Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 1-7 YA KUPUPU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 VA KORINDO 7-9
“Oku kala omunu ka kuelele —Ombanjaile Yimue”
(1 Va Korindo 7:32) Ndi yongola okuti vu yuvula esakalalo. Ulume ka kuelele wa sakalala lovina via Ñala, ndomo a sanjuisa Ñala.
utala wondavululi 15/1/2011 kem. 17-18 ocin. 3
Linga Eci ca Velapo Osimbu Kua Kuelele
3 Omunu una ka kuelele, olonjanja vimue o kuete otembo yalua kuenda elianjo, okuti una wa kuela ci sule. (1 Va Kor. 7:32-35) Elianjo liaco, liu wĩha epuluvi lioku talavaya calua kupange woku kunda, loku kuatela vakuavo ocisola, kuenda oku pamisa ukamba waye la Yehova. Akristão valua, va siata oku limbuka esilivilo lioku kala omunu ka kuelele kuenje vokuenda kuotembo yimue va ‘kolela kondaka yaco.’ Vamue havoko va nõlapo oku yuvula oku kuela, pole, omo liapongoloko omuenyo loku sokolola ekalo liavo, va limbuka okuti lekuatiso lia Yehova va pondola oku likandangiya oku kuela. Ovo va kũlĩha ekalo liomuenyo wavo, kuenje va nõlapo okuti ka va kuela.—1 Va Kor. 7:37, 38.
(1 Va Korindo 7:33, 34) Pole, ulume wa kuela wa sakalala lovina violuali, ndomo a sanjuisa ukãi waye, kuenda utima waye wa tepiwa. Ukãi ka kuelele kuenda ufeko wosombo, wa sakalala lovina via Ñala, loku sokolola ndomo a tẽla oku kola ketimba lo kespiritu. Pole, ukãi wa kuela o sakalala lovina violuali, ndomo a sanjuisa ulume waye.
utala wondavululi 15/7/2008 kem. 27 ocin. 1
Atosi Avelapo Vovikanda Via Va Korindo
7:33, 34—Nye ci lomboloka ‘ovina violuali’ okuti, vana va kuele ovio va sakalala lavio? Paulu wa tukula ovina violuali viatiamẽla komuenyo okuti Akristão va kuele, ovio va sukila oku sakalala lavio. Vovina viaco, mua kongela okulia, uwalo, kuenda onjo. Pole, ka mua kongelele ovina vĩvi violuali lulo, okuti ovio Akristão va sukila oku yuvula.—1 Yoa. 2:15-17.
(1 Va Korindo 7:37, 38) Puãi, nda umue wa sokiya vutima waye okuti ka kuete onjongole yaco kuenje o tẽla oku likandangiya kuenda wa panga vutima waye okuti ka kuela, o linga ciwa. 38 Kuenje wosi o kuela o linga ciwa, puãi, wosi ka kuela o linga eci ca velapo.
utala wondavululi 15/10/1996 kem. 12-13 ocin. 14, kelimi Lioputu
Oku Kala Omunu ka Kuelele ci ecelela omunu Oku Tiamisila Utima Kupange wa Yehova
14 Ukristão una okuti ka kuelele pole o litumbika koku sanda ovimãho viaye muẽle, ka lingi eci ca “velapo” okuti Akristão va kuele ci sule. Eye ka kuela “omo Liusoma wo kilu” pole, o ci lingila omo liolonjongole viaye. (Mateo 19:12) Ulume ale ukãi ka kuelele, va ‘sakalala lovina via Ñala’, oku sakalala “ndomo a sanjuisa Ñala”, oku “sokolola ndomo a tẽla oku kola ketimba lo kespiritu”, okuti lacimue cu tateka. Eci ci lomboloka okuti va tiamisila utima wavo koku vumba Yehova kuenda Yesu Kristu. Omo liaco, alume kuenda akãi Akristão okuti ka va kuelele, va linga eci “ca velapo” okuti Akristão vana va kuele ci sule.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(1 Va Korindo 7:11) Pole, nda wa litepa, ka ka kuele, hĩse a lisunguluise la veyaye; kuenda ulume ka ka litepe lukãi waye.
kala vocisola kem. 220-221
Alomboluilo a Vokiyiwako
Olonjanja vimue, Akristão vamue va siata oku litepa ale oku linyala lolohueli viavo ndaño umue pokati kavo ka lingile evĩho liukahonga. Embimbiliya li lekisa okuti omunu waco, “ka ka kuele, te oku linala la veyaye.” (1 Va Korindo 7:11) Ukristão waco ka kuete omoko yoku kuela lomunu ukuavo. (Mateo 5:32) Kaliye, kũlĩhĩsa ovina omanu vamue va siata oku tenda ndesunga lioku li tepa.
• Oku likala oku tekula epata: Epata limue pamue li kambela eteku kuenda ovina vikuavo vi sukiliwa, omo ulume ka tekula epata ndaño o kuete epondolo liaco.—1 Timoteo 5:8.
• Oku vetiwa: Ohueli ya tema calua haiyo yi veta ño, yi kapa kohele ekalo kuenda uhayele wohueli yaye.—Va Galatia 5:19-21.
• Oku tateka ovina viespiritu: Olohueli vimue, via siata oku tateka alume ale akãi vavo oku linga ovina viespiritu, ale vi siapo oku kuama olonumbi via Suku.—Ovilinga 5:29.
(1 Va Korindo 7:36) Nda umue o sima okuti ka kasi oku tata ciwa ekalo liaye lioku kala ndoto okuti ka kuela, haeye wa pitahãla vumalẽhe, ci lingiwe ndoco: A linge ndeci a panga; ka lingi ekandu. Va kuele.
utala wondavululi 15/7/2000 kem. 31 ocin. 2
O Pondola Oku Amamako Oku Kala Omunu Wosombolua Voluali Lulo Mueyuka Evĩho Liukahonga
Amãlehe va sukila oku yuvula oku kuela lonjanga osimbu ka va pitahãlele votembo yovumãlehe kuenda oloñei viavo vialua. Oku linga ohuminyo yolohuela ci sukila oku kuata olondunge viocili. (Efetikilo 2:24) Ciwa oku talamẽla toke eci a “pitahãla vumalẽhe” otembo yina okuti onjongole yoku lipekela yalua kuenda ci leluka oku linga eci ka ca sungulukile. (1 Va Korindo 7:36) Ci kala ekambo liolondunge kuenda ekandu linene nda okuti, omunu umue o kasi vutunga woku kuela ka kuela, pole, o limba vupuepue momo ka sangele manji umue citava oku kuela laye.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(1 Va Korindo 8:1-13) Catiamẽla kokulia ku lumbiwa koviteka: Vosi yetu tua kũlĩha okuti tu kuete ukũlĩhĩso. Ukũlĩhĩso u koka oku lipanda, pole, ocisola ci pamisa. 2 Nda umue o sima okuti wa kũlĩha cimue, eye handi ka ci kũlĩhĩle ndeci co sesamẽla oku ci kũlĩha. 3 Pole, nda umue o sole Suku, eye wa kũlĩhĩwa laye. 4 Catiamẽla koku lia okulia ku lumbiwa koviteka, tua kũlĩha okuti ociteka hacimueko, pole, kuli Suku umosi lika. 5 Ndaño kuli evi vi tukuiwa okuti olosuku, ci kale kilu, ci kale posi, ndeci kuli “olosuku” vialua kuenda “oloñala” vialua, 6 kokuetu kuli Suku umosi lika, Isia, una okuti kokuaye oko ku tunda ovina viosi kuenda tu kuete omuenyo mekonda liaye; kulivo Ñala umosi lika, Yesu Kristu, okuti kokuaye oko kueyilila ovina viosi kuenda etu tu kuetele omuenyo vokuaye. 7 Havosiko va kuete ukũlĩhĩso waco. Pole, vamue omo va enda oku fendela ociteka, loku lia okulia ndocina cimue ca lumbiwa kociteka kuenda ovitima viavo via hongua, vi vĩhisua. 8 Pole, okulia ka ku tu amisa ku Suku; ka tu pumbi cimue, nda ka tu li kuenda nda tu lia ka tu kuata cimue. 9 Lunguki okuti oku linga ocipango cene ka ci kokela ocilondokua vana va hongua. 10 Nda umue wa ku mola ove ukuokũlĩhĩso o lia vonembele va fendaila oviteka, nda wa hongua, utima waye ka u vetiyiwa hẽ okulia evi via lumbiwa koviteka? 11 Puãi, omunu wa hongua o nyõleha omo liukũlĩhĩso wove, eye manjove una Kristu a fila. 12 Eci vu lueyela vamanjene loku va kokela oku linga ovina okuti ovitima viavo via hongua vi va pisa, vu lueyela Kristu. 13 Eli olio esunga lieci okuti, nda okulia ku kokela ocilondokua manjange, si li vali ositu, oco si ka kokele ocilondokua manjange.
OSEMANA 8-14 YA KUPUPU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 VA KORINDO 10-13
“Yehova wa Kolelua”
(1 Va Korindo 10:13) Lalimue eyonjo liya kokuene, te lina lia siata pokati komanu. Pole, Suku wa koleliwa kuenda ka ecelela okuti vu yonjiwa leci ka vu tẽla, puãi kumue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu pandikisi lalio.
utala wondavululi 02.2017 kem. 29-30
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Upostolo Paulo wa soneha okuti Yehova ‘ka ecelela okuti tu yonjiwa leci ka tu tẽla.’ (1 Va Kor. 10:13) Ci lomboloka hẽ okuti Yehova eye o nõla ovitangi tu liyaka lavio?
▪ Oco tu kuate elomboloko, tu kũlĩhĩsi ulandu ukuãimo: Manji umue o kuete omõla umue wa liponda. Kuenje o pula ndoco: ‘Anga hẽ Yehova wa sima okuti ame lukãi wange tu tẽla oku liyaka lesumuo liaco kuenje wa ecelela okuti tu pita locitangi caco?’ Anga hẽ ovina viaco via pita omo Suku a sokiya okuti tu pondola oku pandikisa? Anga hẽ, tu kuete esunga lioku kolela okuti Yehova wa kũlĩha ovina viosi vi pita komuenyo wetu?
Embimbiliya li tu ĩha asunga oku kolela okuti Yehova ka nõla ovitangi tu pondola oku liyaka lavio. Poku konomuisa lutate olondaka vi sangiwa vukanda 1 Va Korindo 10:13, ci ka tu kuatisa oku kuata elomboloko liaco.
Catete, Yehova wa eca komanu elianjo lioku linõlela ovo muẽle ovina va yongola oku linga. Eye o yongola okuti etu muẽle tu nõla ovina tu linga komuenyo wetu. (Esin. 30:19, 20; Yeh. 24:15) Nda tua nõlapo oku linga eci ciwa, tu pondola oku kolela okuti Yehova o songuila omuenyo wetu. (Olosap. 16:9) Pole, nda tua nõla oku linga eci ka ca sungulukile, tu pondola oku liyaka lovitangi. (Va Gal. 6:7) Sokolola ndoco: Nda Yehova eye o tu nõlelako ovitangi vietu, nda tua popia okuti tu kuete elianjo lioku nõla?
Cavali, Yehova ka tu yovola ‘kovina viya ño levi vi veta ño.’ (Uku. 9:11) Citava okuti tu pita lovilunga omo tu kasi pocitumãlo ka ca sungulukile kuenda velivala ka lia sungulukile. Yesu wa tukula ocilunga cimue ca ponda 18 komanu eci osapalalo yimue ya va kupukila. Eye wa popia okuti ocilunga caco ka ca pitile omo liocipango ca Suku. (Luka 13:1-5) Omo liaco, ca sunguluka hẽ oku sima okuti, Suku eye o nõla omunu o fa kuenda u o puluka kocilunga cimue?
Catatu, vosi yetu tua kongeliwa vocitangi coku lekisa ekolelo lietu. Ivaluka okuti Satana wa kapa vatatahãi ekolelo lietu poku popia okuti lomue pokati kafendeli va Yehova o pondola oku amamako oku lekisa ekolelo poku liyaka lovitangi. (Yovi 1:9-11; 2:4; Esit. 12:10) Nda Yehova wa yuvuile okuti tu liyaka lovitangi vimue omo a kũlĩha okuti ka tu tẽla oku liyaka lavio, nda ka ca lekekisile hẽ okuti eci Satana wa kuata esunga poku popia okuti tu fendela lika Suku eci ovina vi leluka kokuetu?
Ca kuãla, Yehova ka kũlĩhĩle cosi ci ka pita letu kovaso yoloneke. Nda Suku eye o tu nõlelako ovitangi vietu, eye nda wa kulĩha cosi ci ka pita letu kovaso yoloneke. Pole ocisimĩlo eci ka ci kasi Vembimbiliya. Ocili okuti Yehova o kuete uloño woku kulĩha ovina vi keya kovaso yoloneke. (Isa. 46:10) Pole, Embimbiliya li lekisa okuti Suku o nõla otembo a ka ci linga. (Efet. 18:20, 21; 22:12) Eye o talavaya luloño waye woku kulĩha ovina vi keya kovaso yoloneke okuti, o sumbila elianjo lietu lioku nõla. Eci haicoko hẽ tu lavoka ku Suku umue wa kapako elianjo lietu kuenda okuti olonjanja viosi o lekisa esunguluko kovina a linga?—Esin. 32:4; 2 Va Kor. 3:17.
Oco hẽ, tu kuata ndati elomboloko liolondaka Paulu a popia viokuti: “ Suku . . . ka ecelela okuti vu yonjiwa leci ka vu tẽla”? Vocinimbu eci, Paulu wa lombolola eci Yehova a linga vokuenda kuovitangi viaco, okuti ka ci lingile osimbu ka kuapitile ovitangi viaco. Olondaka via Paulu vi tu ĩha ekolelo liokuti, Yehova o ka tu kuatisa kovitangi viosi nda tua kolela kokuaye. (Osa. 55:22) Olondaka evi vi lembeleka, via kunamẽla kasunga avali.
Liatete, ovitangi tu liyaka lavio via siata ‘komanu vosi’. Eci ci lomboloka okuti omanu va siatavo oku liyaka lovitangi ndevi tua siata oku liyaka lavio. Tu pondola oku pandikisa kovitangi viaco, poku sanda ekuatiso lia Suku. (1 Pet. 5:8, 9) Olondaka via livanga kukanda 1 Va Korindo 10:13, Paulu wa popia eci catiamẽla kovitangi va Isareli va liyaka lavio vekalasoko. (1 Va Kor. 10:6-11) Vimue pokati kovitangi viaco, via laikele oku lipita lomanu valua, kuenje va Isareli nda va amamako oku lekisa ekolelo. Pole, olonjanja vikuãla Paulu wa popia okuti, “vamue pokati kavo” ka va pokuile. Ovo va nõlapo oku pitisa kovaso olonjongole viavo ka via sungulukile, momo ka va kolelele kekuatiso lia Yehova.
Cavali, ‘Suku wa kolelua.’ Vokuenda kuanyamo, Suku wa siata oku lekisa ocisola caye ‘ku vana vo sole loku lava ovihandeleko viaye.’ (Esin. 7:9) Embimbiliya li lekisavo okuti Suku ukuakutẽlisa olohuminyo viaye. (Yeh. 23:14) Omo liaco, eci vana va kolela Yehova va pita lovitangi, va pokola kokuaye loku kolela okuti o tẽlisa olohuminyo vivali vi kuãimo: (1) Eye ka ka ecelela okuti ocitangi cimue ci kala otembo yalua okuti ka tu tẽla oku pandikisa laco, kuenda (2) eye o “muisavo evelo lioku puluka” kovitangi viaco.
Yehova o tu muisa ndati evelo lioku puluka kovitangi vietu? Nda oco ocipango ca Yehova, eye imũla ocitangi caco. Pole, ivaluka olondaka via Paulu viokuti: Eye [Yehova], “u muisivo evelo lioku puluka okuti vu pandikisi lalio.” Olonjanja vimue, ‘evelo lioku puluka Yehova a eca,’ oku tu kuatisa oco tu tẽle oku pandikisa kovitangi. Tala ndomo Yehova a siata oku ci linga:
▪ Eye “o tu lembeleka kohali yetu yosi.” (2 Va Kor. 1:3, 4) Yehova o tu lembeleka utima wetu lekuatiso Liondaka yaye, espiritu sandu liaye kuenda olonumbi tu tambula kukuenje wa lunguka.—Mat. 24:45; Yoa. 14:16; vetosi Va Rom. 15:4.
▪ Eye o pondola oku tu songuila lekuatiso liespiritu sandu liaye. (Yoano 14:26) Eci tu liyaka lovitangi, espiritu sandu li tu kuatisa oku ivaluka ovolandu lolonumbi Viembimbiliya vi ka tu kuatisa oku vi potolola lolondunge.
▪ Eye o pondola oku tuma ovangelo oco va tu kuatise.—Va Hev. 1:14.
▪ Eye o pondola oku vetiya vamanji oco va tu kuatise. Olondaka kuenda ovilinga viavo, vi pondola oku tu “kolisa calua.”—Va Kol. 4:11, etosi.
Nye tu pondola oku lilongisa kolondaka via Paulu, li sangiwa kukanda wa 1 Va Korindo 10:13? Yehova ka nõla ovitangi tu liyaka lavio. Pole, eci tu liyaka lovitangi viaco, tu sukila oku sokolola ndoco: Nda tua kolela ku Yehova, eye lalimue eteke a ka ecelela okuti tu liyaka lovitangi ka tu tẽla oku pandikisa lavio. Eye o ka tu muisa evelo oco tu pandikise. Oku kũlĩha ovina viaco, ci lembeleka calua.
(1 Va Korindo 10:13) Lalimue eyonjo liya kokuene, te lina lia siata pokati komanu. Pole, Suku wa koleliwa kuenda ka ecelela okuti vu yonjiwa leci ka vu tẽla, puãi kumue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu pandikisi lalio.
(1 Va Korindo 10:13) Lalimue eyonjo liya kokuene, te lina lia siata pokati komanu. Pole, Suku wa koleliwa kuenda ka ecelela okuti vu yonjiwa leci ka vu tẽla, puãi kumue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu pandikisi lalio.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(1 Va Korindo 10:8) Ka tu ka lingi evĩho liukahonga ndeci vamue pokati kavo va linga evĩho liukahonga, okuti keteke limosi kua fa eci ci soka 23.000 komanu.
utala wondavululi 1/4/2004 kem. 29, kelimi Lioputu
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Momo lie ulandu owu u popia okuti ci soka 23.000 ku va Isareli va fa keteke limuamue omo lioku linga evĩho liukahonga, osimbu okuti elivulu Liatendelo 25:9 li popia okuti kua fa eci ci soka 24.000 komanu?
Citava okuti kuli asunga a lekisa oku litepa ku kasi katendelo ovinimbu evi vivali. Voku teta onimbu, etendelo liocili li sangiwa pokati ka 23.000 kuenda 24.000 lia ecelela okuti, livokiyiwa ale li tepuluiwa.
Kũlĩhisa ocisimĩlo cikuavo. Upostolo Paulu wa tukula ulandu wa va Isareli ko Sitimi, oco ci kale ndelungulo Kakristão va kala ko Korindo yosimbu, olupale lumue lua kũlĩhĩwile calua omo liekalo liomuenyo waluo. Eye wa soneha ndoco: “Ka tu ka lingi evĩho liukahonga ndeci vamue pokati kavo va linga evĩho liukahonga, okuti keteke limosi kua fa eci ci soka 23.000 komanu.” Paulu poku vangula catiamẽla ku vana va pondiwa la Yehova omo levĩho liukahonga, wa tukula etendelo li soka 23.000 komanu.—1 Va Korindo 10:8.
Ocipama 25 celivulu Lietendelo, li tu sapuila okuti, “va Isareli va tiama ku Baale ya Peore, kuenje onyeño ya Yehova ya wengukila va Isareli.” Yehova wa sapuila Mose oco a ponde ‘asongui vosi va va Isareli.’ Mose wa tumavo kolonganji oco vi tẽlise ocihandeleko caco. Noke, eci Finehase a ponda ulume u Isareli una wa nena ukãi umue u Midiane pocilombo, “efengi lia imuha.” Ulandu waco u sulila ndoco: Vana va fa lefengi liaco va tẽla 24.000 komanu.—Atendelo 25:1-9.
Vetendelo lia tukuiwa kelivulu Liatendelo, mua kongelele “asongui vosi va va Isareli” vana va pondiwa lolonganji kuenda vosi va pondiwa la Yehova. Citava okuti asongui va pondiwa lolonganji va tẽlisa etendelo limue li soka ocita comanu, okuti kueya oku vokiya ci soka 24.000 komanu. Cikale okuti asongui vaco va lingile evĩho liukahonga, oku likongela kovipito, ale va kuatisa vana va ci linga, ovo va kuatele eko momo va ‘tiamẽlele ku Baale ya Peore.’
Elivulu limue li popia okuti ondaka “oku tiamẽla,” yi pondola oku lomboloka oku “kakatela komunu umue.” Va Isareli va kala afendeli va Yehova, pole, eci va fetika ‘oku tiamẽla ku Baale’ va nyõla ukamba va kuatele la Suku. Eci pa pita 700 kanyamo, Yehova wa popia eci catiamẽla ku va Isareli pocakati cuprofeto Hosea hati. “Puãi va enda ko Baale peore kuenje va litumbika ku Baale, yu va livihisa ha va lisoki levi va sola.” (Hosea 9:10) Vossi va linga ovina viaco, va sukilile esombiso li tunda ku Suku. Omo liaco, Mose wa ivaluisa va Isareli hati: “Ovaso ene a molale eci ca linga Yehova ko Baale Peore; momo Suku yene wa nyõla omanu vene vosi va fendela Baale ko Peore.”—Esinumuĩlo 4:3.
(1 Va Korindo 11:5, 6) pole, ukãi wosi o likutilila, ale imba owanji lutue ka wa futiwile, o sepuisa utue waye, momo ci kasi ndukãi wa pemuiwa. 6 Puãi, ukãi nda ka futi, a tete esinga liaye; pole, nda ci kutisa osõi ukãi oku litetisa esinga, ale esenya, a fute.
(1 Va Korindo 11:10) Omo liaco, ukãi o sukila oku kuata ondimbukiso yepokolo yutue waye omo liovangelo.
utala wondavululi 15/2/2015 kem. 30
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Anga hẽ, ohundi yimue ukãi o sukila oku futa elesu poku songola elilongiso limue Liembimbiliya nda wa tunda la manji umue ulume okuti wa papatisiwa?
▪ Vapulilo a lingiwa la vakuakutanga a sangiwa Vutala Wondavululi 15 Yevambi 2002, ya popia okuti manji umue ukãi, o sukila oku futa elesu poku songola elilongiso limue Liembimbiliya nda wa tunda la manji umue ulume okuti ohundi wa papatisiwa ale sio. Noke yoku kũlĩhisa ondaka yaco, tua pitĩla petosi liokuti ku sukila epongoloko konumbi yaco.
Nda manji umue ukãi poku songola elilongiso limue Liembimbiliya wa tunda la manji umue ulume okuti wa papatisiwa, eye o sukila oku futa elesu. Poku ci linga, o ka lekisa esumbilo komanu vana Yehova a eca omoko yoku songola. Eye o sukila oku futa elesu, momo o kasi oku tẽlisa ocikele cimue okuti nda ca lingiwa lamanji ulume wa tunda laye. (1 Va Kor. 11:5, 6, 10) Onjila yikuavo, oku pinga kumanji ulume oco a songole elilongiso liaco nda ci sukiliwa ale nda eye o pondola oku tẽlisa ocikele caco.
Handi vali, nda poku songola elilongiso Liembimbiliya manji ukãi wa tunda la manji umue ulume okuti ka papatisiwile kuenda hayeko ulume waye, eye ka sukila oku futa elesu. Pole, oco utima wavo ka u ka vetiwe evelo, vamanji vamue akãi va nolapo oku futa elesu.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(1 Va Korindo 10:1-17) A vamanji, njongola okuti vu kũlĩha okuti vakukululu yetu vosi va endela vemehi lielende kuenda va pita vokalunga, 2 ovo va papatisiwa osimbu va kuama Mose, leci va kala vemehi lielende loku pita vokalunga, 3 kuenda vosi va lia okulia kumuamue kuespiritu, 4 vosi va nyua ovava amuamue espiritu. Va enda oku nyua ovava espiritu kesenje lia va kuama, okuti esenje liaco li lomboloka Kristu. 5 Suku ka sanjukilile valua pokati kavo, momo va pondiwila vekalasoko. 6 Ovina evi via tu lingila ndalungulo, oco okuti ka tu liveli ovina vĩvi ndeci ovo va vi livelele. 7 Ko ka lingi vakuakufendela oviteka ndeci vamue pokati kavo va linga; ndomo ca sonehiwa okuti: “Omanu va tumãla oku lia loku nyua. Noke va votoka oku piluka.” 8 Ka tu ka lingi evĩho liukahonga ndeci vamue pokati kavo va linga evĩho liukahonga, okuti keteke limosi kua fa eci ci soka 23.000 komanu. 9 Ndaño oku seteka Yehova ndeci vamue pokati kavo vo seteka, okuti va lumaniwa lolonyõha kuenje va fa. 10 Ka tu ka lisiõsiõli ndeci vamue pokati kavo va lisiõsiõla, yu va nyõliwa lunyõli. 11 Ovina evi via kala ndelungulo kokuavo kuenje via sonehiwila oku tu longisa etu tu kasi kesulilo lioloneke vilo. 12 Una o sima okuti wa kolapo, a lunguke sanga o kupuka. 13 Lalimue eyonjo liya kokuene, te lina lia siata pokati komanu. Pole, Suku wa koleliwa kuenda ka ecelela okuti vu yonjiwa leci ka vu tẽla, puãi kumue leyonjo u muisivo evelo lioku puluka okuti vu pandikisi lalio. 14 A vamanji wa soliwi, tili efendelo lioviteka. 15 Ñasi oku popia la vakualondunge; ene muẽle sokololi eci nda popia. 16 Okopo yolopandu tua eca, ka ya tiamẽlele hẽ kosonde ya Kristu? Ombolo tua timbula, ka ya tiamẽlele hẽ ketimba lia Kristu? 17 Kuli ombolo yimosi, pole, etu ndaño tualua, tutimba limosi, momo vosi tu lia kombolo yimuamue.
OSEMANA 22-28 YA KUPUPU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 1 Va Korindo 14–16
“Suku o Linga Ovina ‘Viosi Komanu Vosi’”
(1 Va Korindo 15:24, 25) Noke oku sulako, eye eca Usoma ku Suku haeye Isiaye, pana okuti wa imula ovoviali osi kuenda unene wosi woku tumila. 25 Momo eye o viala ndosoma toke eci Suku a kapa ovanyali vosi vemehi liolomahi viaye.
utala wondavululi 1/7/1998 kem. 21 ocin. 10
“Unyali o Sulako Oku Imũha, Kufa”
10 “Esulilo”, esulilo liuviali wa “Kristu ci Soka Ohulukãi Yanyamo” eci Yesu lumbombe kuenda ekolelo a ka eca Usoma ku Suku haye Isiaye. (Esituluilo 20:4) Ocipango ca Suku coku ‘kongela vali pamosi ovina viosi vu Kristu’ ci ka tẽlisiwa. (Va Efeso 1:9, 10) Omo liaco, Kristu tete o ka imula “ovoviali osi kuenda unene wosi woku tumila” okuti ka va lingile ocipango ca Yehova. Vovina viaco mua kongela vali calua okuti enyõleho liuyaki wo Armagedo ci sule. (Esituluilo 16:16; 19:11-21) Paulu wa popia hati: “Momo eye “[Kristu] o viala ndosoma toke eci Suku a kapa ovanyali vosi vemehi liolomahi viaye. Kuenje unyali o sulako oku imũha, kufa.” (1 Va Korindo 15:25, 26) Omo liaco, ovitangi viosi via kokiwa lekandu kuenda oku fa tua piñala ku Adama, vi ka imũha. Kuenje, Suku o ka pindula omanu vosi “va kasi vayambo.”—Yoano 5:28.
(1 Va Korindo 15:26) Kuenje unyali o sulako oku imũha, kufa.
(usoma wa suku kem. 237 ocin. 21)
Usoma u Tẽlisa Ocipango ca Suku Palo Posi
21 Nye ci popiwa catiamẽla kovitangi vi tunda kovovei kuenda ovitangi vikuavo via tunda kekandu okuti, olofa? Omo okuti eye ‘unyãli wetu wa sulako,’ o ka amamako oku ponda omanu vosi ka va lipuile. (1 Va Kor. 15:26) Anga hẽ eci ci lekisa okuti, olofa unyãli umue okuti Yehova ka kuete unene woku u yula? Tala eci Isaya a popia: “O takisa olumue okufa, kuenje Ñala Yehova o puenya asuẽlẽla kovipala viosi.” (Isa. 25:8) Ove o pondola oku sokolola ndomo otembo yaco yi ka kala? Voluali ka mu ka kala vali olonambi, ovitumãlo vioku kenda omanu kuenda oku lila omo liesumuo! Yi ka kala otembo yimue yesanju osimbu Yehova a tẽlisa ohuminyo yaye yi komohisa yoku pindula omanu va fa! (Tanga Isaya 26:19.) Ocili okuti, esumuo liosi li tunda kolofa ka li ka kalako vali.
(1 Va Korindo 15:27, 28) Momo Suku wa “pokuisa ovina viosi vemehi liolomahi viaye.” Puãi eci eye a popia okuti ‘ovina viosi via pokuisua,’ ka ci lomboloka okuti ka mua kongelele Una wa pokuisa ovina viosi vokuaye. 28 Pole, eci ovina viosi vi pokuisua kokuaye, Omõla layevo o pokola ku Una wo pokuisa ovina viosi, okuti Suku o linga ovina viosi komanu vosi.
utala wondavululi 15/9/2012 kem. 12 ocin. 17
Ombembua Vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Lovina—Vi Keya Noke!
17 Ka kuli lacimue ci nena esanju ci sokisiwa lolondaka viokuti, “koviluvo viosi Suku eye Fũ.” Olondaka evi vi lomboloka nye? Sokolola ndomo Adama la Heva va li puile eci va kala vocumbo Cedene okuti, va tiamẽlele kepata lia Yehova lina lia kuata ombembua laye voluali luosi. Yehova, Ombiali ya Velapo, wa vialele oviluvo viosi ndeci, ovangelo kuenda omanu. Omunu lomunu pokati kavo, wa enda oku sapela la Yehova, oku u fendela, kuenda oku tambula asumũlũho kokuaye. Omo liaco, Yehova eye ‘wa kala Fũ koviluvo viosi.’
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(1 Va Korindo 14:34, 35) akãi vohẽ ño vekongelo, ka citava okuti va vangula. Va pokole ndeci ca popia Ocihandeleko. 35 Nda va yongola oku lilongisa cimue, va pule alume vavo konjo, momo ci lingisa osõi ukãi oku vangula vekongelo.
utala wondavululi 1/9/2012 kem. 9 vokakasia, kelimi Lioputu
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Anga hẽ upostolo Paulo wa popia okuti akãi va sukila oku yuvula oku vangula?
Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Akãi vohe ño vekongelo, ka citava okuti va vangula. (1 Va Korindo 14:34) Nye eye a yonguile oku popia poku vangula olondaka viaco? Anga hẽ wa kala oku pembula uloño wavo? Sio. Ocili okuti, eye olonjanja vialua wa tukula ndomo akãi va siata oku longisa. (2 Timoteo 1:5; Tito 2:3-5) Vukanda a sonehela va Korindo, Paulu ka lunguile lika akãi, pole, vosi vekongelo va kuatele uloño oku vangula alimi kuenda oku longisa oco ‘vohẽ’ osimbu Ukristão ukuavo a kasi oku vangula. (1 Va Korindo 14:26-30, 33) Citava okuti akãi vamue akristão va sanjukile calua omo liekolelo liavo liokaliye okuti nda va teta kondaka omunu o kasi oku vangula oco va linge apulilo, ndomo ca kala ocituwa kotembo yaco. Oco ku yuvuiwe ovina viaco, Paulu wa va vetiya ‘oku pula alume vavo konjo.’—1 Va Korindo 14:35.
(1 Va Korindo 15:53) Momo eci ci futa ci pongoluiwa leci ka ci futi kuenda eci ci fa ci pongoluiwa leci ka ci fi.
Perspicaz-volume 2 kem. 393
Etimba ka li Futi
Vana va ka viala la Yesu, va likuata omunga laye momo ka va pinduiwa lika oco va ka kale ndangelo kilu pole, va pinduiwavo oco va kuate etimba liumue ka li futi kuenda ka li fi, ndomo Paulu a lekisa vukanda 1 Va Korindo 15:42-54. Kuenje, omuenyo ka u fi, u tiamisiwila komuenyo ovo va kuete okuti ka li nyõliwa, osimbu okuti etimba ka li futi, yi tiamisiwila ketimba Suku a eca kokuavo okuti ka li futi halio ka li nyõliwa. Omo liaco, citava okuti Suku wa va ĩha unene umue okuti ka va sukila oku lia oco va kuate ongunsu ndeci ca siata koviluvo Viaye vikuavo. Eci ocindekaise cokuti Suku wa kolela calua kokuavo. Pole, ekalo liaco, ka li lekisa okuti ka va sukila oku songuiwa la Suku, pole, ndeci Usongui wavo Kristu Yesu, va amamako oku pokola kocipango kuenda kolonumbi via Isiavo.—1 Va Korindo 15:23-28; Tanga osapi imortalidade; seol.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(1 Va Korindo 14:20-40) A vamanji, kolondunge ko ka lingi ndomãla, kevĩho lingi ndomãla; puãi kolondunge lingi ndakulu vendamba. 21 Vocihandeleko mua sonehiwa okuti: “‘Ndi vangula lomanu ava lelimi liofeka yikuavo kuenda olondaka viofeka yikuavo, pole, lopo ka va njevi,’ oco Yehova a popia.” 22 Puãi alimi ka a lingi ondimbukiso kuava va tava, te kuava ka va tavele, osimbu okuti ovitumasuku ka vi kasi kuava ka va tavele, te kuava va tava. 23 Nda ekongelo liosi lia liongoluila pamosi kuenda vosi va vangula alimi a litepa kuenje mu iñila omanu vaño ale vana ka va tavele, ka va popi hẽ okuti wa lingi ayui? 24 Pole, nda vosi yene vu kasi oku imba owanji kuenje mu iñila omunu waño ale una ka tavele, o sepuiwa kuenda o konomuisiwa la vosi. 25 Elumbu liutima waye li situluiwa okuti, o wila posi loku fendela Suku, poku popia hati: “Suku o kasi pokati kene.” 26 A vamanji nye ci lingiwa? Eci vu liongoluili pamosi umue o tukula osamo, ukuavo o longisa, ukuavo o tukula esituluilo a mola, ukuavo o vangula elimi liofeka yikuavo kuenda ukuavo o pitiya eci ca popiwa. Ovina viosi vi lingiwile oku kolisa. 27 Nda umue o vangula elimi limue, a ci linge lika lomanu vavali ale vatatu kuenje va li kuame kuenda ku kale umue o pitiya. 28 Nda ka pali umue o pitiya, eye ka ka vangule vekongelo, a vangule lika liaye kuenda la Suku. 29 Ecelela okuti ovaprofeto vavali ale vatatu va vangula kuenje vakuavo va kũlĩhĩse elomboloko liaco. 30 Nda umue wa tumala pokati kavo wa tambula esituluilo limue, u wa kala oku vangula tete a liweke. 31 Momo vosi yene vu pondola oku imba owanji omunu lomunu lonjanja yaye, okuti vosi va lilongisa kuenda vosi va kolisiwa. 32 Ovaprofeto va sukila oku talavaya ciwa longavelo yaco yespiritu. 33 Momo Suku hayeko Suku yombuanja, puãi yombembua. Ndeci ci kasi vakongelo osi olosandu, 34 akãi vohe ño vekongelo, ka citava okuti va vangula. Va pokole ndeci ca popia Ocihandeleko. 35 Nda va yongola oku lilongisa cimue, va pule alume vavo konjo, momo ci lingisa osõi ukãi oku vangula vekongelo. 36 Ondaka ya Suku hẽ ya tunda kokuene, ale yeya lika kokuene? 37 Nda umue o sima okuti uprofeto, ale wa tambula ongavelo yespiritu, a limbuke okuti ovina ñasi oku wu soneheli ocihandeleko ca Ñala. 38 Pole, nda umue ka kuete elomboloko liaco, amamako oku kala vonumbi. 39 Omo liaco a vamanji, likolisili oku imba owanji kuenda ko ka lemeli oku vangula alimi a litepa. 40 Puãi ovina viosi vi sokiyiwe ciwa loku lingiwa lesumbilo.
OSEMANA 29 YA KUPUPU–5 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU| 2 VA KORINDO 1-3
“Yehova—‘Suku yelembeleko liosi’”
(2 Va Korindo 1:3) Suku Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu a sivayiwe, haeye Isia yohenda kuenda Suku yelembeleko liosi,
utala wondavululi 07.2017 kem. 13 ocin. 4
“Lili Lava va Lila”
4 Isietu ukuacisola wa yevavo esumuo omo liolofa viafendeli vaye a solele calua ndeci, Avirahama, Isake, Yakoba, Mose kuenda Soma Daviti. (Atendelo 12:6-8; Mateo 22:31, 32; Ovilinga 13:22) Embimbiliya li tu sapuila okuti, Yehova o lavoka lesanju eteke a ka pindula afendeli vaco vakuekolelo. (Yovi 14:14, 15) Kotembo yaco, ovo va ka kuata esanju kuenda uhayele wa lipua. Yehova wa yevavo esumuo eci Omõlaye wongunga a fa. Embimbiliya li lekisa okuti Yesu eye Suku “a sanjukilile.” (Olosapo 8:22, 30) Tu sokololi esumuo Yehova a kuata poku mola ndomo omõlaye a kala oku talisiwa ohali toke kolofa.—Yoano 5:20; 10:17.
(2 Va Korindo 1:4) una o tu lembeleka kohali yetu yosi, okuti tu tẽla oku lembeleka vakuetu kohali yosi lelembeleko tu tambula ku Suku.
utala wondavululi 07.2017 kem. 15 ocin. 14
“Lili Lava va Lila”
14 Ocili okuti ka ca lelukile oku kũlĩha ovina tu yongola oku sapuila komunu una wa sumua omo lioku fisa ngandiaye. Pole, Embimbiliya li popia okuti, “elimi liukualondunge puãi li sakula.” (Olosapo 12:18) Omanu valua va siata oku kuama ovinimbu Viembimbiliya lolondaka vielembeleko vi sangiwa vombrochura losapi hati, Quando Morre Alguém Que Amamos, oco va lembeleke vana va fisa. Olonjanja vialua ocina ca velapo o sukila oku linga, oku ‘lila lava va lila.’ (Va Roma 12:15) Manji Gaby okuti ulume waye wa fa, wa popia hati: “Onjila yimue yoku situlula eci ndi yevite vutima oku lila. Eli olio esunga lieci ndi lembelekiwa eci akamba va lila lame. Ndi limbuka okuti si kasi lika liange kuenda ovo va kũlĩha evalo liange.”
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya:
(2 Va Korindo 1:22) Eye wa tu kapa ondimbukiso yaye kuenda wa tu ĩha ohuminyo yeci ci laika oku iya, okuti espiritu vovitima vietu.
utala wondavululi 04.2016 kem. 32
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Nye ci lomboloka “ohuminyo” kuenda “ondimbukiso,” Akristão olombuavekua vi tambula ku Suku?—2 Va Kor. 1:21, 22; ketosi.
▪ Ohuminyo: Elivulu limue li lekisa okuti, kelimi lio Helasi ondaka ohuminyo yi sangiwa vukanda 2 Va Korindo 1:22, ondaka ya siata “kombonge kuenda kolomĩlu.” Ci lomboloka “onepa yatete, oku kapa, oku iñisa ocina cimue ci eciwa ndohuminyo.” Ohuminyo eyi, ya kala ndoku feta onepa yimue yatete yolombongo yoku landa cimue kuenda ca lekisile okuti ocikuata caco cove.” Eci Ukristão umue a wavekiwa lespiritu sandu, Yehova o kasi oku eca ohuminyo yonima a ka eca kovaso yoloneke. Pole, ofeto yosi ale onima, ya tukuiwa kukanda 2 Va Korindo 5:1-5 okuti, etimba liokilu ka li nyõluiwa. Mua kongelavo ombanjaile yetimba ka li fi.—1 Va Kor. 15:48-54.
Kelimi lio Helasi koloneke vilo, ondaka yimue yi kuete elomboloko “liohuminyo,” yi tiamisiwila poku popia catiamẽla konela yoku vala omunu umue o kueliwa. Ocindekaise caco ciwa omo okuti olombuavekua va ka panga onepa kondombua ya Kristu yocindekaise.—2 Va Kor. 11:2; Esit. 21:2, 9.
▪ Ondimbukiso: Kosimbu, ondimbukiso va enda oku talavaya layo ndocisonehua cimue ci lekisa okuti ocikuata cimue cove, esilivilo liocina cimue ale ohuminyo yimue ya lingiwa. Cimuamue haico okuti, Akristão olombuavekua va kuete “ondibukiso” ya kapiwa lespiritu sandu. (Va Efeso 1:13, 14) Pole omunu o tambula lika ondimbukiso yaco osimbu handi ka file okuti wa pandikisa ku Suku ale otembo yimue eci ohali ya piãla ka wa fetikile.—Va Efe. 4:30; Esit. 7:2-4.
(2 Va Korindo 2:14-16) Tu eca olopandu ku Suku una o tu songuila oku yula kumue la Kristu, ndomanu va sambiliya eyulo. Ukũlĩhĩso wa Suku u kuete elemba liwa kuenda omo liupange wetu eye ecelela okuti elemba liaco li lisanduila komanu vo kolonepa viosi! 15 Ku Suku, etu tulemba liwa osimbu tu sapula ovina viatiamẽla ku Kristu pokati ka vana va popeliwa kuenda kuava va kasi oku nyoleha; 16 kuava va nyoleha elemba lioku fa li tuala koku fa, kuava va popeliwa elemba liomuenyo li tuala komuenyo. Helie wa loñoloha kovina viaco?
utala wondavululi 1/8/2010 kem. 23, kelimi Lioputu
Wa ci Kũlĩha?
Nye Paulu a yonguile oku popia poku vangula catiamẽla koku “tu songuila oku yula”?
▪ Paulo wa soneha ndoco: “Suku . . . o tu songuila oku yula kumue la Kristu, ndomanu va sambiliya eyulo. Ukũlĩhĩso wa Suku u kuete elemba liwa kuenda omo liupange wetu eye ecelela okuti elemba liaco li lisanduila komanu vo kolonepa viosi! Ku Suku, etu tulemba liwa osimbu tu sapula ovina viatiamẽla ku Kristu pokati ka vana va popeliwa kuenda kuava va kasi oku nyoleha; 16 kuava va nyoleha elemba lioku fa li tuala koku fa, kuava va popeliwa elemba liomuenyo li tuala komuenyo.”—2 Va Korindo 2:14-16.
Upostolo Paulu wa kala oku vangula catiamẽla kocituwa ca va Roma coku linga ocipito cimue coku sambiliya esualali limue omo lioku yula ovanyãli vaye kuyaki. Vovipito viaco, ovina via pundiwa kuenda vana va kuatiwa kuyaki, va lekisiwa komanu vosi kuenda ovinyama via enda oku lumbiwa osimbu esualali lina lia yula kumue lolohoka viaye va kala oku sambiliyiwa. Kesulilo liocipito caco, ovinyama via enda oku lumbiwa kuenda citavavo okuti vana va kuatiwa kuyaki va enda oku pondiwa.
Ondaka yokuti “tulemba liwa osimbu tu sapula ovina viatiamẽla ku Kristu” yina yi lomboloka omuenyo komanu vamue kuenda olofa kuvakuavo, o Enciclopédia Bíblica Padrão Internacional yi popia okuti “citava okuti yi tiamisiwila kocituwa ca va Roma coku timĩha insensu osimbu ku lingiwa ocipito. Elemba lina lia lombolokele eyulo ku vakuakuyula, lia enda oku ivailuisa komanu vana va kuatiwa okuti va laikele oku fa.”
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(2 Va Kor. 3:1-18) Anga tu sukila vali oku li situlula nda etu velie? Ale tu sukila ovikanda viuvangi ndeci vamue va lingainga? 2 Ene vuvikanda vietu viuvangi via sonehiwa vovitima vietu kuenda via kũlĩhĩwa havio vi tangiwa lomanu vosi. 3 Momo wa lekisi okuti ene vukanda wa tunda ku Kristu wa sonehiwa letu tulondingupange, okuti ka wa sonehiwile lotinda, te lespiritu lia Suku o kasi lomuenyo kuenda ka wa sonehiwile kovitale viovawe, puãi kovitale viositu, okuti ovitima. 4 Etu tu kuete ekolelo liaco ku Suku mekonda lia Kristu. 5 Ka ci lomboloka okuti tua loñoloha loku sima okuti cosi ci tunda kokuetu, puãi oku loñoloha kuetu ku tunda ku Suku, 6 una o tu ĩha uloño woku kala olondingupange viocisila cokaliye, okuti ka ca lingiwile locihandeleko, te lespiritu; momo ocihandeleko ci pisila oku fa, pole, espiritu li muisa omuenyo. 7 Nda Ocihandeleko ci koka oku fa, okuti ca sonehiwa kovitale viovawe ca muisa ulamba walio, okuti omãla va Isareli ka va tẽlele oku vanja kocipala ca Mose omo liulamba wocipala caye, haiwo ulamba una wa laikele oku imũha, 8 momo lie upange wespiritu ka u kuetele ulamba wa piãla? 9 Nda Ocihandeleko ci koka oku fa ca muisa ulamba, upange wesunga u muisa vali ulamba! 10 Eci ca kaile lulamba ka ci kuete vali ulamba, omo kuli ulamba ukuavo wa piãla. 11 Nda eci ca laikele oku imũha ceya lulamba, eci ci tumala ci piãla vali enene kulamba! 12 Omo tu kuete elavoko liaco, tu vangula lutõi walua, 13 kuenda ka tu lingi eci Mose a linga poku sikĩlila ocipala caye okuti omãla va Isareli ka va moli eci ca laikele oku imũha. 14 Pole, ovitima viavo via tĩlisua. Momo toke etaili lilo eci va tanga ocisila cosimbu oku sikĩlilua kuocipala haiko ku kasi, momo ci imũha lika la Kristu. 15 Toke etaili eci ku tangiwa alivulu a Mose, ovitima viavo vi sikĩlilua. 16 Pole, nda omunu umue o kuama onjila ya Yehova, oku sikĩlilua kuaco ku upiwa. 17 Yehova espiritu kuenda apa pali espiritu lia Yehova pali elianjo. 18 Vosi yetu, lovipala ka via sikĩliwile, tu molẽhisa ulamba wa Yehova ndolumuĩlo kuenje tu pongoluiwa lesetahãlo limuamue liulamba umue toke kulamba ukuavo, ndeci Yehova a linga, una okuti espiritu.