Kau Tūpulaga—Ko Te Akonaki ʼa Ai ʼAē ʼe Koutou Muliʼi?
“ ʼE līaki anai e ʼihi tanatou tui, ʼo nātou muliʼi . . . te ʼu akonaki ʼa te kau temonio.”—1 Timoteo 4:1.
1. (a) Koteā te tonu ʼe tuku ki te kau tūpulaga ke nātou fai? (b) E feafeaʼi te fai akonaki ʼa Sehova?
KOʼENI te fehuʼi ʼaē ʼe fai ki te kau tūpulaga, Ko te akonaki ʼa ai ʼaē ʼe koutou muliʼi? Ko te faka ʼuhiga ʼo te fehuʼi ʼaenī ʼe tonu ke koutou fai he tonu. ʼE tonu ke fili ʼi te tali fakaleleiʼi ʼo te akonaki fakaʼatua peʼe ko te mulimuli ki te ʼu akonaki ʼa te kau temonio. ʼE fai akonaki ia Sehova ʼaki tana Folafola, te Tohi-Tapu, ʼo feiā mo te minisitelio ʼo te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi ohage ko hana kau Fakafofoga ʼi te kele. (Isaia 54:13; Gāue 8:26-39; Mateo 24:45-47) Kae ʼe koutou punamaʼuli koa ʼi te kau ʼaē ʼo te kau temonio ʼi te fai akonaki?
2. He koʼe koa ʼe maʼuhiga te nofo tokaga ki te ʼu akonaki ʼa te kau temonio, tāfito ʼi te temi ʼaenī?
2 Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼI te ʼu temi fakamuli, ʼe līaki anai e ʼihi tanatou tui, ʼo nātou muliʼi he ʼu palalau loi pea mo te ʼu akonaki ʼa te kau temonio.” (1 Timoteo 4:1) Mai tona ʼuhiga ʼaenī ʼe tou maʼuʼuli ʼi “te ʼu ʼaho fakamuli” ʼi te temi ʼaē ʼe mālohi tāfito ai ia Satana mo tana kau temonio, ʼe koutou mahino koa ki te tupuʼaga ʼo te fai atu ʼo te fehuʼi, peʼe ko te akonaki ʼa ai ʼaē ʼe koutou muliʼi? (2 Timoteo 3:1-5; Fakahā 12:7-12) ʼE maʼuhiga ke koutou tokagaʼi fakalelei te fehuʼi ʼaenī, koteʼuhi ko Satana mo tana kau temonio ʼe nātou faiva ʼaupito pea mo kākā ʼi te fakatuʼutuʼu ʼo nātou.—2 Kolonito 11:14, 15.
Te Kau Temonio Mo Tanatou ʼu Akonaki
3. Ko ai te kau temonio, pea koteā tanatou fakatuʼutuʼu, pea e feafeaʼi tanatou faigaʼi ke nātou fakahoko te faʼahi ʼaia?
3 Ko te kau temonio ʼi te temi ʼaē, neʼe ko te kau ʼaselo ʼa te ʼAtua, kae neʼe nātou agatuʼu ki tonatou Tupuʼaga pea neʼe nātou liliu ai ko te kau lagolago ʼa Satana. (Mateo 12:24) Ko te fakatuʼutuʼu ʼa nātou ko te fakahēhē ʼo te hahaʼi pea mo fakamaliu kehe ia nātou mai te tauhi ʼaē ki te ʼAtua. Moʼo fakahoko ʼo te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe fakaʼaogaʼi e te kau temonio te ʼu hahaʼi fai akonaki ʼe nātou fakaneke ki te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe koviʼia e Sehova, ʼaē ko te maʼuli heʼeʼaoga pea mo te manatu pe ʼaē kia kita. (Vakaʼi ia 2 Petelo 2:1, 12-15.) Ko he toe fakasiosio ʼo te ʼaluʼaga ʼo te liliu ʼa te kau ʼaselo ʼaē neʼe nātou agatonu ʼi te temi ʼaē ko he kau temonio, ʼe tokoni anai kia koutou ke koutou ʼiloʼi tanatou ʼu akonaki pea mo te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe nātou fakaneke.
4. (a) He koʼe koa neʼe hihifo ifo mai te kau ʼaselo talagataʼa ki te kele ʼi te temi ʼo Noe? (b) Koteā te meʼa neʼe hoko ki te kau ʼaselo agakovi pea mo tanatou hākoga ʼi te Tulivio?
4 ʼI te temi ʼo Noe, ʼi te lahi ʼo te fia fai ʼa ʼihi ʼaselo ki te ʼu ʼofafine finemui ʼo te tagata, neʼe nātou situʼa ki tonatou tuʼulaga ʼaē ʼi selo kae nātou hihifo ifo ki te kele. ʼI te ʼu felāveʼi fakasino ʼa nātou mo te hahaʼi fafine, neʼe tupu ai te ʼu fānau makehe ʼe fakahigoaʼi ko te kau Nefilime. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe kovi ʼaupito te maʼuli tahi ʼa te ʼu laumālie mo te tagata, ko te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau ʼaselo talagataʼa mo te hahaʼi fafine neʼe kovi ʼaupito, ohage pe ko te momoe ʼa he tagata mo he tahi tagata, peʼe ko he fafine mo he tahi fafine, ʼaē neʼe fai ki muli age e te hahaʼi tagata pea mo te tamaliki tagata ʼo Sotoma. (Senesi 6:1-4; 19:4-11; Suta 6, 7) Logope neʼe mamate tonatou ʼu ʼohoana pea mo tanatou ʼu fānau makehe ʼi te tulivio, neʼe līaki e te kau ʼaselo agakovi ʼaia tonatou ʼu sinoʼi tagata kae nātou toe liliu ki selo ʼo nātou liliu ai leva ko te ʼu kaugā temonio ʼa Satana, te Tevolo.—2 Petelo 2:4.
5. Koteā koa te ʼuhiga ʼo te kau temonio, pea e feafeaʼi tanatou faigaʼi ke nātou fakatō laloʼi te ʼu lao ʼa te ʼAtua?
5 ʼAki te fakamatala faka hisitolia ʼaia, kua koutou mahino ai koa la ki te ʼuhiga moʼoni ʼo te kau temonio? ʼE nātou holi fakavale ki te felāveʼi fakasino pea e ko nātou ko te ʼu fakaneke fakapulipuli ʼo te malamanei ʼaenī ʼe tokaga fakavale ki te ʼu felāveʼi fakasino. Logope te kua tapuʼi ʼaē kia nātou ʼo te kofuʼi ʼo he ʼu sinoʼi tagata, ʼe nātou fakafiafia ʼi te ʼu aga fakalialia ʼa nātou ʼaē ʼe feala ke nātou fakahēʼi ʼi te kele. (Efesi 6:11, 12) ʼE faigaʼi e te kau temonio ke nātou fakatō laloʼi te ʼu lao ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te nofo taupoʼou pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ʼo nātou faiga ke ʼui ʼe fefeka fau tana ʼu lao. Maʼa te kau ʼaselo agakovi ʼaia, ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga ʼe ko he faʼahiga maʼuli ʼe mole kovi tona fai pea ʼe ko he meʼa fakafiafia ia.
Ko Te Fakaneke ʼa Te ʼu Akonaki ʼa Te Kau Temonio
6. He koʼe koa ʼe mole tonu ke tou punamaʼuli ki te fakaneke e te kau temonio tanatou ʼu akonaki ʼi he ʼaluʼaga fakakākā?
6 ʼE mole tou punamaʼuli ki te fakaneke e te kau temonio tanatou ʼu akonaki ʼi he ʼaluʼaga fakakākā, koteʼuhi neʼe fai feiā pe e tonatou pule, ia Satana te Tevolo, ʼi tana kākāʼi ia Eva. Koutou manatuʼi tana palalau age ki ai, neʼe hage neʼe fia liliu ia ko he faʼahiga tokoni ki ai. Neʼe fehuʼi fēnei age e Satana: “ ʼE moʼoni koa la ia neʼe ʼui atu e te ʼAtua ke ʼaua naʼa koulua kai ki te ʼakau fuli pe ʼo te ʼōloto?” Koia, ʼaki he aga fakakākā, neʼe ina faigaʼi ai ke ina faka ʼalunoaʼi te akonaki ʼa te ʼAtua ʼo ina ʼui age kia Eva ʼe ina maʼu anai hona lelei ʼi tana kai ki te fuʼu ʼakau ʼaē neʼe tapuʼi. Neʼe fakapapau fēnei age te Tevolo, “ ʼi te ʼaho pe ʼaē ʼe koulua kai anai kiai, ʼe ʼaʼala moʼoni ai anai ʼokoulua ʼu mata pea ʼe koulua liliu moʼoni ai anai ohage ko te ʼAtua, ʼo ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo te meʼa ʼaē ʼe kovi.” (Senesi 3:1-5) Koia neʼe fakahalaʼi ai ia Eva, ʼio neʼe fakalotoʼi, ke talagataʼa ki te ʼAtua.—2 Kolonito 11:3; 1 Timoteo 2:13, 14.
7. Neʼe lave feafeaʼi te ʼu akonaki fakakākā ʼa te kau temonio, pea koteā te fakatokaga ʼe maʼu mai te faʼahi ʼaia?
7 Mole heʼeki faʼa fualoa, tokolahi neʼe kākāʼi ia nātou. ʼI te faiva ʼaupito ʼa te kau temonio ʼi te fakaneke ʼo te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga, kua tali te aga ʼaia e te tokolahi ʼaē neʼe nātou faka lākahalaʼi te aga ʼaia ʼi te temi ʼaē. Ohage la, ʼi te temi ʼaē neʼe tali ai e te fafine fai tokoni ʼiloa ʼi te ʼu nusipepa ʼi Amelika ki te tohi ʼo ʼuhiga mo te fehuʼi ʼaē ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole heʼeki ʼohoana ka kua nātou fai te ʼu felāveʼi fakasino, neʼe ina tohi fēnei: “Neʼe mole ʼau manatu ʼi he temi ʼe fetogi anai taku manatu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, kae ʼi te temi nei ʼe ʼau fakasiosio atu ʼo ʼuhiga mo te ʼu taumatuʼa ʼe nātou fakakaukauʼi lelei te nofo ʼohoana ke nātou vakavakaʼi he folau ʼi he fakaʼosi vāhaʼa moʼo ʼahiʼahiʼi muʼa peʼe nātou tau feʼauga mo tonatou hoa.” ʼOsi ʼaia pea neʼe ina toe ʼui fēnei: “ ʼE mata faigataʼa kia ʼau, haku tui neʼe ʼau tohi te faʼahi ʼaia!” Tatau aipe peʼe mole ina lava tui neʼe ina fakaneke te folonikasio, kae neʼe ina fai tonu te faʼahi ʼaia! ʼE mahino mai, ʼe tonu ke tou tokakaga ke ʼaua naʼa lave te ʼu akonaki ʼa te kau temonio ki tatatou faʼahiga manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga ʼe tauteaʼi e te ʼAtua.—Loma 1:26, 27; Efesi 5:5, 10-12.
8. (a) ʼE fakaʼaogaʼi feafeaʼi te kupuʼi palalau “malamanei” ʼi te Tohi-Tapu? (b) Ko ai ʼaē ʼe ina puleʼi te malamanei, pea koteā te faʼahiga sio ʼo ʼuhiga mo te malamanei ʼe tonu ke maʼu e te kau tisipulo ʼa Sesu?
8 ʼE mole tonu ke galo kia tatou ʼi he temi, ko Satana ko “te pule ʼo te mālama ʼaenī.” ʼI tona fakahagatonu, neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Soane “ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (Soane 12:31; 1 Soane 5:19) ʼIo, neʼe tau fakaʼaogaʼi e Sesu te kupuʼi palalau ʼaē ko te “malamanei” moʼo faka ʼuhiga ki te hahaʼi fuli. (Mateo 26:13; Soane 3:16; 12:46) Kae, neʼe lahi tana fakaʼaogaʼi te kupuʼi palalau “malamanei” moʼo faka ʼuhiga ki te hahaʼi fuli ʼaē ʼe mole kau ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano. Ohage la, neʼe ʼui e Sesu, ko tana kau tisipulo ʼe mole tonu ke nātou “kau ki te malamanei” (te sosiete fakatagata heʼe faitotonu) pea ʼi tanatou mole kau ki te malamanei, ʼe fehiʼa anai te malamanei kia nātou. (Soane 15:19; 17:14-16) Neʼe toe fakatokagaʼi mai e te Tohi-Tapu ke ʼaua naʼa tou kaumeʼa mo te mālama ʼaenī ʼe puleʼi e Satana.—Sake 4:4.
9, 10. (a) Koteā te ʼu meʼa ʼo te malamanei ʼe nātou fakaneke te holi ʼaē ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga? (b) E feafeaʼi he fealagia ke tou ʼiloʼi ia ia ʼaē ʼe ina fakaneke te ʼu meʼa ʼe akonakiʼi e te ʼu fakafiafia ʼo te malamanei?
9 Neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “ ʼAua naʼa koutou manako ki te malamanei peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te malamanei.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼi te malamanei—te holi ʼo te kakano, te holi ʼo te ʼu mata pea mo te fakahāhā ʼo tota ʼu koloā—ʼe mole haʼu ia mai te Tāmai.” (1 Soane 2:15, 16) Koutou fakakaukauʼi te faʼahi ʼaia. Koteā ʼaē ʼi te malamanei, ʼe ina fakaneke te holi kovi, ohage la ko te holi ʼaē ki te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga? (1 Tesalonika 4:3-5) Kae feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo te musika ʼo te malamanei? Neʼe ʼui fēnei e te fafine polisi ʼe gāue ki te fakatonutonuʼi ʼo te aga: “ ʼI tona tāfito, ʼe akoʼi e te musika ke ʼaua naʼa koutou fakalogo ki ʼakotou ʼu mātuʼa, pea ʼe tonu ke koutou maʼuliʼi te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe koutou loto kiai.” ʼE mahino kia koutou te haʼuʼaga ʼo te akonaki ʼaē ʼe fakahā e te faʼahiga musika ʼaia?
10 ʼIo, koutou manatuʼi, neʼe ʼui e Satana kia Eva: ‘ ʼE koulua fakatafa ʼi te meʼa ʼe lelei kia koulua. Koulua maʼuliʼi te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe koulua loto kiai. Fakatuʼutuʼu e koulua te meʼa ʼaē ʼe lelei mo te meʼa ʼaē ʼe kovi. ʼE mole ʼaoga ia ke koulua fakalogo ki te ʼAtua.’ (Senesi 3:1-5) ʼE mole koa la lahi te ʼu musika ʼo te malamanei ʼe maʼu ai te faʼahiga logo ʼaia? Kae ʼe mole fai akonaki pe te kau temonio ʼaki te musika. ʼE nātou toe fakaʼaogaʼi mo te ʼu polokalama televisio, te ʼu ʼata sinema, pea mo te ʼu ʼata viteo ki tanatou ʼu akonaki. ʼO feafeaʼi? ʼE fakahā e te ʼu meʼa talalogo ʼo te malamanei, ohage ko te lātio, te televisio pea mo te viteo, te ʼu fakafiafia ʼe nātou faka ʼuhiga ko te ʼu akonaki fakaʼatua ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai ʼe hage ʼe fefeka fau. ʼE nātou fakaneke te folonikasio ʼo nātou fakahāhā ohage ko he meʼa ʼe lelei ʼaupito.
11. ʼO ʼuhiga mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, koteā ʼe tau fakahā ʼi te televisio?
11 Neʼe tala fēnei e te nusipepa (U.S.News & World Report): “ ʼI te taʼu 1991, neʼe fakahāhā e te ʼu fale televisio e tolu te ʼu fakahāʼaga ʼo te ʼu felāveʼi fakasino e 10 000 tupu lolotoga te ʼu hola ʼaē ʼe lahi ai te kau mamata televisio; ʼi te fakahāʼaga fuli ʼo he felāveʼi fakasino ʼo he taumatuʼa kua ʼohoana, ʼe hā ai te ʼu felāveʼi fakasino e 14, ʼe hoko atu ʼi tuʼa ʼo te nofo faka taumatuʼa.” ʼAki te ʼu fakahā e 9 000 tupu ʼo te ʼu felāveʼi fakasino lolotoga te temi ʼaē ʼe hahaʼi ai te kau mamata televisio ʼi te taʼu e tahi, koteā takotou ʼui ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe akonakiʼi mai e te televisio? ʼE tala fēnei e Barry S. Sapolsky, ʼaē neʼe fakatahi ki te fai palalau “Te ʼu Fakahāʼaga ʼo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi te temi ʼaē ʼe hahaʼi ai te kau mamata televisio: Ko te taʼu 1979 ʼe fakafeagai ki te taʼu 1989: Kapau ʼe sio televisio he tūpulaga lolotoga he ʼu taʼu ʼe hā ai te hahaʼi ʼe nātou fai fakalaukau peʼe ko he ʼu aga heʼeʼaoga, ʼe akoʼi age anai e te ʼu meʼa ʼaia ʼaē ʼe lauʼi afe ʼaē neʼe sio kiai ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu ʼaia, ko te folonikasio ʼe ko he meʼa ia ʼe lelei—pea ʼe mole ʼi ai hona ʼu fua kovi.” Kua mahino papau ia ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia: ʼE akoʼi e te ʼu fakafiafia ʼo te malamanei ki te kau tūpulaga ʼe mole ʼi ai he lao, ko te folonikasio ʼe ko he meʼa ia ʼe lelei, pea ʼe mole ʼi ai he ʼu fua kovi ʼo te maʼuliʼi ʼo te aga ʼaē ʼe koviʼia e te ʼAtua.—1 Kolonito 6:18; Efesi 5:3-5.
12. He koʼe koa ʼe fakamataku tāfito te ʼu fakafiafia ʼo te malamanei ki te kau tūpulaga Kilisitiano?
12 ʼE fakatuʼutuʼu te musika ʼo te malamanei, te ʼu ʼata sinema, te ʼu ʼata viteo, pea mo te televisio ke fia fai kiai te kau tūpulaga. ʼE faka mafola e te ʼu meʼa ʼaia te ʼu akonaki fakahehema ʼa te kau temonio! Kae ʼe fakapuna’maʼuli koa te faʼahi ʼaia? Koutou fakakaukauʼi te meʼa ʼaenī. Kapau ʼe kau te lotu hala pea mo te politike ki te mālama ʼa Satana—pea ʼe kau moʼoni mo te ʼu meʼa ʼaia ʼi ai—ʼe mata fakapotopoto koa te manatu ko te ʼu fakafiafia ʼo te malamanei ʼe hāo mai te mālohi ʼa te kau temonio? Koutou, kau tūpulaga, ʼe ʼaoga tāfito ke koutou nofo tokaga ke ʼaua naʼa “koutou fakamāhani ki te mālama ʼaenī.”—Loma 12:2, The New Testament in Modern English, neʼe fai e J. B. Phillips.
Koutou Sivisivi Ia Koutou
13. Koteā te fakakaukau takitokotahi ʼe tonu ke tou fai?
13 ʼE ʼiloga ʼi takotou faʼahiga palalau pea mo takotou ʼu aga te faʼahiga akonaki ʼaē ʼe koutou muliʼi. (Loma 6:16) Koia ke koutou fai te ʼu fehuʼi ʼaenī, ‘ ʼE lave kovi koa ki taku aga pea mo toku faʼahiga maʼuli te ʼu meʼa ʼaē ʼe fagono pea ʼe faka mafola e te mālama? ʼE feala koa he hū ʼo te ʼu akonaki ʼa te kau temonio ki toku maʼuli?’ Moʼo tokoni kia koutou ke koutou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia, he koʼe koa ʼe mole koutou fakatatau te temi mo te ʼu faiga ʼaē ʼe koutou fakaʼaogaʼi ki te ako ʼo te Tohi-Tapu, ki te kau ʼaē ki te ʼu fono, ki te palalau ʼaē ki niʼihi ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua, pea mo te temi ʼaē ʼe koutou fakaʼaogaʼi ki te sio televisio, ki te fakalogo musika, ki te kau ʼaē ki te fai gaoʼi ʼe koutou leleiʼia, peʼe ko te kau ʼaē ki niʼihi ʼatu ʼu faʼahiga meʼa feiā? Koteʼuhi ʼe lahi te ʼu faʼahi—ʼi tona fakahagatonu, ʼi tokotou maʼuli—ʼe feala ke koutou tuʼutāmaki ai, koia ke koutou vakavakaʼi fakalelei.—2 Kolonito 13:5.
14. Koteā ʼaē ʼe lave anai ki totatou maʼuli fakalaumālie, pea koteā te manatu fakapotopoto ʼe tonu ke tou taupau maʼu ʼi totatou ʼatamai?
14 ʼE mahino lelei kia koutou ʼe lave anai te meʼa kai fakasino ki tokotou maʼuli fakasino. ʼO toe feiā aipe, ko te meʼa ʼaē ʼe koutou fafaga ʼaki tokotou ʼatamai mo tokotou loto ʼe lave ki tokotou maʼuli fakalaumālie. (1 Petelo 2:1, 2) Logope la ʼe feala hakotou kākāʼi ia koutou totonu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē ʼe koutou tokaga moʼoni kiai, ʼe mole feala ke koutou kākāʼi totatou Tuʼi Fakamāu, ia Sesu Kilisito. (Soane 5:30) Koia ke koutou fai te fehuʼi ʼaenī, ‘Kapau neʼe nofo ia Sesu ʼi te kele, ʼe ʼau mata lainoa anai koa mokā ʼe haʼu ki toku koga fale pea mo fakalogo taku faʼahiga musika ʼaē ʼe ʼau fakalogo peʼe sio ki te meʼa ʼaē ʼe ʼau sioʼi ʼi te televisio?’ Ko te meʼa kua tou ʼiloʼi papau, ko Sesu ʼe sio pea mo ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼe koutou fai.—Fakahā 3:15.
Koutou Tekeʼi Te ʼu Akonaki ʼa Te Kau Temonio
15. He koʼe koa ʼe tonu ke tou tau mālohi moʼo fakafeagai ki te ʼu akonaki ʼa te kau temonio?
15 ʼE mālohi ʼaupito te faiga ʼa te kau temonio ki te kau tūpulaga ke nātou muliʼi tanatou ʼu akonaki. ʼE hage ʼe foaki e te ʼu laumālie agakovi ʼaia he maʼuli fiafia ʼi te moʼi temi pe ʼaē ʼe nātou loto kiai—ko he maʼuli ʼo te fakafiafia. Moʼo fakafiafiaʼi te loto ʼo te ʼAtua, neʼe situʼa ia Moisese ki “te fakafiafia faka temi ʼo te agahala” ʼi tona ʼuhiga tagata maʼuhiga ʼi te loto fale ʼo Falaone. (Hepeleo 11:24-27) ʼE mole faigafua te tekeʼi ʼo te meʼa ʼaē ʼe foaki e te kau temonio, koia ʼe tonu ai ke koutou tauʼi mālohi moʼo fai te meʼa ʼaē ʼe totonu. Ko te faʼahi ʼaia ʼe moʼoni tāfito, koteʼuhi neʼe tou maʼu te agahala mai ʼatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa pea ʼe tau holi totatou loto ki te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe kovi. (Senesi 8:21; Loma 5:12) ʼUhi ko tona ʼu holi ʼaē ki te agahala, māʼia mo te ʼapositolo ko Paulo neʼe tonu ke ina tāʼofi mālohi ia ia pea ke ʼaua naʼa ina faka fealagia ke puleʼi ia ia e tona ʼu holi fakasino.—1 Kolonito 9:27; Loma 7:21-23.
16. ʼE lava tekeʼi feafeaʼi e te kau tūpulaga te ʼu fakahala ʼaē ki te fai ʼo he ʼu aga heʼeʼaoga?
16 Logope la e lagi fakahalaʼi koutou ke koutou “muliʼi te hahaʼi ki te fai ʼo he ʼu fakatuʼutuʼu ʼe kovi,” ʼe feala ke tokoni atu te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te tekeʼi ʼo te ʼu fakahala ʼo tokotou ʼu kaumeʼa, ke ʼaua naʼa koutou muliʼi tanatou aga ʼaē ʼe kovi. (Ekesote 23:2; 1 Kolonito 10:13) Kae, ʼe tonu ke koutou fakalogo ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua, ʼo koutou taupau fakaleleiʼi tana ʼu folafola ʼi tokotou loto. (Pesalemo 119:9, 11) ʼE ʼaoga ke koutou mahino, ka tō ʼāteaina he ʼu tūpulaga, tagata mo fafine, ʼe feala ke hake ia nātou te holi ʼaē ki te ʼu felāveʼi fakasino pea ʼe feala ke iku ai ki te holoʼi ʼo te lao ʼa te ʼAtua. Neʼe fēnei te fakamoʼoni ʼa te finemui: “Ka ʼau tō tokotahi mo te tama ʼaē ʼe fakatahi mo ʼau, ʼe holi toku sino ki he meʼa kae ʼe ʼui mai ia e toku ʼatamai te tahi age meʼa.” Koia ke koutou ʼiloʼi te gataʼaga ʼo tokotou mālohi pea mo koutou mahino ko tokotou loto ʼe kākā. (Selemia 17:9) ʼAua naʼa koutou fia nofo tokotahi. (Tāʼaga Lea 18:1) Koutou fakatuʼu he tuʼakoi ʼo takotou fakahā tokotou ʼofa. Pea ʼe ʼi ai te faʼahi ʼe maʼuhiga ʼaupito, ke koutou fakakaugā lelei pe mo nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ia Sehova pea mo nātou ʼaē ʼe fakaʼapaʼapa lahi ki tana ʼu lao.—Pesalemo 119:63; Tāʼaga Lea 13:20; 1 Kolonito 15:33.
17. Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni ki te kau tūpulaga ke nātou maʼu te mālohi ʼaē moʼo tekeʼi te ʼu akonaki ʼa te kau temonio?
17 Ko he ako fakalelei ʼo te ʼu tohi faka Kilisitiano ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ki te fakaloto mālohiʼi ʼo koutou ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼe tokoni anai kia koutou. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te tohi Les jeunes sʼinterrogent—Réponses pratiques pea mo te kapite ʼaē ko “Te tau o uhiga mote mea ae e totonu” ʼi te tohi E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele. Koutou tuku te akonaki faka Tohi-Tapu ke hū loloto ki tokotou ʼatamai pea mo tokotou loto, pea ʼe ina fakamālohiʼi anai koutou. Ko te faʼahi ʼe mole tonu ke galo ia koutou, ʼe mole faigafua te fai ʼo te meʼa ʼaē ʼe totonu, ʼi te mālama ʼaenī ʼe puleʼi e te kau temonio. (Luka 13:24) Koutou faʼufaʼu tokotou mālohi fakalaumālie. ʼAua naʼa koutou faʼifaʼitaki kia nātou ʼaē ʼe vaivavai pea mo hoko mataku, ʼaē ʼe nātou muliʼi te hahaʼi.
Koutou Maʼu He Tapuakina ʼi Te Akonaki Fakaʼatua
18. Koteā te ʼu lelei ʼe maʼu ʼi te muliʼi ʼo te akonaki fakaʼatua?
18 Ke koutou toe manatuʼi foki, ʼe mole koutou fakatafa anai ʼi he meʼa maʼuhiga ʼi takotou mulimuli ki te akonaki ʼa Sehova. ʼE ʼofa moʼoni kia koutou, ko te tupuʼaga ʼaē ʼo tana ‘akoʼi ia koutou ke ʼaoga kia koutou.’ (Isaia 48:17) Koia, koutou muliʼi te akonaki ʼa Sehova, pea mo koutou fakamamaʼo mai te ʼu fakahemala ʼo he leʼo ʼo loto kua faka ʼalunoa, mo te puli ʼo te fakaʼapaʼapa kia kita, ki te ʼu faitama neʼe mole kita loto kiai, te ʼu mahaki ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu felāveʼi fakasino, peʼe ko niʼihi ʼatu ʼu malaʼia. ʼE fakafiafia ia Sehova mokā ʼe tali e tana ʼu kaugana ki te fakafifihi ʼa Satana, ʼaē ʼe mole agatonu anai he tahi ki te ʼAtua, mokā ʼahiʼahiʼi. (Sopo 1:6-12) Kapau ʼe koutou fakafiafiaʼi te loto ʼo Sehova ʼi takotou agatonu ʼaē kia te ia, ʼe koutou hāo anai ʼi te temi ʼaē ka ina fakahoko ai tana fakamāu ki te mālama ʼaenī, heʼe mamate anai ia nātou fuli ʼaē ʼe nātou meʼa noaʼi tana ʼu lao.—Tāʼaga Lea 27:11; 1 Kolonito 6:9, 10; 1 Soane 2:17.
19. He koʼe ʼe maʼuhiga te fakakaugā mo nātou ʼaē ʼe nātou leleiʼia te ʼu tapuakina ʼe maʼu ʼi te akonaki ʼa Sehova?
19 Kapau ʼe koutou fakakaugā lelei mo nātou ʼaē ʼe nātou leleiʼia te meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa nātou, ʼe feala ke koutou maʼu he ako ʼi te ʼu meʼa neʼe hoko kia nātou. Neʼe fēnei te fakamahinohino ʼa te fafine neʼe toloke ʼi te temi ʼaē pea neʼe ina fai te ʼu aga heʼeʼaoga: “Kapau neʼe mole ʼau fakalogo kia Sehova, e lagi kua ʼau mate nei ʼau. Ko te tagata ʼaē neʼe tonu ke ʼohoana mo ʼau, kua mate ʼi te SITA. Ko toku ʼu kaumeʼa ʼāfea fuli ʼo te mālama kua mamate ʼi te SITA peʼe nātou ʼamanaki mate nei. ʼE ʼau tau sio kia nātou ʼi te ʼu ala, pea ʼe ʼau fakamālo kia Sehova ʼi te ʼaho fuli ʼo ʼuhiga mo tana ʼu lao ʼaē ʼe ina taki ʼaki tana hahaʼi, pea ʼe ina taupau anai tatou ke tou maʼa mokā ʼe tou maʼuliʼi. Neʼe mole heʼeki ʼau fiafia feiā pea mo haohaoa feiā ʼi toku maʼuli.” ʼIo, ʼe tou maʼu tuʼumaʼu te ʼu lelei ʼi te muliʼi ʼo te akonaki ʼa Sehova!
Koutou Fili Te Meʼa ʼAē ʼe Totonu
20, 21. (a) Koteā te ʼu meʼa e lua ʼe tonu ke fili e te kau tūpulaga? (b) Koteā te tapuakina heʼegata ʼe maʼu anai ʼi te muliʼi ʼo te akonaki fakaʼatua?
20 ʼE mātou fakaloto mālohiʼi koutou, kau tūpulaga: Koutou fili te meʼa ʼaē ʼe totonu ʼo koutou tauhi kia Sehova. Pea ke koutou fakatotonu ʼi tokotou loto ke koutou taupau te tonu ʼaia. (Sosue 24:15) ʼI tona fakahagatonu, ko te tonu pe e tahi ʼe feala ke koutou fai. Neʼe ʼui e Sesu ʼe ʼi ai te ala ʼe laulahi pea mo ʼātea—ko te ala ʼo te maʼuli faigafua ʼaē ʼe fai ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe leleiʼia e kita. Ko te ala ʼaia ʼe ina taki ki te mate, ki te fakaʼauha. Ko te tahi ala ʼe lauveliveli. Ko he ala ʼe faigataʼa te ʼalu ʼi ai ʼi te mālama ʼaenī ʼo te faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga ʼaē ʼe puleʼi e te kau temonio. Kae ko te ala ʼaia ʼe ina taki ia nātou ʼaē ʼe nātou fagona ai ki te mālama foʼou pea mo taulekaleka ʼa te ʼAtua. (Mateo 7:13, 14) Ko te ala fea ʼaē ʼe koutou toʼo anai? Ko te akonaki ʼa ai ʼaē ʼe koutou muliʼi anai?
21 ʼE tuku atu e Sehova ke koutou fili te meʼa ʼaē ʼe koutou loto kiai. ʼE mole ina faigaʼi ke ina fakakinauʼi koutou ke koutou tauhi kia te ia. Neʼe ʼui fēnei e te polofeta ʼa te ʼAtua ko Moisese: “Neʼe ʼau tuku atu ki ʼokotou muʼa te maʼuli pea mo te mate,” kae neʼe ina fakaloto mālohiʼi fēnei: “Koutou fili te maʼuli.” Ko te tonu ʼaia ʼe fai ‘ ʼi takotou ʼofa ʼaē kia Sehova ʼAtua, ʼi takotou fakalogo ʼaē ki tona leʼo pea mo takotou pipiki maʼu kia te ia.’ (Teutalonome 29:2; 30:19, 20) ʼOfa pe ke koutou fili fakapotopoto te muliʼi ʼo te akonaki fakaʼatua pea mo koutou fakafiafia ki te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou pea mo faka kolōlia ʼa te ʼAtua.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ Ko ai te kau temonio, pea koteā ʼaē ʼe nātou akonaki?
◻ ʼE faka mafola feafeaʼi e te kau temonio tanatou ʼu akonaki ʼi te temi nei?
◻ E feafeaʼi he lava tekeʼi ʼo te ʼu akonaki ʼa te kau temonio?
◻ Koteā te ʼu tapuakina ʼe maʼu ʼi te mulimuli ʼaē ki te akonaki ʼa Sehova?
[Paki ʼo te pasina 16]
ʼI muʼa ʼo te Tulivio, neʼe fakaneke e te kau ʼaselo talagataʼa pea mo tonatou hākoga te agamālohi pea mo te aga fakavale
[Paki ʼo te pasina 18]
ʼE koutou mata lainoa anai koa mokā ʼe fakalogo anai e Sesu te faʼahiga musika ʼaē ʼe koutou leleiʼia?