Ileta rọ sa Cha Avwanre Uko Vwọ Fuevun Chirakon Toba

1-2. (a) Ẹdia vọ yen Inenikristi re dia Judia hepha ọke rẹ ọyinkọn Pọl vwo si ileta rhe ayen? (b) Mavọ yen ileta nana vwọ dia ọ ro fo aruọke?

IKPE evo vwọ wan ri Jesu vwo ghwu nu, Inenikristi ri Hibru re dia Jerusalẹm kugbe Judia de hirharoku ọke ọgangan. A vwọ vwẹ ukoko rẹ Inenikristi vwo mu nu, o rhe krii omukpahen da rhe vwomaphia. (Iru 8:1) Omarẹ ẹgbukpe 20 vwọ wan nu, Inenikristi de rhi hirharoku uweren ọgangan, ọ sa dianẹ owẹnvwe ro firi vwẹ ẹkuotọ na yen sorọ. (Iru 11:27-30) Ẹkẹvuọvo, omarẹ 61 C.E., Inenikristi de rhi vwo ufuoma vwẹ ọmọke siẹrẹ a da vwọ vwanvwe obo re cha vwẹ obaro. Uvwre ọke yena, ẹwẹn ọfuanfon na de mu ọyinkọn Pọl vwo si ileta vwo rhe ayen, ileta ro fo aruọke.

² Ileta re si vwo rhe Inenikristi ri Hibru fo aruọke kidie ufuoma rẹ ayen riavwerhen rọyen na che krii. Pọl vwẹ uchebro ro fori vwọ kẹ ayen rọ cha nẹrhẹ ayen muegbe hẹrhẹ obo re cha phia kẹrẹkpẹ vwẹ obaro na. Oghwọrọ ri Jerusalẹm ri Jesu mraro rọyen phiyotọ na, rhe siẹkẹrẹ. (Lu 21:20) Vwọrẹ uyota, Pọl yẹrẹ Inenikristi ri Judia riẹn ọke rẹ oghwọrọ na cha vwọ phia dẹẹn. Ọtiọyena, ofori nẹ ayen reyọ ọke ro chekọ na vwo muegbe rẹ oma rayen womarẹ ayen vwo ru esegbuyota vẹ akoechiro rayen ganphiyọ.​—Hib 10:25; 12:1, 2.

3. Diesorọ Inenikristi ri nonẹna vwọ fuẹrẹn ileta re si vwo rhe ihwo ri Hibru?

³ Kẹrẹkpẹ, kẹ avwanre che hirharoku ukpokpogho rọ rho vrẹ ọ rẹ Inenikristi ri Hibru hirharoku. (Mt 24:21; Ẹvw 16:14, 16) Ọtiọyena, e jẹ avwanre fuẹrẹn uchebro evo ri Jihova vwọ kẹ Inenikristi vwẹ ọke yena ri ji se fierere kẹ avwanre.

‘PHARHE WỌ RHO TEDJE’

4. Egbabọse vọ yen Inenikristi re dia ihwo ri Ju hirharoku? (Ni uhoho na.)

⁴ Inenikristi re dia ihwo ri Ju vwo egbabọse re ganre mamọ. O vwo ọke ọvo rọ vwọ dianẹ ihwo ri Ju ọvo yen Jihova jẹreyọ. Jerusalẹm ọyen ekete rẹ Usuọn rẹ Ọghẹnẹ vwẹ otọrakpọ na, uwevwin rẹ ẹga na ke rha hẹ odjigbo rẹ ẹga rẹ uyota. Ihwo ri Ju eje re fuevun nene Urhi ri Mosis kirobo rẹ ilori rẹ ẹga rayen yono ayen. Irhi yena shekpahen emu, oyanvwe, kugbe oborẹ ayen nene ihwo ri Keferi yerin wan. Ẹkẹvuọvo, Jesu vwo ghwu nu, Jihova rhe rhiabọreyọ izobo rẹ ihwo ri Ju na ọfaa. Ọnana da rhe dia obẹnbẹn vwọ kẹ Inenikristi re dia ihwo ri Ju, rẹ Urhi ri Mosis riẹnriẹn oma re. (Hib 10:1, 4, 10) Inenikristi ri tedje kerẹ Pita dede, mrẹrẹ bẹnbẹn rẹ ayen vwo ru ewene evo. (Iru 10:9-14; Ga 2:11-14) Fikirẹ esegbuyota kpokpọ rayen na, ọnana da nẹrhẹ ilori rẹ ẹga rẹ ihwo ri Ju mukpahen ayen.

5. Die yen ofori nẹ Inenikristi na jomaotọ kpahen?

⁵ Ẹko rẹ ihwo ivẹ yen vwọso Inenikristi rehẹ Judia. Ẹko rẹsosuọ re dia ilori rẹ ẹga rẹ ihwo ri Ju, vwọso ayen kidie ayen vrẹn nẹ ẹga ri Ju. Vwọba, Inenikristi evo vwevunrẹ ukoko na si isiesi nẹ ofori e vwo nene Urhi ri Mosis, ọ sa dianẹ ayen ruẹ ọtiọyen ayen vwọ vrabọ rẹ omukpahen. (Ga 6:12) Die yen sa vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi re fuevun ayen vwo tinkamu uyota na?

6. Die yen Pọl vuẹ iniọvo na nẹ ayen ru? (Hibru 5:14–​6:1)

⁶ Vwẹ ileta ro si vwo rhe ihwo ri Hibru, Pọl jiriro kẹ Inenikristi na nẹ ayen yono Ota rẹ Ọghẹnẹ kokodo. (Se Hibru 5:14–​6:1.) Pọl reyọ ẹkpo evo vwẹ Ẹbẹre ra Vwẹ Hibru si Vwẹ Isiesi Ọfuanfon Na, vwo djefiotọ kẹ iniọvo na oboresorọ ẹga rẹ Inenikristi vwo yovwin vrẹ ẹga ri Ju.a Pọl jiriro kẹ iniọvo na nẹ ayen yono ji vwo ẹruọ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ kpobarophiyọ rere ayen se vwo vughe iyono echọchọ, i vwo jẹ ayen esuon ghwrẹ.

7. Ebẹnbẹn vọ yen avwanre hirharokuẹ nonẹna?

⁷ Kerẹ Inenikristi ri Hibru, avwanre je mrẹ ihwo re hrahra evuẹ yẹrẹ iroro echọchọ re vwọso iwan ri Jihova. Ọkieje yen ihwo re vwọsua vwo muẹkpahan avwanre, kidie avwanre nene irhi ri Baibol ri shekpahen ehware, ayen tanẹ avwanre ihwo vẹ ọkon ri vwo ghovwoo. Ẹro rẹ ihwo vwo nẹ erọnvwọn kugbe uruemu rẹ ayen vwori fẹnẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ vwo nẹ erọnvwọn dibidibi. (Isẹ 17:15) Ọtiọyena, ọyen obo re ghanre re vwo ru ẹgba rẹ iroro avwanre ganphiyọ e se vwo vughe je sen iroro rẹ ihwo re vwọsua ri se phi ovwiẹrẹ phiyọ avwanre oma yẹrẹ riẹriẹ avwanre nẹ ẹga ri Jihova.​—Hib 13:9.  

8. Mavọ yen avwanre se vwo ru yovwinphiyọ kerẹ Inenikristi ọkieje?

⁸ Ofori nẹ avwanre reyọ uchebro ri Pọl vwọ kẹ Inenikristi ri Hibru nẹ ayen rho tedje vwẹ ẹga ri Jihova na te ẹwẹn. Ọnana churobọ si ra vwọ nabọ frẹkotọ yono Baibol na rere e se vwo vughe Jihova vẹ iroro rọyen. E che ru ọnana ọkieje ọ da tobọ dianẹ a vwomakpahotọ ji bromaphiyame nure. O toro uchọke avwanre vwọ hẹ ukoko na ree, ofori nẹ avwanre se ji yono Ota rẹ Ọghẹnẹ ọkieje. (Un 1:2) Ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ uyono romobọ cha cha avwanre uko vwo ru esegbuyota rẹ avwanre gan rọ dia oborẹ ọyinkọn Pọl kanrunumu vwẹ ileta ro si vwo rhe ihwo ri Hibru.​—Hib 11:1, 6.

‘E JẸ E VWO ESEGBUYOTA RERE E SE VWO SIVWIN ARHỌ RẸ AVWANRE’

9. Diesorọ Inenikristi ri Hibru vwọ guọnọ esegbuyota ọgangan?

⁹ Inenikristi ri Hibru guọnọ esegbuyota ọgangan ayen se vwo vwo usivwin vrabọ rẹ ukpokpogho rọ cha vwomaphia vwẹ Judia. (Hib 10:37-39) Jesu si idibo rọyen orhọ nẹ ayen djẹ kpo igbenu na siẹrẹ ayen da mrẹ ituofovwin re gba riariẹ Jerusalẹm phiyọ. Orhọesio nana ji churobọ si Inenikristi eje, owenẹ evunrẹ orere na yen ayen dia yẹrẹ eko re riarierẹ phiyọ. (Lu 21:20-24) Ọke rẹ isodje da kpare ofovwin bru irere rẹ ọke yena ra, orere ra gbogba riariẹ yen ayen djẹ rua rere ayen se vwo vwo usivwin. Ayen se no nẹ ota ri Jesu tare nẹ ayen djẹ kpo enu rẹ igbenu na ọhọ herọọ, ọtiọyena ọnana guọnọ uvi rẹ esegbuyota.

10. Die yen esegbuyota ọgangan che mu Inenikristi vwo ru? (Hibru 13:17)

¹⁰ Ofori nẹ Inenikristi ri Hibru je vwẹroso ihwo ri Jesu reyọ vwo suẹn ukoko na. Ihwo re kobarọ vwẹ ukoko na je sa vwẹ odjekẹ sansan phia rọ cha nẹrhẹ ihwo eje vwẹ ukoko na nene iji ri Jesu kpahen ọke ro fori ayen sa vwọ djẹ kugbe oborẹ ayen che ruo wan. (Se Hibru 13:17.) Ota ri Grik “nyẹme” re vwo ruiruo vwẹ Hibru 13:17 mudiaphiyọ ra vwọ vwẹroso ohwo rọ vwẹ odjekẹ phia. Ọyena vrẹ re di vwo nyẹme rọyen kidie nẹ ọyen yen a vuẹre nẹ ọ vwẹ odjekẹ na phia. Ọtiọyena, a guọnọre nẹ Inenikristi ri Hibru vwẹroso ekpako na tavwen ukpokpogho na ke rhe. Ọ da dianẹ Inenikristi na nene odjekẹ rẹ ekpako na ọke rẹ ayen vwo vwo ufuoma, ọ rha cha bẹn ayen vwo ru ọtiọyen vwẹ ọke rẹ ukpokpoghoo.

11. Diesorọ esegbuyota ọgangan vwọ dia obo re ghanre vwọ kẹ Inenikristi nonẹna?

¹¹ Nonẹna, a je guọnọ esegbuyota kerẹ Inenikristi ri Hibru ri Pọl si ileta rhe. Ihwo buebun vwo imuẹro kpahen ọke rẹ avwanre de yerẹn naa, ọtiọyena kẹ ayen vwẹ avwanre vwọ jehwẹ kidie avwanre vwo imuẹro nẹ oba rẹ eyeren nana sikẹre re. (2Pi 3:3, 4) Vwọba, dede nẹ Baibol na vuẹ avwanre kpahen erọnvwọn evo re cha phia vwẹ uvwre ọke rẹ ukpokpogho rode na, jẹ o vwo erọnvwọn buebun rẹ avwanre riẹnree. Ofori nẹ e vwo esegbuyota ọgangan nẹ oba rẹ eyeren nana cha rhe vwẹ ọke ro fori ji vwo imuẹro nẹ Jihova cha vwẹrote avwanre.​—Hab 2:3.

12. Die yen cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo sivwinrhọ vrabọ rẹ ukpokpogho rode na?

¹² O ji fo nẹ e ru esegbuyota rẹ avwanre kpahen “odibo rọ fuevun rọ je ghwanre na” ganphiyọ rọ dia ugbo ri Jihova reyọ vwo suẹn avwanre nonẹna. (Mt 24:45) Ọke rẹ ukpokpogho rode na da tonphiyọ, odjekẹ kiriguo ri se sivwin arhọ rẹ avwanre se te avwanre obọ, kirobo rẹ Inenikristi ri Hibru je mrẹ odjekẹ ọke rẹ ituofovwin ri Rom vwọ rhe. Ọnana yen ọke ro fori e vwo vwo imuẹro ji ru ẹroẹvwọsuọ avwanre kpahen odjekẹ ri nẹ obọ rẹ ihwo re kobaro vwẹ ukoko ri Jihova cha ganphiyọ. Ọ da dianẹ avwanre nyẹme yẹrẹ vwẹroso odjekẹ rayen enẹnaa, ọ cha bẹn re vwo ru ọtiọyen vwẹ uvwre rẹ ọke rẹ ukpokpogho rode na.

13. Diesorọ a vwọ guọnọ uchebro rọhẹ Hibru 13:5?

¹³ Ofori nẹ Inenikristi ri Hibru yeren akpọ ri kekpe je kẹnoma kẹ “ẹguọnọ rẹ igho” rẹ ayen vwọ hẹrhẹ ọke ra cha vwọ vuẹ ayen nẹ ayen djẹ. (Se Hibru 13:5.) Evo usun rayen hirharoku uweren ọgangan kugbe owẹnvwe. (Hib 10:32-34) Dede nẹ ayen vwo owenvwe jovwo rẹ ayen vwo chirakon rẹ uweren ọgangan fikirẹ iyẹnrẹn esiri na, evo sa tẹnrovi oborẹ ayen sa vwọ mrẹ igho buebun rere ayen sa vwọ vrabọ rẹ uweren ọgangan. Ẹkẹvuọvo, o vwo oborẹ ayen vwo igho bun tee o che se sivwin ayen vrabọ rẹ oghwọrọ rọ cha vwẹ obaro naa. (Jem 5:3) Vwọrẹ uyota, kohwo kohwo ro vwo omavwerhovwẹn kpahen ekuakua rẹ akpeyeren cha mrẹ bẹnbẹn rọ vwọ djẹ je yanjẹ erọnvwọn ro vwori vwo.

14. Mavọ yen esegbuyota ọgangan sa vwọ cha avwanre uko vwo bru erhiẹn ri shekpahen ekuakua rẹ akpeyeren?

¹⁴ Avwanre de vwo esegbuyota nẹ oba rẹ eyeren nana sikẹre re, ọnana cha nẹrhẹ a kẹnoma kẹ e vwo koko igho kugbe ekuakua rẹ akpeyeren. Vwọrẹ uyota, ihwo cha “ghwẹ idọnọ rayen phihọ evun rẹ irhuvwu” kidie ayen cha mrẹvughe nẹ “idọnọ vẹ iro rayen se sivwi ayen vwẹ ẹdẹ rẹ ivuemiovwo rẹ Ọrovwohwo na-a.” (Izi 7:19) Ukperẹ a vwọ tẹnrovi obo ra sa vwọ kọn okọn rẹ igho buebun, ofori nẹ avwanre brorhiẹn rọ cha cha avwanre uko vwọ tenrovi obo re se vwo yeren akpọ ri kekpe je nẹrhẹ a mrẹ uphẹn vwọ ga Jihova. Ọnana churobọ si ra vwọ kẹnoma kẹ uruemu ra vwọ riesa vroma je ghwọrọ ọke vwọ vwẹrote ekuakua buebun re vwori. Ofori nẹ a jomaotọ rere ekuakua re vwori vwo jẹ ẹdia rẹsosuọ ẹka vwẹ akpeyeren avwanre. (Mt 6:19, 24) Ra vwọ hẹrhẹ oba rẹ eyeren nana, a sa davwen esegbuyota rẹ avwanre ni kpahen ekuakua rẹ akpeyeren vẹ erọnvwọn efa etiọyen.

‘A GUỌNỌ AKOECHIRO’

15. Diesorọ Inenikristi ri Hibru vwọ guọnọ akoechiro mamọ?

¹⁵ Erọnvwọn vwọ braphiyọ braphiyọ vwẹ Judia na, Inenikristi ri Hibru guọnọ akoechiro. (Hib 10:36) Dede nẹ evo usun rẹ Inenikristi ri Hibru ke hirharoku omukpahen ọgangan vwẹ obuko re, jẹ buebun rayen rhiabọdede ẹga rẹ Inenikristi ọke rẹ ayen vwo vwo ufuoma. Pọl karophiyọ ayen nẹ, dede nẹ ayen chirakon rẹ edavwini fikirẹ esegbuyota rayen, jẹ ọ rayen te ọ ri Jesuu, ọtiọyena ofori nẹ ayen choma rẹ ayen vwọ fuevun toba kirobo rẹ Jesu ruru. (Hib 12:4) Ọke rẹ ẹga rẹ Inenikristi vwọ hrabọ ro asan eje re, ophuophu kọyen muẹ ihwo ri Ju re vwọsua na, ọnana kọ nẹrhẹ ayen si ọrhan. Ikpe evo re wanre ri Pọl vwo ghwoghwo ota vwẹ Jerusalẹm, inogbozighi da kpare ohọnre bro ra. Ihwo ri Ju re vrẹ 40 “duvwun iyorin kẹ oma rayen nẹ, kpẹsiẹ rẹ ayen hwe Pọl nu-u, ayen cha riemu yẹrẹ da ame-e.” (Iru 22:22; 23:12-14) Dede nẹ e che vwo utuoma ji mukpahen Inenikristi na, ayen ji che siomakoko vwọ ga ẹga, ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, ji ru esegbuyota rayen gan.

16. Mavọ yen ileta re si vwo rhe ihwo ri Hibru sa vwọ vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwọ vwẹ ẹro abavo vwo ni omukpahen? (Hibru 12:7)

¹⁶ Die yen cha vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi ri Hibru rẹ ayen vwo chirakon rẹ omukpahen rẹ ayen hirharoku na? Pọl guọnọre nẹ ayen vwẹ ẹro abavo vwo ni omukpahen rẹ ayen chirakon rọyen na. Ọtiọyena, ọ da vuẹ ayen nẹ Ọghẹnẹ sa nẹrhẹ edavwini ri te Onenikristi oma nẹ e dia uyono vwọ kẹ. (Se Hibru 12:7.) Uyono tiọyena sa nẹrhẹ ohwo vwo yẹrẹ ru iruemu rẹ Onenikristi ro vwori yovwinphiyọ. Ọtiọyena, Inenikristi ri Hibru da tẹnrovi erhuvwu rẹ edavwini ghwa cha, ayen rha cha mrẹ bẹnbẹn ayen vwo chirakoon.​—Hib 12:11.

17. Die yen Pọl yonori kpahen obo re chirakon rẹ edavwini?

¹⁷ Pọl vuẹ Inenikristi ri Hibru nẹ ayen fiudugberi chirakon rẹ edavwini nẹ e jẹ ofu dje ayeen. Ọyinkọn Pọl sa vwẹ uchebro rẹ obo re chirakon rẹ edavwini tiọyena phia fikirẹ ẹdia rọ hepha jovwo. Kerẹ ohwo ro mukpahen Inenikristi vwẹ obuko re, ọ je riẹn oka rẹ oja re gbe kẹ ayen. Vwọba, ọ je riẹn obo re chirakon rẹ omukpahen kidie ọ rhe vwọ dia Onenikristi nu, o ji chirakon rẹ ẹvwọsuọ sansan. (2Kọ 11:23-25) Ọtiọyena Pọl kọ sa ta vẹ imuẹro kpahen obo ra guọnọre e se vwo chirakon. Ọ karophiyọ Inenikristi na nẹ siẹrẹ ayen de chirakon rẹ edavwini, ayen vwẹroso Jihova ukpe romobọ rayen. Ọtiọyena Pọl sa ta vẹ uduefiogbere nẹ: “Jihova yen ọchuko mẹ; oshọ che mu vwe-e.”​—Hib 13:6.

18. Mavọ yen oborẹ avwanre riẹn kpahen obaro na sa vwọ cha avwanre uko vwo chirakon rẹ ọdavwini?

¹⁸ Enẹna, o vwo iniọvo avwanre evo ri ji chirakon rẹ edavwini. Avwanre sa vwẹ ukẹcha kẹ ayen womarẹ ẹrhovwo, ọkievo, je vwẹ oborẹ ayen guọnọre vwọ kẹ ayen. (Hib 10:33) Ẹkẹvuọvo Baibol na tarọ phẹnphẹn nẹ, “ihwo eje re guọnọ yeren akpọ rẹ omaẹvwọkpahotọ kẹ Ọghẹnẹ kerẹ ihwo ri nene Kristi Jesu, e ji che mukpahen ayen.” (2Ti 3:12) Ọtiọyena, ofori nẹ avwanre eje muegbe hẹrhẹ obo re cha vwẹ obaro na. E jẹ avwanre vwẹroso Jihova ọkieje vẹ imuẹro nẹ ọ cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo chirakon ri kọdavwini kọdavwini ro se te avwanre oma. Vwẹ ọke ro fori, ọ cha vwẹ urovwoma vwọ kẹ idibo rọyen eje re fuevun kẹ.​—2Tẹ 1:7, 8.

19. Die yen avwanre se ru vwo muegbe hẹrhẹ ukpokpogho rode na? (Ni uhoho na.)

¹⁹ Aphro herọọ nẹ ileta ri Pọl si vwo rhe ihwo ri Hibru vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwo muegbe hẹrhẹ ọdavwini rọ cha vwẹ obaro. Pọl jiriro kẹ iniọvo na nẹ ayen yono je nabọ vwo ẹruọ rẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ kodophiyọ. Ayen de ru ọtiọyen, ọ cha nẹrhẹ ayen vughe je sen iyono re sa nẹrhẹ esegbuyota rayen shekpotọ. Ọ vuẹ ayen nẹ ayen ru esegbuyota rayen gan rere ayen se vwo nene odjekẹ ri Jesu kugbe ihwo re kobaro vwẹ ukoko na. O jiriro kẹ Inenikristi nẹ ayen chirakon rẹ edavwini je vwẹ ẹro abavo vwo ni ayen kidie ọnana uphẹn rẹ Ọsẹ rayen ro vwo ẹguọnọ vwo yono ayen. E jẹ avwanre reyọ uchebro ri Baibol nana vwo ruiruo. E de ru ọtiọyen, ka sa fuevun chirakon toba.​—Hib 3:14.