Cosi Yehova a Popia ci Tẽlisiwa
“AME ndi Suku, ka ku li vali ukuavo. Ame ndi Suku, ka ku li u wa lisoka lame. Tunde kefetikilo ndukuakusapula ovina ka via lingiwile handi.” (Isaya 46: 9, 10) Ocili okuti ovina viosi Yehova a popia vi tẽlisiwa muẽle.
Omanu ka va kuete epondolo lioku tukula eci cika pita kovaso. Vembimbiliya mu sangiwa ovitumasuku viocili, momo usovoli walio Suku. Tu konomuisi ovitumasuku vimue via telisiwa ale.
Olofeka Via Kemãlele
Suku wa popele okuti o Edome, o Moavi, kuenda o Amoni via laikele oku nyõliwa. (Yeremiya 48:42; 49: 17, 18; 51: 24-26; Ovadiya 8, 18; Sofoniya 2:8, 9) Oku nyõliwa kuolofeka viaco uvangi wokuti Ondaka ya Suku yi koleliwa.
Ove pamue o sima okuti, omunu umue o pondola oku tukula enyõleho liofeka yimue ya kemãla calua. Pole, ocisimĩlo caco ci pembula ovolandu a sangiwa Vembimbiliya. Kũlĩhĩsa ndomo o Bavulono ya lunduiwa. Embimbiliya lia popele ale okuti olupale luaco lua laikele oku nyõliwa lava Media, okuti Kuro eye wa kala kesongo kolohoka via takatisa olondui via lu ñualele.—Isaya 13:17-19; 44: 27–45:1.
Ivaluka okuti Embimbiliya lia tukuile olofeka kuenda apata a laikele oku nyõliwa pe. Eci ca litepele loku nyõliwa kuo Yerusalãi, momo Suku wa lekisile okuti ya laikele oku tumbuluiwa, ndaño va Bavulono ka va kuatele ocituwa coku yovola olomandekua. (Yeremiya 24: 4-7; 29:10; 30:18, 19) Eci ca telisiwa momo ocitumbulukila ca va Yudea ci kasi oku amamako toke koloneke vilo.
Yehova wa popelevo okuti unene wofeka Yegito koluali, wa laikele oku imũha, pole, noke “[yeya oku] tunga ndeci ya tungile voloneke viosiãhulu.” Vokuenda kuoloneke, unene Wegito ‘weya oku tepuluka.’ (Yeremiya 46:25, 26; Esekiele 29:14, 15) Eci ceya oku telisiwa. Yehova wa popelevo okuti, uviali wa va Helasi wa laikele oku nyõliwa pole ka popele okuti ofeka yaco, ya laikele oku kunduiwa. Nye tu lilongisa koku kunduiwa kuolofeka vina Yehova a popele hati, vika nyõliwa muẽle pe? Eci ci lekisa okuti Vondaka ya Suku muli ovitumasuku via koleliwa.
Ulandu Umue u Komõhisa
Ndomo tua ci konomuisa, Yehova wa tukula ovolandu a tiamẽlele koku lunduiwa kuo Bavulono. Catiamẽla koku lunduiwa kuviali wo Turo elivulu lia Esekiele lia popele okuti ovawe loviti kuenda eve via laikele oku imbiwa “vokati kovava.” (Esekiele 26:4, 5, 12) Ocitumasuku eci ca tẽlisiwa kunyamo wa 332 O. Y. Eci Alexandre Unene kumue lolohoka viaye va tunga etapalo, okupisa kongongo toke volupale lua kala vokati kokalunga, lovimu violonjo via teyiwa.
Kelivulu lia Daniele 8:5-8, 21, 22 kuenda 11:3, 4 ku sangiwa ocitumasuku catiamẽla “[kosoma] ya Helasi.” Pana okuti usoma waco wa pamisiwa, wa kupuka kuenda wa tepiwa volonepa vikuala. Eci pa pita 200 kanyamo, ocitumasuku ca lekisa okuti Alexandre Unene eye wa kala osoma yaco. Asapulo oluali a lekisa okuti noke yolofa via Alexandre, va kesongo kaye vakuãla va litepela usoma waye, pole usoma waco ka wa piñaliwile locitumbulukila caye.
Vamue va siata oku popia hati olondaka viaco via sonehiwa noke yoku tẽlisiwa. Kũlĩhĩsa ulandu wa Daniele tu tukula ale. Poku kũlĩhĩsa ocitumasuku caco, oka limbuka ndomo ovolandu a sangiwamo a komohisa. Anga hẽ nda ulandu waco wa kaile woku luvikiya nda wa tẽlisiwa? Nda usonehi umue wa yonguile oku kemba omanu, nda ka lomboluile hẽ okuti noke yolofa via Alexandre omãla vaye vavali va yonguile oku tumbika usoma pole va pondiwa? Momo lie ka tukuile vakesongo vakuãla va li vialekele noke lioku fa kua Alexandre? Kuenda momo lie ka tukuilile onduko yosoma yaco la vakesongo vakuãla?
Oku popia hati ovolandu aco a sonehiwa noke yoku tẽlisiwa, ca siata oku vetiya omanu oku sima okuti ovitumasuku Viembimbiliya lalimue eteke vika tẽlisiwa. Olonoño via siata oku vetiyiwa oku vangula ovisimĩlo viomanu, momo ka va tendi Embimbiliya Ndondaka ya Suku. Pole, ovolandu a lekisa okuti Suku eye ono yovitumasuku.a
Nda wa sokolola ciwa ndomo ovitumasuku Viembimbiliya via telisiwa, ekolelo liove lika pamisiwa. Momo lie ku konomuisila ovitumasuku vimue? Velivulu “Toda Escritura É Inspirada por Deus e Proveitosa,” kemẽla 343 toke 346 mu sangiwa okakasia ka ka ku kuatisa oku ci linga.b Nda wa kuama olonumbi viaco, ekolelo liove lika pamisiwa. Ku ka lupukile ño oku tanga ovipama. Sanjukila esumũluho o kuete lioku kũlĩha okuti Yehova a popia ci telisiwa.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Oco o sange elomboloko liokuti ovitumasuku via sonehiwa muẽle osimbu handi ka via tẽlisiwile, tanga elivulu Existe um Criador Que se Importa com Você? kemẽla 106-11, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.
b Lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.
[Elitalatu kemẽla 24]
OLONUMBI VI KUATISA OKU KALA KOMUENYO
Suku wa popele ovitumasuku viatiamẽla koku tumbikiwa kuenda koku kunduiwa kuovoviali violuali, eye Ono yolonumbi vi tu kuatisa komuenyo. Omo liaco, tu sukila oku kapako olonumbi viaye. Vimue pokati kolonumbi viaco vievi:
Oka ongula eci wa kula—Va Galatia 6:7.
Esumuluho li tunda koku eca lia lua eli li tunda koku tambula li sule.—Ovilinga 20:35.
Oku pitisa kovaso ovina viespiritu oco ci nena esumũluho.—Mateo 5:3.
Nda wa kapako olonumbi viaco, oka kuata asumulũho alua.
[Alitalatu kemẽla 22, 23]
Ondaka ya Suku ya popele ale olofeka via laikele oku kunduiwa pe ndeci . . .
O EDOME
O BAVULONO
. . . pole eci ka ca pitile lo
O HELASI
EGITO
[Ono yolofoto]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.
Ofoto yo OMS yopiwa la Edouard Boubat
[Elitalatu kemẽla 23]
Alexandre Unene