Wo Vwo Ẹwẹn Ro Je Ghwo?
AKPEYEREN herọ siẹrẹ e de ghwu nu? Onọ yena o tighẹ ihworakpọ ẹwẹn ikpe iriorin buebun re. Vwẹ ikpe buebun re wan re, ihwo vwẹ kẹdia kẹdia rẹ akpeyeren i roro kpahẹn uyovwirota nana ayen da je vwẹ isegbuyota sansan vwọ phia.
Ihwo buebun i segbuyota tanẹ “ẹwẹn” ọvo o ghwẹ chekọ ọke rẹ ohwo de ghwu. Kẹ emu ọvo vwẹ obẹ evun rẹ ohwo o ghine nẹ oma na vwẹ ọke rẹ o de ghwu ọ me dia yanran? Die ọyen hẹ ẹwẹn rọhẹ oma rẹ ohwo rọ herọ? Die ọyen re phia vwọ kẹ siẹrẹ avwanre de ghwu? Ota rẹ ẹwẹn r’Ọghẹnẹ mwu ihwo vwo si, Baibol na, ọ reyẹ ẹkpahọphiyọ rẹ uyota kugbe ọ rọ vọn evun vwọ phia kẹ enọ nana.
Die Ọyen Ẹwẹn Na?
Vwẹ evun rẹ Baibol na, eta rẹ a fan kpẹ “ẹwẹn” o ghwe mudia phiyẹ “ewawẹn.” Ẹkẹvuọvo ọnana vrẹn ẹwẹn rẹ a wẹn dibidibi. Kerẹ udje, Jems ro ji si Baibol na, ọ da ta: “Ẹnwẹn de nọ ohwo o mi ghwu.” (Jems 2:26) Kọyensorọ, ẹwẹn vwọ dia emu rọ nẹrhẹ ugboma na ọ dia ọkpokpọ.
Ẹgba nana rọ nẹrhẹ ugboma na ọ dia ọkpokpọ na ọ cha ghwa sa dia ewawẹ-ẹn, eyẹ aphopho, rọ wan evun rẹ irhuephogho na-a. Die sorọ ovwo jẹ ọtiọyen ẹdia? Keridie ewawẹn da dobọji nu, jẹ arhọ jehẹ evun rẹ ikẹn rẹ ugboma na vwẹ ọmọke krẹn—“vwẹ ibrẹro buebun,” kirobo rẹ The World Book Encyclopedia djere. Ifikirẹ ọnana ẹgba-ẹdavwọn revwo rhophie ohwo ko se phiẹkparobọ, kugbe ẹdia sansan vwẹ ugboma na ke se sio nẹ oma rẹ ohwo ọvo vwo kpẹ ọfa. Ẹkẹvuọvo ogbigbi rẹ arhọ de fuen nẹ evun rẹ ikẹn rẹ ugboma na nu, ẹgba-ẹdavwọn eje re vwo rhophie arhọ rọyen reyọ kẹ ofefe. Ẹwẹn-rawẹn rehẹ akpọ na eje rha cha sa tobọ rhọvwọn ukẹn ọvo-o. Ọtiọyena, ẹwẹn na, kọyen hẹ ẹgba rẹ arhọ re jẹ ẹro erhie mrẹ—ogbigbi rẹ arhọ—rọ nẹrhẹ ikẹn na dia. Ẹwẹn-rawẹn na ọyen sẹro rẹ ẹgba rẹ arhọ na.—Job 34:14, 15.
Oma rẹ ihworakpọ ọvo ọyen ẹwẹn yena de ruiruo? Baibol na reyẹ ukẹcha vwọ kẹ avwanre vwo brorhiẹn ro fiotọ vwẹ ẹdia nana. Ọvwaghwaren Ovie Solomon de si: “Kono riẹnre nẹ erhi rẹ ohwo kpenu eyẹrẹ erhi rẹ eranvwe kpo evun rẹ otọ?” (Aghwoghwo 3:21) Ọtiọyena a ta ota kpahẹn eranvwe ji tẹ ihworakpọ nẹ i vwẹ ẹwẹn. Mavọ ọvwọ dia ọtiọyen?
A sa reyẹ ẹwẹn na, eyẹrẹ ẹgba rẹ arhọ, vwo dje ẹgba rẹ ẹlẹtriki ro ruiruo vwẹ ijini eyẹrẹ orọvwọn rọ vwẹ ẹlẹtriki ruiruo. Ẹgba rẹ ẹlẹtriki re jẹ ẹro erhie mrẹ na a sa reyọ vwọ wian owian sansan, jẹ oshe kpahẹn oka rẹ orọvwọn rọ vwẹ ẹgba vwọ kẹ na. Kerẹ udje, e se ru istovu vwọ vwẹ ọtuabọ phia, kọmputa sa vwẹ ovuẹ ruiruo kugbe emu eroro, eriyin ji te ekpeti rughe rọ sa vwẹ ihoho phia kugbe edo. Dede na, ẹgba rẹ eletriki na ọvwọ dia kerẹ orọvwọn rọ reyẹ ẹgba vwọ kẹ na-a. Ẹgba ọvo ọyen ọhepha. Vwẹ idjerhe vuọvo na, ẹgba rẹ arhọ na rha dia kerẹ emama rọ vwẹ ẹgba vwọ kẹ na-a. O vwo ugboma-a, o vwo ẹgba rẹ iroro-o. Tẹ ihworakpọ kugbe eravwen “ẹnwẹn ọvuọvo ayen wẹn.” (Aghwoghwo 3:19) Kọyen sorọ, siẹrẹ ohwo de ghwu, ẹwẹn rọyen rhe kpẹ akpọ ọfa ra dia kerẹ ohwo rẹ ẹwẹ-ẹn.
Ọtiọyena, ẹdia vọ, kọyen irivwi hepha? Kugbe die ọyen phia kẹ ẹwẹn na siẹrẹ ohwo de ghwu?
“Ekpẹn Wo Ji Che Hirhe Ra”
Ọke rẹ ọshare rẹsosuo, Adam, vwọ vwẹ arogba phuriẹ iji r’Ọghẹnẹ, Jihova da ta kẹ: “Ọdja kọ dja opharo wẹn wọ ke cha re emu, bẹsiẹ wo che vwo rhivwi kpo otọ ri wo nurhe, ekpẹn wo ji che hirhe ra.” (Jẹnẹsis 3:19) Tivọ ọyen Adam ọhepha tavwen Jihova ke ma nẹ ekpẹn rhe? Ọhẹ asan vuọvo kakaka-a! Ọ herọ jovwo-o. Kọyen sorọ ọke rẹ Jihova Ọghẹnẹ vwọ ta tanẹ Adam che “rhivwi kpo otọ,” ọ vwerọ ta nẹ Adam che ghwu. Ọdiẹ Adam cha shariẹ kpẹ akpọ rẹwẹ-ẹn. Vwẹ ọke rẹ ughwu kọ cha rhoma kpẹ ẹdia ro vwo jẹ arhọ evwo, ọ herọ-ọ. Oja ravwọ riọ ọyehẹ ughwu—jẹ arhọ evwo—ọ diẹ ewene vwo kpẹ akpọ ọfa-a.—Rom 6:23.
Kẹ ihwoefa ri ghwu re vwo-o? Ẹdia rẹ irivwi e djere phephẹn vwẹ Aghwoghwo 9:5, 10, asan rẹ avwanre de se: “Ihwo ri ghwuru riẹn emu ọvuọvo-o. . . . Ushi wọ cha ra na, o vwo iruo-o eyẹ iroro-o eyẹ erianriẹ-ẹn eyẹ aghwanre-e.” Ọtiọyena, ughwu, ọyẹn ẹdia rẹ arha-herọ-ọ. Ọbuine na siri nẹ siẹrẹ ohwo de ghwu, “ẹnwẹ rọye de no oma, ko rhivwi kpo ekpẹn rọye; vwẹ ẹdẹ yena ọvuọvo na iroro rọ jẹrẹ ejobi mi ghwru.”—Une rẹ Ejiro 146:4.
Ofiotọ, ihwo ri ghwuru eriẹn obo rephia-a, i ruẹ emu vuọvo-o. Ayen riẹn emu vuọvo-o. Ayen sa mrẹ wẹ-ẹn, nyo we-e, eyẹrẹ ta ota kẹwẹ-ẹ. Ayen cha sa vwẹ ukẹcha vwọ kẹwẹ eyẹrẹ kon wẹ oma-a. Vwọrẹ imwẹro ofori nẹ wọ djoshọ rẹ irivwi na-a. Ẹkẹvuọvo kẹ mavọ ọyen “ẹnwẹ no oma” rẹ ohwo vwẹ ọke ro de ghwu?
Ẹwẹn na “Rhivwi Bru Ọghẹnẹ Ro Vworo”
Baibol na tare nẹ ọke rẹ ohwo de ghwu, “erhi na de rhivwi bru Ọghẹnẹ ro vworo.” (Aghwoghwo 12:7) Kẹ ọnana mudia phiyọ nẹ ugboma rẹ ẹwẹn ọvo herọ rọ yan wan ophephe na brẹ Ọghẹnẹ ra? Kaka! Idjerhe rẹ Baibol na vwọ reyẹ ubiota “rhivwi” vwọ ta ota ọdiẹ o mudia phiyọ nẹ a kparẹ oma nẹ asan ọvo kpẹ asan ọfa-a. Kerẹ udje, a vuẹ emọ rẹ Izrẹl ri jevun-ẹfuọn nẹ: “ ‘Rhivwi bru vwe rhe, rere mi rhivwi bru ovwan rhe,’ enẹ Ọrovwohwo rẹ otuofovwi na tare.” (Malakae 3:7) ‘Erhivwo’ rẹ Izrẹl bru Jihova mudia phiyẹ ekuorhẹriẹ vwo nẹ idjerhe ọchọchọ kugbe ẹrhoma yan muo rẹ idjerhe ophiọnphiọn r’Ọghẹnẹ. Vwẹ idjerhe vuọvo na ‘erhivwo’ ri Jihova bru emọ rẹ Izrẹl o mudia phiyẹ rọ vwọ rhoma nabọ kerhọn rẹ ihwo rọyen obọ ọfa. Vwẹ ẹdia ivẹ na “rhivwi” she kpahẹn oghẹre rẹ ẹdia rẹ uruemu, ọ diẹ revwo vrẹn vwọrẹ ugboma nẹ asan ọvo kpẹ ofa-a.
Vwẹ idjerhe vuọvo na, vwẹ ọke rẹ ughwu o vwo ẹyan no rẹ otọrakpọ na vwo kpo ẹdia rẹ odjuvwu rọ phia dẹn siẹrẹ ẹwẹn na de “rhivwi” bru Ọghẹnẹ-ẹ. Karophiyọ, ẹwẹn na ọyehẹ ẹgba rẹ arhọ na. Ọke rẹ ẹgba yena de nẹ ohwo oma nu, Ọghẹnẹ ọvo ọyen vwo ogangan rọ sa rhoma reyọ rhivwi vwọ kẹ. Ọtiọyena ẹwẹn na o “rhivwi bru Ọghẹnẹ ro vworo” vwọrẹ ọhọ tanẹ obaro rẹ akpeyeren rẹ ohwo yena ọhẹ obọ rẹ Ọghẹnẹ riẹriẹriẹ.
Kerẹ udje, roro obo rẹ Eta-efuanfon na ta kpahẹn ughwu ri Jesu. Ọro si ikuesiri ri Luk de gbikun: “Etiyin Jesu, rọ vwọ van kperi, ọ da ta: ‘Ọsẹ, obọ wẹn mi phi erhi mẹ phihọ!’ Rọ vwọ ta ọnana nu, o de phi ẹnwẹ họ.” (Luk 23:46) Rẹ ẹwẹn ri Jesu vwo no oma, ọ diane kẹ o mu oyan phiyọ rovwo kpẹ odjuvwu-u. Ẹdẹ rerha o teri tavwen a ke kparẹ Jesu nẹ ughwu. Ẹdẹ 40 efa o te nu tavwe o ki vrẹn kpẹ odjuvwu. (Iruo rẹ Iyinkọn na 1:3, 9) Dede na, vwẹ ọke rẹ ughwu ri Jesu, ọ yanjẹ ẹwẹn rọyen vwo vwẹ obọ rẹ Ọsẹ rọyen vẹ imwẹro, rọvwọ nabọ vwẹ ẹro so ogangan ri Jihova rọ sa rhoma vwẹ arhọ kẹ rhivwin.
E, Ọghẹnẹ ọvo ọyen sa rhoma vwẹ arhọ kẹ ohwo rhivwi. (Une rẹ Ejiro 104:30) Gbe nẹ iphiẹrophiyọ rode rẹ ọnana rhie phiyọ!
Iphiẹrophiyọ Ro Mwẹro
Baibol na tare: “Ọke na cha rẹ irivwi rẹ hẹ evun rẹ ishi [rẹ ẹkarophiyọ, New World Translation] ejobi che vwo nyo urhuru rọye [Jesu] ke cha yan phia.” (Jọn 5:28, 29) E, Jesu Kristi vephiyọ tanẹ ihwo rehẹ ẹkarophiyọ ri Jihova ejobi a cha rhọvwọ ayen, eyẹrẹ rhoma vwẹ arhọ kayen. Ukpe rẹ aghwoghwo rẹ omaemwophiyọ nẹ ihwo ghwu ru, iyẹrẹn rẹ aghọghọ cha vwọ phia nẹ a rhoma vwẹ arhọ kẹ ihwo re. Didi omavwerhovwẹn ọ cha dia revwo dede ihwo re vwẹ ẹguọnọ kpahen ri vrẹn nẹ ushi rhe!
Wọ guọnọ je riẹn vrẹn ọtiọna kpahẹn obo ru wọ sa vwọ mrẹ erere nẹ iphiẹrophiyọ nana rẹ Ọghẹnẹ vwọ phia na? Avwanre durhie uwe tanẹ wo si ọbe rhe Iseri ri Jihova rehẹ ubrotọ wẹn vwọ nokpẹn rẹ broshọ ọvo rẹ Die Ọyẹn Ọghẹnẹ Guọnọ mie Avwanre?