Kāpite 35
Te Fakaʼauha ʼo Papiloni Lahi
1. Koteā ʼaē ʼe fakamatala e te ʼāselo ʼo ʼuhiga mo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho, pea ko te faʼahiga poto fea ʼaē ʼe ʼaoga ke kita mahino ai ki te ʼu meʼa fakatā ʼaē ʼi te Fakahā?
ʼI TE hoko atu ʼo tana fakamatala ʼo ʼuhiga mo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho, ʼaē ʼe talanoa kiai ia Fakahā 17:3, neʼe ʼui fēnei e te ʼāselo kiā Soane: “ ʼE ko henī ʼaē ʼe ʼaoga ai ia te ʼatamai ʼaē ʼe poto: ʼE fakatātā e te ʼu ʼulu e fitu te ʼu moʼuga e fitu, ʼaē ʼe heka ai te fafine. Pea ʼe ʼi ai te ʼu hau e fitu: kua tō te toko nima, ʼe kei tuʼu te tahi, pea ʼe heʼeki haʼu te tahi, kae ʼi te temi ʼaē kā haʼu ai, ʼe nofo anai ʼi he kiʼi temi nounou.” (Fakahā 17:9, 10) ʼI henī, ʼe fakahā e te ʼāselo ia te poto ʼaē mai ʼoluga, te poto pē ʼaia e tahi ʼaē ʼe feala ke ina foaki ia te mahino ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakatā ʼaē ʼi te Fakahā. (Sake 3:17) Ko te poto ʼaia ʼe ina fakamālamaʼi ia te kalasi ʼo Soane pea mo tana ʼu kaugā gāue, ʼo ʼuhiga mo te maʼuhiga ʼo totatou temi. ʼE ina ʼekenaki ia te hahaʼi ʼaē ʼe tauhi mālohi kiā Sehova, ke natou tokagaʼi lelei ia tana ʼu faifakamāu ʼaē kā ʼamanaki hoko, pea ʼe ina akoʼi mai ia te manavasiʼi kiā Sehova, ʼaē ʼe kita maʼu ai te maʼuli. Ohagē ko tana ʼui iā Tāʼaga Lea 9:10: “Ko te manavasiʼi ʼaē kiā Sehova, ʼe ko te kamataʼaga ʼaia ʼo te poto, pea ko te ʼatamai ʼe ko te ʼiloʼi ʼo te Māʼoniʼoni ʼAupitō.” Koteā ʼaē ʼe fakahā mai e te poto fakaʼatua ʼo ʼuhiga mo te manu fekai?
2. Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu ʼulu e fitu ʼo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī, “kua tō te toko nima, ʼe kei tuʼu te tahi”?
2 Ko te ʼu ʼulu e fitu ʼo te manu fekai, ʼe natou fakatātā ia “te ʼu moʼuga” e fitu, peʼe ko “te ʼu hau” e toko fitu. ʼI te Tohi-Tapu, ʼe fakaʼaogaʼi te ʼu kupu ʼaia e lua ʼo ʼuhiga mo te ʼu mālohi faka puleʼaga. (Selemia 51:24, 25; Taniela 2:34, 35, 44, 45) ʼI te Tohi-Tapu, ʼe talanoa ai ʼo ʼuhiga mo te ʼu mālohi faka mālamanei e ono neʼe ʼi ai tonatou pikipikiga mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua: Ko Esipito, Asilia, Papiloni, Metia mo Pelesia, Keleka, pea mo Loma. ʼI te ʼu mālohi faka mālamanei ʼaia, neʼe kua tō te toko nima ʼi te temi ʼaē neʼe foaki ai te Fakahā kiā Soane, kae ko Loma ʼaē neʼe kei nofo ʼi te tuʼulaga mālohi faka mālamanei. ʼE ʼalutahi ia te faʼahi ʼaia pea mo te ʼu palalau ʼaenī, “kua tō te toko nima, ʼe kei tuʼu te tahi.” Kae ko ai “te tahi” ʼaē neʼe heʼeki haʼu?
3. (a) Neʼe hoko feafeaʼi te vaheʼi lua ʼo te Puleʼaga Loma? (b) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ʼi te Potu ʼUesitē? (c) Koteā ia te Puleʼaga Māʼoniʼoni ʼo Loma?
3 Neʼe tuʼu fualoa te Puleʼaga Loma pea neʼe haga mafola aipē ʼi te ʼu sēkulō ki muli mai, ʼi te hili ʼo te temi ʼo Soane. ʼI te taʼu 330 ʼo totatou temi, ko te Hau ko Constantin neʼe mole ina fakaʼaogaʼi tona kolo hau ʼi Loma, kae neʼe ina fakaʼaogaʼi ia Byzance, ʼaē neʼe ina foaki kiai tona higoa foʼou, ko Constantinople. ʼI te taʼu 395 ʼo totatou temi, neʼe vaheʼi lua ia te Puleʼaga Loma ʼo liliu ai ko te puleʼaga ʼo te Potu ʼEsitē pea mo te puleʼaga ʼo te Potu ʼUesitē. ʼI te taʼu 410 ʼo totatou temi, neʼe tauʼi ia Loma ʼo mālo ai ia Alaric, te hau ʼo te kau Wisigoths (ko te telepī Siamani neʼe mulimuli ki te tauhi Faka Kilisitiano ʼa Arius). Neʼe ʼi ai mo te ʼu telepī Siamani (ʼaē ʼe ʼui ʼe natou tauhi kiā Kilisito) neʼe natou tauʼi ʼo mālo ʼi Sepania pea mo te ʼu telituale Loma ʼo Afelika ʼo te Potu Noleto. Neʼe ko te ʼu sēkulō ʼo te ʼu maveuveu, mo te ʼu tokakovi pea mo te ʼu fetogi ʼi Eulopa. ʼI te Puleʼaga Hau ʼo te Potu ʼUesitē, neʼe ʼi ai te ʼu hau makehe ohagē ko Charlemagne, ʼaē neʼe ina fai tana fuakava mo te Tuʼi Tapu ko Leone 3 ʼi te hiva sēkulō, pea mo Fetelike 2, ʼaē neʼe nofo hau ʼi te 13 sēkulō. Kae logopē lā neʼe fakahigoaʼi tonatou telituale ko te Puleʼaga Māʼoniʼoni ʼo Loma, neʼe mole lahi age ia ʼi te Puleʼaga Loma ʼāfea, ʼi te temi ʼaē neʼe lahi ai tona kolōlia. Neʼe ko he toe fakafoʼou tāfito peʼe ko he toe hoko atu ʼo te mālohi ʼāfea ʼaia, kae neʼe mole ko he puleʼaga foʼou ia.
4. Neʼe koteā ia te ʼu mālo ʼo te Puleʼaga ʼo te Potu ʼEsitē, kae koteā ʼaē neʼe hoko ki te koga lahi ʼo te ʼu telituale ʼāfea ʼo Loma, ʼi Afelika ʼo te Potu Noleto, mo Sepania, pea mo Silia?
4 Ko te Puleʼaga Loma ʼo te Potu ʼEsitē, ʼaē ko tona kolo hau neʼe ko Constantinople, neʼe haga tuʼu aipē, kae neʼe faigataʼa tana ʼu felōgoi mo te Puleʼaga ʼo te Potu ʼUesitē. ʼI te ono sēkulō, neʼe toe feala kiā Justinien 1, hau ʼo te puleʼaga ʼo te Potu ʼEsitē, ke ina toe maʼu he koga maʼuhiga ʼo Afelika ʼo te Potu Noleto, pea neʼe kaku tana pule fakahau ki Sepania pea mo Italia. ʼI te fitu sēkulō, neʼe toe toʼo e Justinien 2 ia te ʼu telituale Masetonia, ʼaē neʼe maʼu e te ʼu telepī Slaves. Kae ʼi te valu sēkulō, neʼe lahi te ʼu telituale ʼāfea ʼo Loma ʼaē ʼo Afelika ʼo te Potu Noleto, mo Sepania, pea mo Silia, neʼe natou felōgoi tahi ʼi te lotu mahometa ʼaē neʼe kamata mafola, pea neʼe mole kei puleʼi e Constantinople pea mo Loma.
5. Logolā ko te kolo ʼo Loma neʼe tō ʼi te taʼu 410 ʼo totatou temi, kae he koʼē koa neʼe lauʼi sēkulō te molehi kātoa ʼo te tuʼu faka politike ʼo te Puleʼaga Loma ʼi te mālamanei?
5 Neʼe tuʼu fualoa age te kolo ʼo Constantinople. Neʼe mole tō ʼi tona tauʼi putuputu e te kau Pelesia, mo te kau Alape, mo te kau Pulukalia, pea mo te kau Lusia, pea neʼe hoki tō leva ʼi te taʼu 1203—ʼo mole tō ʼi te kau Mahometa, kae neʼe tō ʼi te ʼu kautau Katolika, mai te Potu ʼUesitē. ʼI te taʼu 1453, neʼe puleʼi leva ia e te hau Mahometa pea mo Tulukia ʼaē ko Mehmet 2, ʼo mole tuai pea liliu ko te kolo hau ʼo te Puleʼaga ʼo Tulukia. Koia logolā ko te kolo ʼo Loma neʼe tō ʼi te taʼu 410 ʼo totatou temi, kae neʼe lauʼi sēkulō te molehi kātoa ʼo te tuʼu faka politike ʼo te Puleʼaga Loma ʼi te mālamanei. Pea talu mai ai, neʼe kei hā pē tona mālohi ʼi te ʼu kautahi faka lotu, ʼaē neʼe lagolago kiai te tuʼi tapu ʼo Loma pea mo te ʼu ʼēkelesia Orthodoxes ʼo te Potu ʼEsitē.
6. Ko te ʼu puleʼaga foʼou fea ʼaē neʼe tutupu, pea ko te puleʼaga fea ʼaē neʼe laka age?
6 Kae ʼi te 15 sēkulō, neʼe laga e ʼihi fenua te ʼu puleʼaga foʼou. Logolā ko ʼihi ʼi te ʼu puleʼaga foʼou ʼaia neʼe natou puleʼi te telituale ʼo te ʼu kolonī ʼāfea ʼo Loma, kae neʼe mole ko he ʼu hoko atu pē ʼo te Puleʼaga Loma. Ko Potukalia, Sepania, Falani, pea mo Holani neʼe natou fakalahi ʼaupitō tonatou ʼu puleʼaga. Kae neʼe ko Pilitānia ʼaē neʼe laka age tona lahi, he neʼe ina puleʼi te puleʼaga ʼe lahi ʼaupitō ʼe ʼui ‘ ʼe mole tō ai te laʼā ʼi he ʼaho.’ ʼI te ʼu temi kehekehe ʼo tona hisitolia, neʼe mafola ia te puleʼaga ʼaia ʼi he potu lahi ʼo te Potu Noleto ʼo Amelika, mo Afelika, mo Initia, pea mo te Potu Sautē-ʼEsitē ʼo Asia, pea mo te Potu Sautē ʼo te Pasifika.
7. Neʼe tupu feafeaʼi ia te faʼahiga mālohi faka mālamanei ʼe faʼufaʼu e te ʼu puleʼaga e lua, pea ʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼa Soane, ʼe loaloaga feafeaʼi ia te temi hau ʼo te fitu ‘ ʼulu’ peʼe ko te fitu mālohi faka mālamanei?
7 ʼI te 19 sēkulō, neʼe ʼi ai te tahi ʼu kolonī ʼo te Potu Noleto ʼo Amelika neʼe natou māvete mo Pilitānia, ʼo natou faʼu ia te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼo Amelika. Lolotoga he temi, neʼe hoko te ʼu fihi faka politike ʼi te puleʼaga foʼou ʼaia pea mo te fenua ʼaē neʼe fakalogo ʼāfea kiai. Kae ʼaki te ʼuluaki tau faka mālamanei, neʼe mahino ai ki te ʼu fenua ʼaia e lua, ʼe tatau te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki tonā fenua, pea neʼe nā fakamālohiʼi tanā ʼu felōgoi makehe. Pea neʼe tupu ai leva ia te faʼahiga mālohi faka mālamanei ʼe faʼufaʼu e te ʼu puleʼaga e lua, ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi ʼo Amelika, ʼaē ʼi te temi nei ʼe ko te puleʼaga tokotahi ʼaia ʼe koloaʼia ʼaupitō ʼi te mālamanei, pea mo Pilitānia, ʼaē ʼe ina puleʼi ia te puleʼaga ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼi te mālamanei. ʼE ko nāua ʼaia ia te fitu ‘ ʼulu,’ peʼe ko te fitu mālohi faka mālamanei, ʼaē ʼe kā tuʼu anai ʼo aʼu ki te temi fakaʼosi. Neʼe kamata ia te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tona telituale. ʼE mole tatau anai te loaloaga ʼo tona temi hau pea mo ʼaē ʼo te ono hau, heʼe tonu ki te fitu ʼulu ke nofo hau ʼi te “kiʼi temi nounou,” ʼo aʼu ki te temi ʼaē kā fakaʼauha ai e te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ia te ʼu puleʼaga fuli.
Te Valu Hau
8, 9. ʼE fakahigoaʼi feafeaʼi e te ʼāselo ia te manu fekai fakatātā ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho, pea he koʼē ʼe ʼui neʼe tupu mai te ʼu ʼulu e fitu?
8 Neʼe toe hoko te fai fakamahino ʼa te ʼāselo kiā Soane: “Pea ko te manu fekai ʼaē neʼe maʼuli kae kua mate, ʼe ko te tahi hau ʼaia, te valu, kae ʼe tupu ia mai te toko fitu pea ʼe ʼalu ia ki te fakaʼauha.” (Fakahā 17:11) Ko te manu fekai fakatātā ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho “ ʼe tupu ia mai” te ʼu ʼulu e fitu, he neʼe tupu mai te ʼu ʼulu ʼo te ʼuluaki “manu fekai [ʼaē] ʼe hake ake mai te tai,” pea ʼe ko ia te pāki ʼo te manu ʼaia, ʼaē neʼe ina fakatupu ia ia. ʼO feafeaʼi? ʼI te taʼu 1919, neʼe ko te mālohi ʼo Pilitānia pea mo Amelika ia te ʼulu ʼaē neʼe kei tuʼu. Neʼe kua tō ia te ʼu ʼuluaki ʼulu e ono, pea ʼi te temi nei ʼe ko te ʼulu ʼaia, peʼe ko te ʼu puleʼaga ʼaia e lua, ʼaē ko te mālohi faka mālamanei. Ko te fitu ʼulu ʼaia, ʼaē ko te fakafofoga ʼo te hōloga ʼo te ʼu mālohi faka mālamanei, neʼe lagolago mālohi ki te fakatuʼu ʼo te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, pea ʼi te temi nei ʼe ko ia tāfito ʼaē ʼe ina fakahaʼele pea mo lagolago ʼi te faʼahi faka paʼaga ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi. Koia, ʼi tona ʼuhiga fakatā, ko te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho—ia te valu hau—“ ʼe tupu mai” te ʼu ʼulu e fitu. ʼAki te fakamahino ʼaia, ko te ʼui ʼaē ʼe tupu mai te ʼu ʼulu e fitu ʼe ʼalutahi mo te fakahā ki muʼa atu ʼaē neʼe fakatotonu ai e te manu fekai ʼaē ʼe tala lua ohagē he ʼakeno (te Mālohi Faka Mālamanei ʼo Pilitānia mo Amelika, te fitu ʼulu ʼo te ʼuluaki manu fekai) ke faʼu he fakatātā pea neʼe ina fakamaʼuli.—Fakahā 13:1, 11, 14, 15.
9 Tahi ʼaē, ʼi te ʼu ʼuluaki fenua ʼaē neʼe kau ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga, ohagē lā ko Pilitānia, neʼe toe ʼi ai mo te ʼu fenua neʼe natou fai tanatou pule ʼi te ʼu telituale ʼo ʼihi ʼi te ʼu ʼulu ʼāfea, ʼaē ko Keleka, Ilania (Pelesia), pea mo Italia (Loma). ʼAki te temi, ko te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe pule ʼi te ʼu telituale ʼaē neʼe puleʼi ki muʼa atu e te ʼu mālohi faka mālamanei e ono, neʼe liliu ʼo lagolago pea mo kau ki te fakatātā ʼo te manu fekai. Neʼe toe feala pē ke ʼui ʼi te faʼahi ʼaia, ko te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho neʼe tupu mai te ʼu mālohi faka mālamanei e fitu.
10. (a) He koʼē ʼe ʼui ko te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho “ ʼe ko te tahi hau ʼaia, te valu”? (b) Neʼe fakahā feafeaʼi e te tagata takitaki ʼo te puleʼaga ʼāfea Sovietike tana lagolago ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi?
10 Kotou fakatokagaʼi, ko te manu fekai ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho, “ ʼe ko te tahi hau ʼaia, te valu.” Koia, ʼi te temi ʼaenī, ʼe faʼufaʼu te ʼu Puleʼaga Fakatahi ke natou hagē ko he puleʼaga. ʼI ʼihi temi, neʼe gāue te kautahi ʼaia ohagē ko he puleʼaga, ʼo ina fekauʼi tana ʼu kautau moʼo fakatokatoka ia te ʼu fenua ʼaē ʼe fetauʼaki, ohagē lā ko Kolea, mo Sinai, mo ʼihi fenua ʼo Afelika, pea mo Lipania. Kae ʼe ko te fakatātā pē ia ʼo te hau. Ohagē he fakatātā fakalotu, ʼe mole ina maʼu he mālohi moʼoni, gata pē ki te mālohi ʼaē neʼe foaki age e nātou ʼaē neʼe natou fakatupu ia ia pea mo natou tauhi kiai. ʼI ʼihi lakaga, ʼe hagē ʼe vaivai ia te manu fekai fakatātā ʼaia, kae neʼe mole heʼeki liʼaki kātoa ia ia e tana hahaʼi ʼaē ʼe pule fakaʼaliki, ʼaē neʼe tupu ai te tō ʼa te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga ki te vanu. (Fakahā 17:8) ʼI te taʼu 1987, ko te tagata takitaki ʼiloa ʼo te puleʼaga ʼāfea Sovietike, logolā te kehekehe ʼaupitō ʼo tana ʼu manatu pea mo ʼaē ʼa te ʼu tuʼi tapu, neʼe mulimuli ki tonatou faʼifaʼitaki ʼo lagolago ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi. Neʼe ina kole ke fakaʼaogaʼi ia te ʼu Puleʼaga Fakatahi moʼo fai “he fakatuʼutuʼu ki te haofaki ʼo te mālamanei kātoa.” Ohagē ko te meʼa ʼaē kā fakahā kiā Soane, ʼe hoko mai anai he temi, ʼe gāue anai ia te kautahi ʼaia ʼaki he mālohi lahi, pea ki ʼamuli “ ʼe ʼalu [anai] ia ki te fakaʼauha.”
Ko Te ʼu Hau e Hogofulu ʼe Natou Pule Ki Te Hola e Tahi
11. Koteā ʼaē ʼe ʼui e te ʼāselo ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu tala e hogofulu ʼo te manu fekai fakatātā ʼaē ʼe lanu kula ʼahoʼaho?
11 ʼI te kāpite ʼo te Fakahā ʼaē neʼe hoki ʼosi atu, neʼe tou vakaʼi ai ko te ono pea mo te fitu ʼāselo ʼe nā huaʼi ia te ʼu ʼipu ʼo te hauhau ʼo te ʼAtua. Koia kua fakatokaga mai, ʼe lolotoga fakatahiʼi te ʼu hau ʼo te kele ki te tau ʼa te ʼAtua ʼi Halamaketone, pea ko ‘Papiloni Lahi ʼe tonu ke manatuʼi iā muʼa ʼo te ʼAtua.’ (Fakahā 16:1, 14, 19) ʼI te temi leva ʼaenī, ʼe fakamahino mai anai peʼe hoko feafeaʼi te ʼu fakamāu ʼa te ʼAtua kiā nātou. Tou toe fakalogo age muʼa ki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te ʼāselo ʼa Sehova kiā Soane. “Pea ko te ʼu tala e hogofulu ʼaē neʼe ke sio kiai, ʼe natou fakatātā te ʼu hau e toko hogofulu, ʼe mole heʼeki foaki age he puleʼaga kiā nātou, kae ʼe foaki age kiā nātou te pule ohagē ko he ʼu hau, ki te hola e tahi, mo te manu fekai. Ko nātou ʼaia ʼe natou manatu tahi, pea ʼe natou foaki tonatou mālohi pea mo tanatou pule ki te manu fekai. Ko nātou ʼaia, ʼe natou tauʼi anai ia te ʼAkeno, kae ʼe mālo anai ia te ʼAkeno, heʼe ko ia te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki pea mo te Hau ʼo te ʼu hau. ʼE toe mālo anai mo nātou ʼaē ʼe fakatahi mo ia ʼaē neʼe pāuiʼi, mo fili pea mo agatonu.”—Fakahā 17:12-14.
12. (a) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu tala e hogofulu? (b) He koʼē neʼe tou lava ʼui ko te ʼu tala e hogofulu ‘neʼe mole heʼeki foaki age honatou ʼu puleʼaga’? (c) He koʼē ʼe tou lava ʼui ko te ʼu tala e hogofulu fakatātā ʼe kua ʼi ai nei tonatou ʼu “puleʼaga,” pea ʼe natou taupau anai ʼo aʼu ki ʼāfea?
12 ʼE fakatātā e te ʼu tala e hogofulu ia te ʼu mālohi faka politike fuli, ʼaē ʼe natou puleʼi nei ia te mālamanei pea mo natou lagolago ki te fakatātā ʼo te manu fekai. ʼI te ʼu fenua fuli ʼaē kua tou ʼiloʼi ʼi te temi ʼaenī, tokosiʼi neʼe ʼiloʼi ʼi te temi ʼo Soane. Pea ko te ʼu fenua ʼaē neʼe kua tuʼu ʼi te temi ʼaia, ohagē lā ko Esipito mo Pelesia (Ilania), ʼi te temi nei ʼe kua fetogi ʼosi tanatou ʼu fakatuʼutuʼu faka politike. Koia, ʼi te ʼuluaki sēkulō ‘neʼe mole heʼeki foaki age he puleʼaga ki te ʼu tala e hogofulu.’ Kae ʼi te temi ʼaenī, ʼi te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼe ʼi ai tonatou ʼu “puleʼaga,” ʼaē ʼe ina fakatātā tonatou mālohi faka politike. ʼI te māvetevete ʼo te ʼu puleʼaga faka koloniale lalahi, tāfito lā talu mai te lua tau faka mālamanei, neʼe lahi ia te ʼu puleʼaga foʼou neʼe tutupu. Ko te ʼu puleʼaga ʼaia, ʼo fēia mo te ʼu puleʼaga ʼaē kua fualoa tanatou tuʼu, ʼe tonu ke natou pule fakatahi mo te manu fekai, lolotoga te kiʼi temi nounou—ʼi te ‘hola pē e tahi’—ʼi muʼa ʼo te fakaʼauha e Sehova ia te ʼu mālohi faka politike ʼo te mālamanei ʼi Halamaketone.
13. Koteā te “manatu tahi” ʼaē ʼe maʼu e te ʼu tala e hogofulu, pea ʼe feafeaʼi anai tanatou aga ki te ʼAkeno?
13 Iā ʼaho nei, ko te tahi ʼofa ki tona fenua ʼe kau ki te ʼu mālohi lalahi ʼaupitō ʼaē ʼe natou fakaloto mālohiʼi ia te ʼu tala ʼaia e hogofulu. ʼE natou “maʼu te manatu pē e tahi,” ʼaē ko te tahi taupau ʼo tana pule faʼitaliha, kae ke ʼaua naʼa natou fakalogo ki te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe ko tanatou fakatuʼutuʼu ʼuluaki ʼaia ʼi tanatou kamata lagolago ki te Sōsiete ʼo Te ʼu Puleʼaga pea ki muli age ki te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi—ko te taupau ʼo te tokalelei ʼo te mālamanei pea mo te haofaki ʼo tanatou pule takitahi. ʼE mahino ia, ʼaki te taʼi aga ʼaia ʼe fakafeagai anai ia te ʼu tala ki te ʼAkeno, ia te “ ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki pea mo te Hau ʼo te ʼu hau,” he neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova pea ʼe kua vave pē, ke fetogi ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaia e tona Puleʼaga ʼaē ʼe takitaki e Sesu Kilisito.—Taniela 7:13, 14; Mateo 24:30; 25:31-33, 46.
14. ʼE lava feafeaʼi ki te ʼu pule ʼo te mālamanei ke natou tauʼi te ʼAkeno, pea koteā anai tona ikuʼaga?
14 ʼE moʼoni, ʼe mole feala ki te ʼu pule ʼo te mālamanei ke natou tauʼi ia Sesu heʼe nofo ia ʼi selō, pea ʼe mole feala ia ke natou kaku ki ai. Kae ko te ʼu tehina ʼo Sesu, te toe ʼo te hōloga ʼo te fafine, ʼe kei natou māʼuʼuli ʼi te kele, pea ʼe feala ke tauʼi ia nātou. (Fakahā 12:17) Tokolahi ʼi te ʼu tala neʼe kua natou fakahā tonatou fehiʼa ʼaupitō kiā nātou, ʼo natou tauʼi ai ia te ʼAkeno. (Mateo 25:40, 45) Kae kua vave hoko mai te temi ʼaē kā haʼu anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼo “laliki pea mo fakagata ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaia.” (Taniela 2:44) Ohagē ko te faʼahi ʼaē kā tou vakaʼi anai, ʼe tauʼi anai te ʼAkeno e te ʼu hau ʼo te kele. (Fakahā 19:11-21) Kae ʼe tou mahino lelei ʼi te ʼu palalau ʼa Soane, ʼe mole mālo anai te ʼu puleʼaga. Logolā ʼe natou “manatu tahi,” kae ko nātou pea mo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, ʼe mole natou mālo anai ʼi te ‘ ʼAliki lahi ʼo te ʼu ʼaliki mo te Hau ʼo te ʼu hau,’ peʼe ko ‘nātou ʼaē neʼe pāui, mo fili, pea mo agatonu ʼaē ʼe fakatahi mo ia,’ ʼaē ʼe kau ai tana kau tisipulo fakanofo ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele. ʼE toe mālo anai mo nātou, ʼi tanatou nonofo agatonu ʼi te ʼu tukugākovi loi ʼaē ʼe fai e Satana kiā nātou.—Loma 8:37-39; Fakahā 12:10, 11.
Te Fakaʼauha ʼo Te Fafine Paomutu
15. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te ʼāselo ʼo ʼuhiga mo te fafine paomutu, mo te aga ʼaē kā fai anai ki ai e te ʼu tala e hogofulu pea mo te manu fekai?
15 ʼE mole ko te ʼu kaugana pē ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe fēhihiʼa ki ai ia te ʼu tala e hogofulu. Neʼe toe fakatokagaʼi age e te ʼāselo kiā Soane ʼo ʼuhiga mo te fafine paomutu: “Pea neʼe ʼui māʼana kiā te au: ‘Ko te ʼu vai ʼaē neʼe ke sio kiai, ʼaē ʼe heka ai ia te fafine paomutu, ʼe natou fakatātā ia te ʼu hahaʼi, mo te ʼu hahaʼi tokolahi, te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu lea. Pea ko te ʼu tala e hogofulu ʼaē neʼe ke sio kiai, pea mo te manu fekai, ʼe natou fehihiʼa anai ki te fafine paomutu pea ʼe natou fakaʼauha pea mo fakatelefua anai, ʼo natou kai anai tona kakano pea mo natou tutu kātoa anai ia ia ʼi te afi.’ ”—Fakahā 17:15, 16.
16. He koʼē ʼe mole feala anai kiā Papiloni Lahi ke falala ʼe puipui anai ia ia e tona ʼu vai mokā tauʼi anai ia ia e te ʼu puleʼaga faka politike?
16 Ko te Papiloni ʼāfea neʼe puipui e te ʼu vai ʼo Eufalate, ʼo toe fēia ʼi te temi nei, ʼe falala ia Papiloni Lahi ki te lagolago ʼo tana “hahaʼi, mo te ʼu hahaʼi tokolahi, te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu lea.” ʼO feʼauga mo te faʼahi ʼaia, ʼe fakatokagaʼi mai e te ʼāselo ia te tokolahi ʼaia ʼi muʼa ʼo hana talanoa ki te meʼa fakamataku ʼaē kā hoko: te tauʼi ʼo Papiloni Lahi e te ʼu puleʼaga faka politike. Kae koteā anai te meʼa ʼaē kā fai e te “hahaʼi, mo te ʼu hahaʼi tokolahi, te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu lea”? ʼE kua fai te ʼu fakatokaga e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kiā Papiloni Lahi, ʼe fakamamaha anai te ʼu vai ʼo Eufalate. (Fakahā 16:12) ʼE pulinoa anai ia te ʼu vai ʼaia. ʼE mole feala anai ki te ʼu vai ʼaia ke natou lagolago lelei ki te fafine paomutu finematuʼa pea mo fakalialia ʼaia, ʼi te temi ʼaē kā ʼaoga tāfito anai kiā ia.—Isaia 44:27; Selemia 50:38; 51:36, 37.
17. (a) He koʼē ʼe mole feala anai ke haofaki ia Papiloni Lahi e tona ʼu koloa? (b) ʼE feafeaʼi anai te fakalainoaʼi ʼo Papiloni Lahi? (c) Ko ai ʼaē ʼe toe kau anai ki te ʼu tala e hogofulu, peʼe ko te ʼu puleʼaga takitokotahi, moʼo fakaʼauha ia Papiloni Lahi?
17 ʼE mole feala anai ki te ʼu tuʼuga koloa ʼo Papiloni Lahi ke natou haofaki ia ia. ʼE lagi ina fakavaveʼi anai tona fakaʼauha, heʼe fakahā ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā, ʼe fēhihiʼa anai ki ai ia te manu fekai pea mo te ʼu tala e hogofulu, ʼe natou huʼi anai tona ʼu kofu fakahau pea mo toʼo tona ʼu meʼa fakateuteu fuli. ʼE natou kaihaʼa anai tona ʼu koloa, pea mo natou ‘fakatelefua anai ia ia,’ ʼo ufiufi anai ʼi te kua hā ʼo tona ʼuhiga moʼoni. ʼE ko he toe maumau ʼaē kā hoko! Tahi ʼaē, ʼe fakalainoa anai tona mate, pea ʼe fakaʼauha anai ia ia e te ʼu puleʼaga pea mo “natou kai anai tona kakano,” ʼo liliu ko te ʼu hui kua mate, pea ʼe natou “tutu kātoa anai ia ia ʼi te afi.” ʼE tutu anai ia ia ohagē ko he fafine neʼe mate ʼi he mahaki fakalialia, pea ʼe mole fai anai hona ʼavaifo fakaʼaliʼaliki! ʼE mole ko te ʼu puleʼaga pē anai, ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu tala e hogofulu, ʼaē kā natou fakaʼauha anai ia te fafine paomutu lahi, kae ʼe toe kau anai kiai mo “te manu fekai” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te ʼu Puleʼaga Fakatahi. ʼE natou tali anai te fakaʼauha ʼo te ʼu lotu hala. ʼI tanatou ʼu vote, ko te tokolahi ʼi te ʼu puleʼaga e 190 tupu ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, kua ʼosi natou fakahā tanatou fēhihiʼa ki te ʼu lotu, kae tāfito ki te Keletiate.
18. (a) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hā ʼaki mai ai ʼe feala ki te ʼu puleʼaga ke natou liliu ʼo fakafeagai ki te ʼu lotu faka Papiloni? (b) Koteā anai te tupuʼaga tāfito ʼo te fakaʼauha e te ʼu puleʼaga ia te fafine paomutu lahi?
18 He koʼē ʼe gaohi koviʼi anai e te ʼu puleʼaga tanatou fafine feʼauʼaki ʼāfea? Neʼe tou vakaʼi ʼi te hisitolia ʼo te temi ʼaenī, ʼe feala ki te ʼu puleʼaga ke natou liliu ʼo fakafeagai ki te ʼu lotu faka Papiloni. Ko te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fēhihiʼa moʼoni ki te lotu, neʼe natou fakasiʼisiʼi te mālohi ʼo te ʼu lotu ʼi te ʼu fenua ohagē ko te Puleʼaga Sovietike ʼāfea pea mo Siaina. ʼI te ʼu fenua Polotesitā ʼo te Eulopa, ʼe feala ke tou ʼui kua mate ia te lotu, heʼe kua lāvaki ia te ʼu ʼēkelesia, ʼuhi ko te kua fakaʼauʼauganoa pea mo te lotolotolua ʼa te hahaʼi. Pea ki te Lotu Katolika, ʼaē ʼe kaugamālie tana hahaʼi tauhi, ʼe hoko ai te ʼu maveuveu pea mo te ʼu fakafeagai neʼe mole feala ke fakatokatoka e tonatou kau takitaki lotu. Kae ʼe mole tonu ke galo kiā tātou, ko te tau fakaʼosi pea mo fakamataku ʼaē kā fai anai ki Papiloni Lahi, ʼe ko te hoko moʼoni ʼaia ʼo te fakamāu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ki te fafine paomutu lahi.
ʼE Natou Fakahoko Te Manatu ʼa Te ʼAtua
19. (a) Ko te fakamāu ʼaē neʼe fai e Sehova ki te Selusalemi ʼapositā ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe ina fakatātā feafeaʼi te fakamāu ʼaē kā ina fai anai ki te fafine paomutu lahi? (b) ʼO ʼuhiga mo totatou temi, koteā ʼaē neʼe fakatātā e te ʼaluʼaga ʼaē neʼe hoko ki Selusalemi ʼi tona fakaʼauha pea mo tona tuʼu lāvaki ʼi te hili ʼo te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi?
19 ʼE fakahoko feafeaʼi e Sehova ia tana fakamāu ʼaia? ʼE feala ke tou mahino ki te fakamāu ʼaia mo kapau ʼe tou vakavakaʼi ia te fakamāu ʼaē neʼe ina fai ʼi te temi muʼa ki tana hahaʼi ʼaē neʼe liliu ʼo ʼapositā, he neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo nātou: “ ʼI te kau polofetā ʼo Selusalemi, neʼe au sio ai ki te ʼu meʼa fakalialia, ʼe natou tono, ʼe natou gutuloi; neʼe natou lagolago ki te kau agakovi, ke ʼaua naʼa natou tahi tafoki mai tanatou agakovi. Kua natou hagē kiā te au, ko Sotoma, pea ko tana hahaʼi kua natou hagē ko Komola.” (Selemia 23:14) ʼI te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Nepukanesa ke ina ‘kaihaʼa te ʼu kofu ʼo Selusalemi, mo tona ʼu koloa matamatalelei, pea mo faka telefua ia ia,’ he neʼe tono ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Esekiele 23:4, 26, 29) Ko te Selusalemi ʼo te temi ʼaia, ʼe ina fakatātā ia te Keletiate ʼo te temi ʼaenī, pea ohagē ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio kiai ia Soane ʼi te ʼu ʼuluaki meʼa ʼaē neʼe hā, ʼe fakahoko anai e Sehova ia he tūʼā fēia ki te Keletiate pea mo te ʼu lotu hala fuli. Neʼe fakaʼauha ia Selusalemi pea mo tuʼu lāvaki ʼi te hili ʼo te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea ʼe toe hoko fēia anai ki te Keletiate ʼi te ʼosi kaihaʼa ʼo tona ʼu koloa pea mo te hā ʼo tona lainoa. ʼE toe hoko fēia pē anai ki te tahi ʼu lotu ʼo Papiloni Lahi.
20. (a) ʼE fakahā feafeaʼi e Soane ʼe toe fakaʼaogaʼi anai e Sehova ia te kau takitaki ʼo te mālamanei moʼo fakahoko ia tana fakamāu? (b) Koteā koa ia te “manatu” ʼa te ʼAtua? (c) ʼE fakahoko feafeaʼi anai e te ʼu puleʼaga tanatou “manatu pē e tahi,” kae ʼi tona fakahagatonu ko te manatu ʼa ʼai ʼaē kā fakahoko?
20 ʼE toe fakaʼaogaʼi e Sehova ia te kau takitaki ʼo te mālamanei moʼo fakahoko ia tana fakamāu. “He neʼe ʼai e te ʼAtua ki tonatou loto, ke natou fakahoko tana manatu, ʼio, ke natou fakahoko tanatou manatu pē e tahi, ʼo natou foaki tonatou puleʼaga ki te manu fekai, ʼo aʼu ki te hoko ʼo te ʼu folafola ʼa te ʼAtua.” (Fakahā 17:17) Koteā koa ia te “manatu” ʼa te ʼAtua? Ko tana faigaʼi ʼaē ke ina fakatahiʼi ia nātou ʼaē kā natou fakaʼauha kātoa anai ia Papiloni Lahi. Kae ʼi tanatou fakaʼauha ia Papiloni, ʼe faigaʼi e te kau takitaki ke natou fakahoko tanatou “manatu pē e tahi.” ʼE lagi natou manatu anai, ʼi tanatou fakafeagai ki te fafine paomutu lahi, ʼe natou puipui anai tonatou ʼu lelei faka puleʼaga, pea mo lagi natou manatu anai ko te tuʼu ʼo te lotu ʼi tonatou ʼu fenua, ʼe fakatupu tuʼutāmaki ki tonatou ʼuhiga pule. Kae ʼi tona fakahagatonu, ʼe ko Sehova ʼaē kā ina takitaki anai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke hoko, pea ʼe natou fakahoko anai tana manatu ʼo fakaʼauha tuʼa tahi tona fili ʼāfea, ʼaē ʼe fai feʼauʼaki!—Vakaʼi ia Selemia 7:8-11, 34.
21. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi anai ia te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho moʼo fakaʼauha ia Papiloni Lahi, koteā ʼaē kā lagi fai anai e te ʼu puleʼaga maʼa te ʼu Puleʼaga Fakatahi?
21 ʼIo, moʼo fakaʼauha ia Papiloni Lahi, ʼe fakaʼaogaʼi anai e te ʼu puleʼaga ia te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho, ʼaē ko te ʼu Puleʼaga Fakatahi. ʼE mole natou fai pē anai ʼuhi ko tanatou manatu ʼaia, kae koteʼuhi heʼe ʼai anai e Sehova tana manatu ki tonatou loto “ ʼio, ke natou fakahoko tanatou manatu pē e tahi, ʼo natou foaki tonatou puleʼaga ki te manu fekai.” ʼI te temi ʼaē kua fakakatofa kiai, ʼe lagi sio anai te ʼu puleʼaga ʼe ʼaoga ke natou fakamālohiʼi ia te ʼu Puleʼaga Fakatahi. ʼE natou foaki anai he ʼu nifo ki te kautahi ʼaia, ko tona faka ʼuhiga ʼe natou tuku anai kiai ia te pule kātoa pea mo te mālohi ʼaē ʼe natou maʼu, ke feala hana fakafeagai ki te ʼu lotu hala pea mo tauʼi ia ia ʼo mālo, “ ʼo aʼu ki te hoko ʼo te ʼu folafola ʼa te ʼAtua.” Koia, ʼe hoko fēia anai te pulihi ʼo talu ai ia te fafine paomutu ʼāfea, pea ʼe ko he meʼa lelei anai!
22. (a) Koteā ʼaē ʼe ʼiloga lelei ʼi te ʼu palalau fakaʼosi ʼaē neʼe fai e te ʼāselo iā Fakahā 17:18? (b) ʼI te temi nei, koteā ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi tanatou kua mahino lelei ʼaē ki te misitelio?
22 Moʼo fakahā ʼe hoko moʼoni anai ia te fakamāu ʼa Sehova ki te kautahi faka mālamanei ʼo te ʼu lotu hala, neʼe fakaʼosi fēnei e te ʼāselo tana ʼu palalau ʼo ina ʼui fēnei: “Pea ko te fafine ʼaē neʼe ke sio ki ai, ʼe ina fakatātā te kolo lahi ʼe ʼi ai tona puleʼaga ʼe pule ki te ʼu hau ʼo te kele.” (Fakahā 17:18) Ohagē ko Papiloni ʼo te temi ʼo Pelesasā, ko Papiloni Lahi ‘neʼe fua ʼi te meʼa fua pea ʼe maʼamaʼa noa.’ (Taniela 5:27) ʼE hoko fakavilivili mai anai pea mo talu ai ia tona fakaʼauha. Koteā ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi nei, ʼi tanatou kua mahino lelei ki te misitelio ʼo te fafine paomutu lahi pea mo te manu fekai lanu kula ʼahoʼaho? ʼAki he loto faʼafai, ʼe natou kalagaʼi ia te ʼaho fai fakamāu ʼa Sehova, pea mo natou tali “lelei” ki te ʼu fai fehuʼi ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe natou kumi fakamālotoloto ia te moʼoni. (Kolose 4:5, 6; Fakahā 17:3, 7) Ohagē ko te faʼahi ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te kāpite ʼaē kā hoa mai, ʼe tonu anai kiā nātou fuli ʼaē ʼe fia māʼuʼuli ʼi te ʼaho ʼo te fakaʼauha ʼo te fafine paomutu lahi, ke ʼaua naʼa natou fakatuatuai!
[Paki ʼo te pasina 252]
Te Fefakahoahoaʼaki ʼo Te ʼu Mālohi Faka Mālamanei e Fitu
ESIPITO
ASILIA
PAPILONI
METIA MO PELESIA
KELEKA
LOMA
PILITĀNIA MO AMELIKA
[Paki ʼo te pasina 254]
“ ʼE ko te tahi hau ʼaia, te valu”
[Paki ʼo te pasina 255]
ʼI tanatou lītuʼa ki te ʼAkeno, “ ʼe natou foaki tonatou mālohi pea mo tanatou pule ki te manu fekai”
[Paki ʼo te pasina 257]
Ko te Keletiate, te koga tāfito ʼo Papiloni Lahi, ʼe fakaʼauha kātoa anai ohagē ko te Selusalemi ʼāfea