OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w14 15/6 kam. 8-10
  • Tu Kuatisa Ndati Vamanji​—⁠va Linyãla?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Tu Kuatisa Ndati Vamanji​—⁠va Linyãla?
  • Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • ULIKA LOVISIMĨLO VIOKUTI OMUNU KA KAPIWILEKO
  • ELIKOLISILO LIOKU KUATA OVISIMĨLO VIA SUNGULUKA
  • CECI OVISIMĨLO VIULIKA LEVI VIOKUTI KA VA SOLIWE VI LIVOKIYA
  • Noke Yoku Linyãla Amamako Lesanju Liove
    Utala Wondavululi—2013
  • Nye Ndi Sukila Oku Linga Nda Olonjali Viange vi Kasi Loku Linyãla?
    Amalẽhe va Pula
Utala Wondavululi Welilongiso—2014
w14 15/6 kam. 8-10

Tu Kuatisa Ndati

Vamanji va Linyãla?
Ukãi umue o lembeleka manji umue ukãi wa linyala lulume waye
Ukãi umue o lembeleka manji umue ukãi wa linyala lulume waye

Citava okuti, wa kũlĩha omunu umue wa linyãla, ale omanu valua va kuete ocitangi caco. Momo, oku linyãla kua siata calua pokati komanu. Akonomuiso a lingiwa kofeka yo Polonia a lekisa okuti, ci soka 30 kanyamo a pita, valua pokati ka vana va tokekisa olohuela va linyãla noke yolosãi vitatu, ale epandu. Pole, amalẽhe havoko lika va siata oku linyãla.

Ocisoko cimue Coku eca Olonumbi Via Sunguluka Vepata kofeka yo Espanya, ca lombolola okuti, “ovolandu a lekisa okuti, [kocifuka co Europa] onepa yalua yomanu va tokekisa olohuela, va siata oku linyãla.” Kolofeka vina kuli ovokuasi, omanu vana va tokekisa olohuela, va siatavo oku liyaka locitangi caco.

ULIKA LOVISIMĨLO VIOKUTI OMUNU KA KAPIWILEKO

Ovina vipi via kongeliwa vocitangi caco okuti, ca siata oku sumuisa omanu valua? Ukãi umue o kuele haeye ondunguli wo kofeka yimue yo kutundilo kocifuka co Europa wa popia hati: “Oku linyãla ku eca uvangi wovina via pita volohuela ndeci: Oku tepa ukamba volohuela, kuenda ovitangi vi tunda koku litepa kuaco okuti, vi nena esumuo lialua.” Noke wa amisako hati: “Noke yoku linyãla omunu wa siala ulika o kala lonyeño yalua, o livetela evelo, ka kuata vali elavoko, o sumua, kuenda o kuata osõi.” Omanu vamue va siata oku kuata ovisimĩlo vioku liponda. “Eci ombonge yi tetulula ocitangi coku linyãla, omunu o fetika oku kuata ovisimĩlo vikuavo. Omo liovisimĩlo viokuti ka kuete esilivilo, pamue o popia hati: ‘Omo okuti cilo nda linyãla lohueli yange, ame elie? Ocimãho cipi ndi kuete komuenyo wange?’”

Manji Ewa poku sokolola ocitangi a liyaka laco anyamo a pita, wa popia hati: “Nda kuata osõi yalua eci nda linyãla lulume wange, kuenje, omanu va kala posongo yetu lakamba vange, va enda oku ndi tukula vati wa ‘linyãla.’ Nda kuata onyeño yalua. Omo okuti nda sialele lomãla vavali vatito, nda sukilile oku kala ina kuenda isiavo.”a Manji umue o tukuiwa hati, Adam wa kala ukulu wekongelo wa sumbiwile vokuenda kueci ci soka 12 kanyamo, wa popia hati: “Sia li kuatelele vali ocisola, kuenje, olonjanja vimue nda enda oku kuata onyeño yalua, kuenda oku yuvula oku kala lomanu.”

ELIKOLISILO LIOKU KUATA OVISIMĨLO VIA SUNGULUKA

Omanu valua noke lianyamo amue tunde eci va linyãla, va siata oku likolisilako oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kovaso yoloneke. Ovo pamue va siata oku sima okuti, ka va kapiwileko. Ulume umue usonehi wovikanda viasapulo wa popia hati, omanu vana va kuete ocitangi caco, va sukila “oku linga apongoloko kovituwa viavo, kuenda oku kũlĩha ndomo va pondola oku tetulula ovitangi viavo muẽle.”

Manji umue o tukuiwa hati Stanisław wa popia ndoco: “Eci tua linyãla, una wa kala ukãi wange ka ngecelele oku nyula omãla vange vavali vatito. Kuenje, ocitangi caco ca ndi vetiya oku sima okuti, lomue vali wa ndi kapako, kuenda Yehova wa ndi ­yanduluka. Sia kuatele vali onjongole yoku kala komuenyo. Pole, vokuenda kuotembo, nda limbuka okuti ovisimĩlo viange ka via sungulukile.” Manji umue wa linyãla lohueli yaye o tukuiwa hati Wanda, wa liyakavo lovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla kovaso yoloneke poku popia hati: “Nda simĩle okuti, noke liotembo yimue, omanu vamue oku kongelamo vamanji, ka va ka lekisa vali onjongole kokuange kuenda komãla vange. Pole, cilo nda limbuka okuti, vamanji va ndi kapako, kuenda va siata oku ndi kuatisa osimbu nda amamako oku tata omãla oco va linge afendeli va Yehova.”

O pondola oku limbuka okuti, omanu vamue noke lioku linyãla va kuata ovisimĩlo ka via sungulukile. Pamue va kuata ovisimĩlo viaco omo lioku sima okuti, ka va kuete esilivilo, kuenda ka va sesamẽla oku kapiwako. Kuenje, va fetika oku popia lãvi omanu vana va kasi lavo. Noke, pamue va sima okuti, vamanji vekongelo ka va kuete ocisola, kuenda ka va sanjukile lomanu. Pole, ulandu wa manji Stanisław, kuenda wa manji Wanda, u lekisa okuti, vana va linyãla lohueli yavo, va pondola oku limbuka okuti, vamanji vekongelo va siata oku va kuatisa. Ocili okuti, vamanji va siata oku eca ekuatiso li sukiliwa ndaño okuti pamue kefetikilo ekuatiso liaco ka li limbukiwa lomanu.

CECI OVISIMĨLO VIULIKA LEVI VIOKUTI KA VA SOLIWE VI LIVOKIYA

Ivaluka okuti, ndaño tu likolisilako oku linga ovina via sunguluka, pole, vamanji vana va linyãla lolohueli viavo, olonjanja vimue, va sumua omo lioku kala ulika. Vamanji vamue akãi va linyãla lalume vavo, pamue va sima okuti, ka va kapiwileko. Manji umue o tukuiwa hati, Alicja wa popia ndoco: “Pa pita ale anyamo ecelãla tunde eci nda linyãla lohueli yange. Pole, olonjanja vimue ndi sima okuti, si kuete esilivilo. Pamue ndi nõlapo oku kala likaliange loku lila, kuenda oku likuatela ohenda ame muẽle.”

Ndaño ulandu wa tukuiwa ndeti u lekisa okuti ka ca lelukile omunu oku pandikisa noke yoku linyãla lohueli yaye, pole, Embimbiliya li tu lungula oku yuvula oku kala likalietu. Omunu wosi ka pokola kelungulo eli, o kasi oku yuvula ‘olondunge viocili.’ (Olosap. 18:1) Nda manji umue ulume o kasi ulika, o sukila oku kuata elomboloko liokuti, ka ca sungulukile oku sandiliya elungulo ale elembeleko ku manji umue ukãi olonjanja viosi. Cimuamue haico manji ukãi a sukila oku linga. Oku kapako onumbi ya tukuiwa ndeti, ci kuatisa oku yuvula oku kuata ovisimĩlo vi vetiya oku linga ukahonga.

Citava okuti vamanji va linyãla lolohueli viavo, va liyaka locitangi coku kala umbumba, oku kongelamo ovina vi ka pita kovaso yoloneke, ovisimĩlo vioku kala ulika, ale oku sima okuti, ka va soliwe lomanu. Omo okuti ovisimĩlo viaco via siata calua pokati ka vana va linyãla, kuenda ka ca lelukile oku yula ovitangi viaco, tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova poku eca ekuatiso lietu ku vamanji vaco. (Osa. 55:22; 1 Pet. 5:6, 7) Tu sukilavo oku ivaluka okuti, va sanjukila ekuatiso liosi tu eca kokuavo. Nda tua ci linga, va pondola oku limbuka ekuatiso li tunda kakamba vocili va sangiwa vekongelo!—Olosap. 17:17; 18:24.

a Olonduko vimue via pongoluiwa.

Ocituwa ca Sunguluka Poku Linyãla

Afendeli va Yehova va tenda olohuela ndocina cimue ci kuete esilivilo. Momo va kapako ovina Embimbiliya li popia. Kelivulu lia Malakiya 2:16, tu sangako olondaka via Yehova Suku wa popia hati: “Ndi suvuka oku nyãla.” Embimbiliya li ecelela lika omunu oku linyãla lohueli yaye, nda umue pokati kavo wa linga ukahokolo. Omo liaco, ka ca sungulukile okuti manji umue o linyãla lohueli yaye lonjila yimue ka yi taviwa Lembimbiliya oco a kuele omunu ukuavo.—Efet. 2:22-24; Esin. 5:21; Mat. 19:4-6, 9.

Noke yoku limbuka okuti umue pokati kolohueli wa lueyela ukuavo, pamue va nõlapo oku linyãla. Pole, citava okuti ohueli va lueyela, yi kuatisiwa la vamanji vekongelo. Ovo, va kuama ongangu ya Yehova poku kuatisa vamanji vana ‘va teka ovitima’ vokuenda kuotembo yimue.—Osa. 34:15, 18; Isa. 41:10.

O PONDOLA OKU KUATISA NDATI?

O pondola hẽ oku eca ekuatiso li sukiliwa? Nye o sukila oku linga oco o kuatise umue o kuete ovisimĩlo ka via sungulukile, ndevi via vamanji va tukuiwa kefetikilo liocipama cilo? Konomuisa eci Embimbiliya li popia, kuenda limbuka ndomo Akristão vakuekolelo va siata oku eca ekuatiso liavo.

Kala ukuakuyevelela lutate. (Olosap. 16:20, 23)

O pondola oku kuata elomboloko liokuti, noke yoku linyãla, pamue omunu ka yongola oku vangula ovina via koka oku linyãla lohueli yaye. Citava okuti, omo lionyeño omunu a kuete, o popia ovina vimue ka via sungulukile okuti, noke o livela. (Olosap. 12:25; Va Rom. 12:15) Manji Michał wa kuatisa manji Adam wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, o tava kondaka yokuti, ove o pondola oku lekisa ohenda, poku yevelela lutate, pole, ku sukila oku yevelela ovina viosi via kongela vocitangi caco. Eye wa popia hati: “Nda siata oku seteka oku kuatisa manji Adam oco a limbuke okuti, nda wa sumua omo liovisimĩlo vĩvi, pamue o popia ovina ka via sungulukile okuti, noke o livela.” Omo liaco, manji Michał wa lombolola hati, ka yongola oku kũlĩha ovina viosi via kongela vocitangi manji a kasi oku liyaka laco. Pole, o yevelela lutate ndekamba limue liocili. Osimbu ohongele ka ya fetikile handi ale kesulilo liaco, tu pondola oku sapela ovina vialua viwa la vamanji poku pula umue pokati kavo ndoco: ‘O kasi oku yula ndati ovitangi o liyaka lavio? Nda kũlĩha okuti, o kasi oku liyaka lovitangi vimue. Pole, ndi pondola oku ku kuatisa.’

Lekisa onjongole. (Va Fil. 2:4)

Manji Mirosław wa popia hati: “Ame kumue lukãi wange, tua siata oku sokiya otembo yoku kuatisa manji umue ukãi wa linyãla lulume waye. Tua semulũla osapi yepito liaye, kuenda tua endele laye ku ndotolo oco a tatiwe.” Ndaño ovina tua linga vi kasi ndu okuti ka vi kuete esilivilo, pole, vio kuatisa calua. Manji wa kuatisiwa lolohueli viaco, vokuenda kuotembo weya oku kuata ovituwa via sunguluka. Noke, wa fetika upange wakundi votembo yosi, kuenje, omõlaye ukãi o kuete 11 kanyamo wa papatisiwa.

Ohueli yimue yi lekisa ocisola cavo ku manji umue ukãi wa linyala lulume waye
Ohueli yimue yi lekisa ocisola cavo ku manji umue ukãi wa linyala lulume waye

Sapuila ku manji wa linyãla lohueli yaye okuti, Yehova o kuete elomboloko liocitangi caye.

Nda manji umue o sima okuti ka kapiwileko, o pondola oku u sapuila hati, Yehova wa siata oku tata ciwa omunu lomunu pokati kafendeli vaye. Vosi yetu ‘tu kuete esilivilo lia velapo okuti, olongungu vi sule,’ momo, etu lika tua velapo kovaso aye. (Mat. 10:29-31) Omo okuti ‘Yehova wa siata oku konomuisa ovitima,’ wa kũlĩha ekalo lia vana va linyãla. Eye ka yanduluka la umue pokati kafendeli vaye. (Olosap. 17:3; Osa. 145:18; Va Hev. 13:5) Omo liaco, osimbu wamamako oku eca ekuatiso ku manji yaco, u sapuila okuti, Suku o sanjukila ocisola a siata oku lekisa kocili, kuenda alikolisilo aye oku kuatisa kefendelo liocili.—Va Fil. 2:29.

Kuatisa manji wa linyãla lohueli yaye oco a kuate ukamba la vamanji vekongelo.

Vamanji vamue nda va kuete ovisimĩlo ka via sungulukile, pamue ka va lekisa onjongole yoku endaenda kolohongele. Pole, oku enda kolohongele viaco, ci pamisa ekolelo, kuenda ci vetiya ‘vamanji vekongelo.’ (1 Va Kor. 14:26; Osa. 122:1) Omo liaco, ekuatiso lieciwa lakulu vekongelo li kuete esilivilo lia velapo. Manji Wanda wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo wa amisako hati: “Toke cilo, tu ivaluka ndomo akulu vekongelo va tu tata locisola.”

Vetiya manji wa linyãla lohueli yaye, oco a pamise ukamba waye la Yehova lekuatiso liolohutililo, elilongiso lio pokolika, kuenda oku sokolola ovina a lilongisa. (Tia. 4:8)

Ndaño okuti Yehova o kuete unene wa lua, kuenda o kasi kilu, pole, wa siata oku tata ciwa ‘omanu vana va lekisa umbombe, kuenda vana va pokola kondaka Yaye.’ Vetiya vana va linyãla oco va kapeko olondaka via tukuiwa ndeti. Lekisa ndomo omunu lomunu pokati ketu a pondola oku pamisa ukamba waye la Yehova lekuatiso liolohutililo kuenda, elilongiso lio pokolika.—Isa. 66:2.

Linga esokiyo lioku enda kupange woku kunda kumue la manji wa linyãla lohueli yaye, ale oku pongiyila kumosi ovipama violohongele.

Akristão vavali va talavayela kumosi kupange woku kunda
Akristão vavali va talavayela kumosi kupange woku kunda

Nda wa ci linga, ci kuatisa manji yaco oku pamisa ekolelo liaye osimbu amamako oku tẽlisa ovimãho komuenyo waye. Manji Marta wa kuatisa manji ukuavo wa kuatele ombili kupange woku kunda, haeye wa sumuile omo lioku linyãla lohueli yaye, wa popia hati: “Tua endaenda kupange woku kunda olonjanja viosi. Kuenje, tua kuata esanju poku limbuka okuti, tua tẽlisa ovimãho tua sokiyile. Olonjanja vimue tua siata oku pongiyila kumosi ovipama violohongele, noke, tu telekela kumosi okulia kumue kuwa.”

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link