wa kekama kolongolo, yu wa kaluka lolukandi hati: “A Yehova, ku ka va tendele ekandu eli.” Noke yoku popia ovina evi, wa pekela kolofa.

8 Saulu wa tava oku pondiwa kua Stefano. Keteke liaco kua katuka elambalalo lialua kekongelo lia kala vo Yerusalãi; kuenje vosi va sandokaila kolofeka vio Yudea la Samaria, pole, ovapostolo ovo lika va sialele vo Yerusalãi.

Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

(Ovilinga 6:15) Kuenje vosi va tumãla Kekanga, eci vo vanja va mola okuti ocipala caye ci kasi ndocipala cungelo.

testemunho cabal kem. 45 ocin. 2

Stefano—“Weyukile Ocalica Suku Lunene”

2 Kocipala ca Stefano ku molẽha ocina cimue ci komohĩsa. Olonganji vi vanja kokuaye kuenda vi limbuka okuti, ocipala caye ci kasi “ndocipala cungelo.” (Ovilinga 6:15) Omo okuti ovangelo vakuakupitiya asapulo a Yehova Suku, va kuete esunga lioku kala vakuotõi, ambombe kuenda vakuambembua. Cimuamua haico ca pita la Stefano okuti, ndaño olonganji vina via kala lukuse via ci limbuka. Momo lie ka lekisile esakalalo?

(Ovilinga 8:26-30) Kuenje ungelo wa Yehova wa sapuila Filipu hati: “Votoka, kuende kombuelo vonjila yi lokila ko Yerusalãi oku enda ko Gasa.” (Onjila yaco yekalasoko.) 27 Wa votoka, yu wa enda kuenje wa sanga ulume umue u Etiopia okuti kalei kanene ka nasoma Kandake wa va Etiopia, haeye wa kundikiwa ukuasi waye wosi. Eye wa endele oku ka fendela ko Yerusalãi, 28 kuenda poku tiuka wa tumãla vekãlu liaye loku tanga lolukandi elivulu liuprofeto Isaya. 29 Espiritu lia sapuila Filipu hati: “Kuende, amela kekãlu olio.” 30 Filipu wa lupukilako kuenda wo yeva oku tanga lolukandi elivulu liuprofeto Isaya, yu wo pula hati: “Eci o kasi oku tanga ndeti ca ku lomboloka?”

testemunho cabal kem. 58-59 ocin. 16

Oku Kunda “Olondaka Viwa Viatiamẽla ku Yesu”

16 Akristão koloneke vilo va kuete esumũlũho lioku linga upange ndowu Filipu a linga. Olonjanja vialua va kuete epuluvi lioku kunda esapulo Liusoma komanu vana va kasi oku linga ungende. Olonjanja vialua ci limbukiwa okuti omanu vaco va siata oku vetiyiwa la Yehova. Ka ci komohĩsa, momo Embimbiliya li lekisa okuti ovangelo va songuila upange woku kunda oco esapulo li pitĩle “kolofeka viosi, kapata osi, kalimi osi kuenda komanu vosi.” (Esit. 14:6) Oku songuiwa lovangelo kupange woku kunda, ku tẽlisa olondaka Yesu a popele. Yesu volusapo luaye luatiamẽla kosoka kuenda kotiliku, wa popia hati, vokuenda kuotembo yoku ungula, kesulilo lioluali, “vakuakungula”, va laikele oku kala “ovangelo.” Eye wa popiavo okuti oviluvo viaco viespiritu via laikelevo oku ‘ongoluila Vusoma waye ovina viosi vi koka ocilondokua la vana vakuakutomba ovihandeleko.’ (Mat. 13:37-41) Kotembo yaco, ovangelo va laikelevo oku kongela vana Yehova a yongola oku kokela vocisoko caye ndeci: Vana vakuete elavoko lioku kala Vusoma waye kilu kuenda “owiñi wakahandangala” okuti “olomeme vikuavo.”—Esit. 7:9; Yoa. 6:44, 65; 10:16.

Oku Tangiwa Kuembimbiliya

(Ovilinga 6:1-15) Koloneke viaco eci etendelo liovapostolo lia kala oku livokiya, va Yudea vana va vangowaile o Helasi va fetika oku lisiõsuila va Yudea va vangowaile o Heveru, momo ovimbumba viavo ka via kaile oku tambula ovina via enda oku eciwa eteke leteke. 2 Kuenje ovapostolo Ekũi la Vavali va kovonga owiñi wolondonge loku vi sapuila vati: “Ka ca sungulukile kokuetu oku siapo ondaka ya Suku oco tu tepaise okulia kolomesa. 3 Omo liaco, a vamanji, pokati kene nõlipo alume epanduvali vakuangangu yiwa, veyuka espiritu haivo va kuete olondunge okuti va kundikiwa oku linga upange waco; 4 etu puãi tu litumbika kolohutililo loku longisa ondaka ya Suku.” 5 Owiñi wosi wa sanjukila eci ovo va popia kuenje va nõla Stefano, ulume ukuekolelo haeye weyukile espiritu sandu, la Filipu, la Prokoro, la Nikonoro, la Timone, la Parmena kuenda Nikolau omongoloke yo ko Antiokea. 6 Va va nena kovapostolo kuenda noke yoku likutilila va va kapa ovaka. 7 Kuenje ondaka ya Suku ya amamako oku lisandula kuenda etendelo liolondonge vo Yerusalãi lia livokiya calua; owiñi walua wovitunda wa tava kekolelo. 8 Stefano una weyukile ocali ca Suku lunene, wa linga ovikomo vialua lolondimbukiso pokati komanu. 9 Pole, alume vamue Vakuasunangonga Yava va Yovoka kumue la vamue vo ko Kurene, vo ko Alexandria, la vana va tunda ko Kilikiya kuenda ko Asia, veya oku lipatãla la Stefano. 10 Puãi ka va tẽlele oku tamãlala lolondunge viaye kumue lespiritu a kala oku vangula lalio. 11 Kuenje vuyombeki va vetiya alume oku popia vati: “Tuo yeva oku vangula ovina vietonãi viatiamẽla ku Mose kuenda ku Suku.” 12 Va tutuminya omanu lakulu kuenda vakuavisonehua kuenje oku undumũhila vo kuata, yu vo tuala Kekanga. 13 Va nena olombangi viesanda vina via popia viti: “Ulume u, ka liwekapo oku vangula ovina vietonãi viatiamẽla kocitumãlo ci kola kuenda Kocihandeleko. 14 Tuo yeva oku popia okuti Yesu u Nasara o ka nyõla ocitumãlo cilo kuenje o pongolola oviholo Mose a tu sila.” 15 Kuenje vosi va tumãla Kekanga, eci vo vanja va mola okuti ocipala caye ci kasi ndocipala cungelo.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link