Koutou Fakaliliu Takotou Nofo Faka Taumatuʼa Ko He Fakatahi Tologa
“Ko te meʼa ʼaē neʼe fakatahiʼi e te ʼAtua ʼi te ʼakau toho pe ʼaē e tahi, ke ʼaua naʼa veteki e te tagata!”—Mateo 19:6.
1. Koteā te tāfito ʼaē ki he manuʼia ʼo he nofo faka taumatuʼa ʼi te kau Kilisitiano moʼoni ʼo te temi nei?
ʼE LAUʼI afe ia nātou ʼaē ʼi te hahaʼi ʼa Sehova ʼe nātou fakafiafia ʼi he maʼuli faka taumatuʼa fīmālie pea mo tologa. Kae, ko te taʼi fua manuʼia ʼaia ʼe mafola, ʼe tahitahiga tana hoko fakapuna’maʼuli. Ko te ʼu maʼuli faka taumatuʼa ʼe mātala mokā ko nāua toko lua (1) ʼe nā fakaʼapaʼapa ki te manatu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te nofo faka taumatuʼa pea mo (2) mokā ʼe nā faiga ke nā maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo tana Folafola. Pea tahi, neʼe ko te ʼAtua totonu ʼaē neʼe ina fakatuʼu te nofo faka taumatuʼa. Ko Ia ‘ ʼaē ʼe fakamaʼua kiai te famili takitahi ʼi te kele tona higoa.’ (Efesi 3:14, 15) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe ʼiloʼi e Sehova te meʼa ʼaē ʼe tupu ai te manuʼia ʼo he nofo faka taumatuʼa, ʼe fua lelei kia tatou tatatou muliʼi tana takitaki.—Isaia 48:17.
2. Koteā te ʼu fua ʼo te mole maʼuliʼi ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu ʼi te nofo faka taumatuʼa?
2 ʼI te tahi faʼahi, ko te mole maʼuliʼi ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu ʼe feala ke iku ai ki he malaʼia ʼo te nofo faka taumatuʼa. ʼE manatu te ʼu hahaʼi popoto ko te tokolahi, ko te vahe lua ʼi te tolu ʼo nātou ʼaē ʼe ʼohoana ʼi te temi nei ʼi te ʼAtu ʼu Fenua ʼo Amelika ʼe nātou mavete anai. Māʼia mo te kau Kilisitiano ʼe mole nātou hāo mai te ʼu mamahi pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo “te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito pea mo te faigataʼa” ʼaenī. (2 Timoteo 3:1) Ko te ʼu faigataʼaʼia faka ekonomike pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te ʼu fale gāue ʼe feala ke ʼi ai hona mafuliʼaga faka tuʼutāmaki ki he nofo faka taumatuʼa. Ko ʼihi Kilisitiano neʼe nātou toe lotomamahi ʼaupito ʼi te mole maʼuliʼi e tonatou ʼohoana te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu. ʼE ʼui fēnei e te fafine Kilisitiano: “ ʼE ʼau ʼofa ia Sehova, kae ko taku nofo faka taumatuʼa ʼe fonu ʼi te ʼu fihifihia talu mai ia taʼu e 20. Ko toku ʼohoana ʼe manatu pe ia kia ia pea ʼe mole fia fetogi ia. ʼE hage neʼe ʼau tō ʼi he hele.” ʼE hahaʼi te ʼu Kilisitiano ʼohoana, tagata mo fafine, neʼe nātou fakahā te ʼu manatu feiā. Koteā ʼaē ʼe tupu ai te kovi? Pea koteā ʼaē ʼe feala ke ina tāʼofi te fakaʼaluʼalu mamalie ʼo he nofo faka taumatuʼa ki he mole kei fetokagaʼaki peʼe ko he feagakoviʼaki?
Ko Te Tuʼumaʼu ʼo Te Nofo ʼOhoana
3, 4. (a) Koteā te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te nofo faka taumatuʼa? (b) He koʼe koa ko te tuʼumaʼu ʼo he nofo faka taumatuʼa ʼe matatonu pea mo ʼaoga?
3 Māʼia mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe lelei ʼaupito, ko te ʼohoana ko te fakatahi ʼo te toko lua ʼe nā heʼe haohaoa. (Teutalonome 32:5) Koia neʼe ʼui fēnei ai e te ʼapositolo ko Paulo “ko nātou [ʼaē ʼe ʼohoana] ʼe nātou mamahi anai ʼi tonatou kakano.” (1 Kolonito 7:28) Ko ʼihi ʼaluʼaga ʼe kovi ʼaupito, ʼe feala ke iku ai ki he mavete. (Mateo 19:9; 1 Kolonito 7:12-15) Kae, tokolahi te kau Kilisitiano ʼe nātou maʼuliʼi te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Ke ʼaua naʼa mavete te fafine ʼi tona ʼohoana . . . , pea ke ʼaua naʼa mavete te tagata ʼi tona ʼohoana.” (1 Kolonito 7:10, 11) ʼIo, neʼe faka ʼuhiga te nofo faka taumatuʼa ko he noʼo tologa, koteʼuhi neʼe tala fēnei e Sesu Kilisito: “Ko te meʼa ʼaē neʼe fakatahiʼi e te ʼAtua ʼi te ʼakau toho pe ʼaē e tahi, ke ʼaua naʼa veteki e te tagata!”—Mateo 19:6.
4 Ki he tahi ʼe ina logoʼi neʼe tō ki he hele ʼo he nofo faka taumatuʼa ʼe maʼuli fefehiʼaʼinaʼi pea mo puli ai te ʼofa, ʼe feala ke hage te ʼu lekula ʼa Sehova ʼe fefeka pea mo fakavale. Kae ʼe mole ko ia ʼaia. Ko te tuʼumaʼu ʼo he nofo ʼohoana ʼe ina uga te taumatuʼa ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ke nā tauʼi pea mo kumi he puleʼaki ke fakatokatoka tanā ʼu fihifihia, kae ʼe mole nā lituʼa ki ʼonā ʼu maʼua ka kamata fakaʼiloga he fihifihia. Neʼe fakahā fēnei e te tagata neʼe kua ʼohoana ia taʼu e 20 tupu: “ ʼE mole feala ke koutou tekeʼi te ʼu temi ʼaē ʼe hoko ai te ʼu fihifihia. ʼE mole koulua fiafia tuʼumaʼu anai. ʼE hoko te potu ʼaia mokā ko he fakatuʼutuʼu ʼe maʼuhiga moʼoni.” ʼIo, ʼe logoʼi e te ʼu taumatuʼa Kilisitiano ʼaē kua ʼohoana tonatou ʼuluaki maʼua ʼaē kia Sehova ʼAtua, te Tupuʼaga ʼo te nofo faka taumatuʼa.—Vakaʼi ia Tagata Tānaki 5:4.
Ko Te ʼUhiga Pule Pea Mo Te Fakalogo
5. Koteā te tokoni ʼa Paulo ki te kau tagata pea mo te kau fafine ʼohoana?
5 Ka malaga he ʼu fihifihia, ʼe mole ko te temi ʼaia ʼaē ʼe tonu ke feiāʼi ai, kae ko te temi tonu ʼaia ʼaē ʼe tonu ke kumi ai he ʼaluʼaga ʼe lelei age moʼo maʼuliʼi te tokoni ʼa te Folafola ʼa te ʼAtua. Ohage la, koutou fakatokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼe maʼu ia Efesi 5:22-25, 28, 29: “Ke fakalogo te ʼu fafine ki ʼonatou ʼohoana ohage ko hanatou fakalogo ki te ʼAliki, koteʼuhi ʼe pule te tagata ki tona ʼohoana ohage pe ko te pule ʼa Kilisito ki te kokelekasio, ia ia, ʼaē ko te fakamaʼuli ʼo te sino ʼaia. ʼIo, ohage ko te fakalogo ʼa te kokelekasio kia Kilisito, ke toe fakalogo feiā ia nātou fafine ʼi te meʼa fuli pe ki ʼonatou ʼohoana. ʼU tagata ʼohoana, ke koutou haga ʼofa ki ʼokotou ʼohoana, ohage ko te ʼofa ʼa Kilisito ki te kokelekasio pea mo ina foaki ia ia totonu maʼa te kokelekasio. ʼE tonu ke feiā te ʼofa ʼa nātou tagata ki ʼonatou ʼohoana, ohage pe ko ʼonatou sino totonu. Ko ʼaē ʼe ʼofa ki tona ʼohoana ʼe ʼofa pe kia ia totonu, heʼe mole heʼeki he tahi kua fehiʼa ki tona sino; kailoa ia, ʼe ina fafaga pea mo ina fakapelepeleʼi, ohage pe ko tona fai e Kilisito maʼa te kokelekasio.”
6. Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te kau tagata ʼohoana Kilisitiano mo te kau tagata ʼo te mālama?
6 ʼE tau fakaʼaogaʼi fakavale e te ʼu tagata tanatou ʼuhiga pule ʼi te nofo faka taumatuʼa pea mo nātou puleʼi fakamālohi ʼonatou ʼu ʼohoana. (Senesi 3:16) Kae, neʼe fakaloto mālohiʼi e Paulo te ʼu tagata ʼohoana Kilisitiano ke mole nātou hage ko te hahaʼi ʼo te mālama, ke nātou hage ko Kilisito, kae ke mole nātou pule fakahau ki te ʼu kiʼi faʼahiga meʼa pe ʼo te maʼuli ʼo tonatou ʼu ʼohoana. ʼE mahino ia, ko Kilisito neʼe mole fefeka tana aga pea neʼe mole fia pule. Neʼe fakaʼapaʼapa ia pea mo ina faka maʼuhigaʼi tana ʼu tisipulo, ʼo ina ʼui fēnei: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālie anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai.”—Mateo 11:28, 29.
7. E feafeaʼi he lava fakaʼapaʼapa ʼa te tagata ki tona ʼohoana mokā tonu ke gāue te fafine ʼi he gāue fakamālama?
7 Ko te tagata ʼohoana Kilisitiano ʼe fakaʼapaʼapa ki tona ʼohoana ohage ko he ipu ʼe vaivai age. (1 Petelo 3:7) Ohage la, koutou fakafuafua age ko ia ʼaē e fafine ʼe tonu ke gāue ʼi he matani gāue. Ko ia ʼaē ʼe tagata ʼe ina tokagaʼi anai te potu ʼaia, ʼo faiga ke ʼi ai hona ʼaoga pea mo nofo tokaga ʼi te ʼaluʼaga ʼo tana fealagia. Ko te tupuʼaga tāfito ʼo te mavete ʼo te hahaʼi fafine, ko te mole tokaga ʼo tonatou ʼu ʼohoana ki te fānau pea mo te loto fale. Koia, ko te tagata ʼohoana Kilisitiano ʼe faiga ke liliu ko he tokoni ki tona ʼohoana ʼi te loto fale ʼi he ʼu ʼaluʼaga ʼe ʼaoga ke fua lelei ai ki te famili katoa.
8. ʼE tonu ke feafeaʼi te fakalogo ʼa te kau fafine ʼohoana Kilisitiano?
8 Ko te fakaʼapaʼapa ʼe ina fakaliliu ia ʼo faigafua age ki te ʼu fafine ʼohoana Kilisitiano hanatou fakalogo ki ʼonatou ʼu ʼohoana. Kae ko te potu ʼaia ʼe mole faka ʼuhiga ko he fatogia fakaʼofaʼofa. Neʼe fakatuʼutuʼu e te ʼAtua ke liliu te fafine, mole ko he fafine popūla, kae ko he “fakakatoa” (“ko he hoa,” ʼi te lalo pasina ʼo te tā fakapilitānia ʼo te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau), ʼo hā ʼaki ai ko he meʼa ʼe feʼauga mo te tagata. (Senesi 2:18) Ia Malakia 2:14, ʼe ʼui ko te fafine ko he “hoa” ʼa te tagata. ʼIo, neʼe fakafiafia te ʼu fafine ʼohoana ʼi te ʼu temi faka Tohi-Tapu ki he toe ʼāteaina pea mo he toe faʼifaʼitaliha. ʼO ʼuhiga mo te “fafine ʼaē ʼe mafai,” ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE falala te loto ʼo tona tagata pule kia te ia.” ʼIo, neʼe tuku age ki ia te ʼu meʼa kehekehe ohage la ko te tokaga ʼaē ki te ʼu meʼa ʼo te loto fale, te ʼu fakaʼaluʼalu ʼo te fakatau meʼa kai, te tokaga ʼaē ki te gāue ʼaē ko te fetogi meʼa, pea mo te fakatuʼu ʼo he kiʼi matani gāue.—Tāʼaga Lea 31:10-31.
9. (a) ʼI te ʼu temi faka Tohi-Tapu neʼe fakahā feafeaʼi koa e te ʼu fafine ʼaē neʼe nātou manavasiʼi ki te ʼAtua ia te fakalogo moʼoni? (b) Koteā ʼaē ʼe feala ke tokoni ki he fafine Kilisitiano kua ʼohoana ke haga fakalogo ʼi te temi nei?
9 Kae, neʼe ʼiloʼi e te fafine ʼohoana ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, te ʼuhiga pule ʼo tona ʼohoana. Ohage la, ko Sala “neʼe fakalogo kia Apalahamo, ʼo ina fakahigoaʼi ia ia ‘ ʼAliki,’ ” neʼe mole ina toʼo ohage ko he kupu fakaʼapaʼapa, kae ohage ko he fakahā moʼoni ʼo tana fakalogo. (1 Petelo 3:6; Senesi 18:12) Neʼe ina toe tali foki, ʼaki he lotolelei, ke mavae ʼi tona ʼapi lelei ʼi te kolo ʼo Ule, kae ʼalu ʼo nofo ʼi te ʼu fale lā mo tona ʼohoana. (Hepeleo 11:8, 9) Kae neʼe mole faka ʼuhiga te fakalogo ʼo ʼuhi ko te fafine ʼohoana neʼe mole feala hana fai he tonu mo kapau neʼe ʼaoga. ʼI te temi ʼaē neʼe mole muliʼi e Moisese te lao ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te silikosisio, ko tona ʼohoana, ia Sipola, neʼe ina fakamamaʼo te malaʼia ʼi tana fai te tonu ʼaē ʼe matatonu. (Ekesote 4:24-26) Kae ʼe mole gata pe ʼi te fakafiafiaʼi ʼo he tagata heʼe haohaoa. Ko te ʼu fafine ʼohoana ʼe tonu ke nātou “fakalogo ki ʼonatou ʼohoana ohage ko hanatou fakalogo ki te ʼAliki.” (Efesi 5:22) Ka felogoi lelei he fafine ʼohoana Kilisitiano mo te ʼAtua, ko te faʼahi ʼaia ʼe tokoni ki ai ke ina meʼa noaʼi te ʼu kiʼi hala pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe mole mata feʼauga mo tona ʼohoana, pea ʼe tonu anai ke toe feiā mo ia ʼaē tagata ki tona ʼohoana.
Ko Te Felogoi—Ko Te Potu Maʼuhiga ʼo Te Nofo ʼOhoana
10. ʼE maʼuhiga feafeaʼi te felogoi ʼi he nofo faka taumatuʼa?
10 ʼI te fehuʼi age ʼaē peʼe koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te mavete ʼo te ʼu taumatuʼa, neʼe tali fēnei e te avoka ʼo te mavete ʼo te ʼu maʼuli faka taumatuʼa: “Ko te mole fealagia ʼaē ʼo te fefaipalalauʼaki ʼi te fakahagatonu, ʼo te fakahā ʼo te ʼu manatu loloto, pea mo te fetokagaʼaki ohage ko he kaumeʼa lelei ʼaupito.” ʼIo, ko te felogoi ko te potu maʼuhiga ʼaia ʼo he nofo faka taumatuʼa ʼe mālohi. Ohage ko tona ʼui e te Tohi-Tapu, “ ʼE mole lava he ʼu fakatuʼutuʼu mokā ʼe mole ʼi ai he ʼu felogoi ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e he tahi kehe.” (Tāʼaga Lea 15:22) ʼE tonu ke liliu te ʼu tagata mo te ʼu fafine ko he ‘ ʼu kaumeʼa ʼe nātou fefakahāʼaki he ʼu meʼa ʼe mole tonu ke ʼiloʼi e he tahi kehe,’ ʼo nātou fakafiafia ʼi he felogoi lelei. (Tāʼaga Lea 2:17) Kae tokolahi te ʼu taumatuʼa ʼe nātou faigataʼaʼia ʼi te felogoi, koia ʼe tuputupu ai he ʼita ʼo kaku ki te mapā ʼo he ʼita fakatupu ʼauha. Peʼe feala pe ke fakaū e te taumatuʼa tana fefakamamaʼoʼaki, ʼaki he aga fakapoipoi ʼe hā ki tuʼa.
11. E feafeaʼi he hikihiki ʼo he felogoi ʼa he tagata ʼohoana pea mo he fafine ʼohoana?
11 Ko te koga ʼo te fihifihia, ʼe hage ʼe tupu mai te kehekehe ʼo te ʼu faʼahiga felogoi ʼa te tagata pea mo te fafine. Tokolahi te ʼu fafine ʼe hage ʼe nātou leleiʼia te palalau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi te loto, kae ko nātou tagata ʼe nātou leleiʼia te palalau ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko. ʼI te agamāhani, ko nātou fafine ʼe nātou fakahā he agaʼofa pea mo nātou foaki he tokoni ʼi te faʼahi ʼo te loto, kae ʼe māhani ia nātou tagata ki te kumi pea mo te foaki ʼo he ʼu puleʼaki. Kae, ko te mālohi ki te felogoi lelei ʼe hoki maʼu mo kapau ʼe faiga ia nāua toko lua ʼi te taumatuʼa ke nā “vave ki te fagono, fakatuatuai ki te lea, pea mo fakatuatuai ki te ʼita.” (Sake 1:19) Koutou fesioʼaki, pea mo koutou fetokaga moʼoni ʼaki. Koutou palalau ki he ʼu fehuʼi maʼuhiga. (Vakaʼi ia 1 Samuele 1:8; Tāʼaga Lea 20:5.) ʼE mole koutou faigaʼi ke koutou foaki he puleʼaki fakavilivili mokā fakahā atu e tokotou hoa he fihifihia, kae koutou fakalogo fakalelei ke feala ʼo hakotou gāue ki te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia. Pea ʼaki te agavaivai, koutou faikole fakatahi, ʼo koutou kumi he tokoni fakaʼatua.—Pesalemo 65:2; Loma 12:12.
12. ʼE lava maʼu feafeaʼi e he taumatuʼa Kilisitiano honā temi ke nā felogoi ai?
12 Ko te meʼa ʼe tau hoko, ʼe hage ʼe tuku e te ʼu mamahi pea mo te ʼu faigataʼaʼia ʼo te maʼuli he mālohi siʼisiʼi pea mo he temi siʼisiʼi ki te taumatuʼa ki he fai palalau ʼaoga. Kae, kapau ʼe loto e he ʼu Kilisitiano ke nā taupau tanā nofo faka taumatuʼa ke fakaʼapaʼapaʼia pea mo hāofaki mai te meʼa ʼuli fuli, ʼe tonu ke nā feōviʼaki. ʼE tonu ke nā faka ʼuhiga tanā fakatahi ohage ko he meʼa maʼuhiga, pea ʼe tonu ke nā totogi te temi ki te faʼahi ʼaia pea kia nāua toko lua. (Vakaʼi ia Kolose 4:5.) ʼI ʼihi lakaga, ʼe feala pe ke maʼu mai ʼo he temi ki he felogoi haohaoa mokā matehi te televisio. Ko te ʼinu tī peʼe ko te ʼinu kafe fakatahi tuʼumaʼu ʼe feala ke tokoni ki te taumatuʼa ke nā fefakahāʼaki te ʼu meʼa ʼaē ʼi tonā ʼu loto. ʼI te ʼu taʼi lakaga ʼaia, ʼe feala hanā ‘fakakaukau fakatahi’ ki te ʼu fihifihia kehekehe ʼo tonā loto fale. (Tāʼaga Lea 13:10) Pea ʼe ko he aga fakapotopoto ia te fakamāmāhani ki te palalau ʼaē ki te ʼu kiʼi ʼita pea mo te ʼu kiʼi femahino hala ʼaki, ʼi muʼa ʼo te liliu ko he ʼu tupuʼaga tāfito ʼo te mamahi!—Vakaʼi ia Mateo 5:23, 24; Efesi 4:26.
13. (a) Koteā te faʼifaʼitaki neʼe tuku e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana fakahagatonu ʼaē ki te hahaʼi pea mo tana agatonu? (b) Koteā he ʼu aga ʼe feala ai ki te taumatuʼa hanā feōvi?
13 Neʼe tala fēnei e te tagata: “ ʼE tau faigataʼa kia te ʼau te fakahā moʼoni ʼo taku ʼu manatu pea mo tala moʼoni [ki toku ʼohoana] te meʼa tonu ʼaē ʼi toku loto.” Kae, ko te felogoi ʼe ko te potu maʼuhiga ʼaia ki te fakatuputupu ʼo he vāhaʼa lelei. Koutou fakatokagaʼi te ʼaluʼaga ʼo te fakahagatonu ʼa Sesu ʼo feiā mo tana agatonu ʼaē kia nātou ʼaē ka liliu ʼo kau ʼi te kalasi ʼaē ʼe hage ko hona ʼohoana. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole kei ʼau fakahigoaʼi koutou ko he ʼu tagata kaugana, koteʼuhi ʼe mole ʼiloʼi e te tagata kaugana te meʼa ʼaē ʼe fai e tana tagata pule. Kae neʼe ʼau fakahigoaʼi koutou ko he ʼu kaumeʼa, mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼau fakaʼilo atu te ʼu meʼa fuli neʼe ʼau logoʼi mai taku Tāmai.” (Soane 15:15) Koia, koutou tokakaga ki ʼokotou ʼohoana ohage ko hokotou kaumeʼa. Koutou fakahā ki tokotou ʼohoana te ʼu meʼa ʼaē ʼi tokotou loto. Koutou faigaʼi te fakahā ʼo he “fakamoʼoni ʼo tokotou ʼofa” ʼe fakamalotoloto. (Katiko ʼo Te ʼu Katiko 1:2) ʼI ʼihi temi ʼe feala ke hage ʼe fakaufiufi te felogoi fakahagatonu, kae kapau ʼe faiga fakalelei ia nāua toko lua, ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe hoko ʼo fakaliliu ai tanā nofo faka taumatuʼa ko he fakatahi tologa.
Ko Te Fakatokatoka ʼo Te ʼu Tokakovi
14, 15. ʼE lava tekeʼi feafeaʼi te kē?
14 ʼE mahino ia ko te ʼu tokakovi ʼe tautau malaga. Kae ʼe mole tonu ke liliu tokotou loto fale ko he ‘loto fale ʼe fonu ai te kē.’ (Tāʼaga Lea 17:1) Koutou tokakaga naʼa koutou talanoa ki he ʼu potu ʼe lave gafua ki te loto ʼe feala ke logo kiai te fānau, pea mo koutou tokakaga ki te ʼu meʼa ʼe lave ki te loto ʼo tokotou ʼohoana. ʼI te fakahā e Lasele tona mamahi ʼaē ʼi tana paʼa pea mo ina fakaʼui kia Sakopo ke ina foaki age hana fānau, neʼe tali fakaʼita fēnei age e Sakopo: “ ʼE ʼau nofo koa ʼi te tuʼulaga ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe ina fakafisi atu kia te koe te fua ʼo te fatu?” (Senesi 30:1, 2) Kapau ʼe malaga he ʼu faigataʼaʼia ʼo te loto fale, koutou tauʼi te fihifihia, kae ʼaua naʼa koutou tauʼi te tagata. Lolotoga he fai palalau ʼāteaina, fakamamaʼo te “palalau fakavale” peʼe ko te hoko femotuhiʼaki ʼo te palalau.—Tāʼaga Lea 12:18.
15 ʼE feala pe ke koutou logoʼi mālohi takotou manatu, kae ʼe feala pe ke fakahā ʼo mole fai ʼaki ‘te lotomamahi kovi, te ʼita, te hāūhāū, te kalaga, te lea fakalainoa, pea mo te aga kovi.’ (Efesi 4:31) ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼohoana: “Koutou talanoa ki takotou ʼu faigataʼaʼia ʼaki he leʼo māhani. Ka kamata leʼolahi he tahi, koutou fakagata te fai palalau. Hili he kiʼi temi siʼisiʼi, koutou toe liliu, ʼo toe faigaʼi atu.” ʼE tuku mai ia Tāʼaga Lea 17:14 te tokoni lelei ʼaenī: “Koia ʼi muʼa ʼo te mapā ʼo te kē, mavae.” Koutou toe faigaʼi te palalau ki te ʼu fihifihia mokā kua koutou mālū ifo.
Koutou Fenofo Agatonu ʼAki
16. He koʼe koa ko te tono ʼe ko he fihifihia maʼuhiga?
16 ʼE tala fēnei e Hepeleo 13:4: “Ke fakaʼapaʼapa te hahaʼi fuli ki te nofo ʼohoana pea ke mole ʼulihi te moeʼaga faka taumatuʼa, heʼe fakamāu anai e te ʼAtua te kau fai folonikasio pea mo te kau fai feʼauʼaki.” Ko te tono ʼe ko he agahala ia ki te ʼAtua. ʼE ina toe holoʼi foki te nofo faka taumatuʼa. (Senesi 39:9) ʼE tohi fēnei e te fafine fai tokoni ʼo ʼuhiga mo te nofo faka taumatuʼa: “Ka maʼu, ko te tono ʼe ina fueʼi he famili katoa ohage ko he afā mālohi, ʼo ina holoʼi te ʼu loto fale, pea mo veuki te falala pea mo te fakaʼapaʼapa ʼo kita, pea mo fakatupu mamahi ki te kau tūpulaga.” ʼE feala pe foki ke toe iku ki he faitama peʼe ko he mahaki ʼe tupu mai te ʼu felāveʼi fakasino.
17. ʼE lava feafeaʼi he fakamamaʼo peʼe ʼo he tekeʼi ʼo he ʼu holi ki te tono?
17 Ko ʼihi hahaʼi ʼe nātou taupau te ʼu holi ki te tono ʼaki te fafaga ʼo nātou ʼaki te manatu hehema ʼo te mālama ʼo ʼuhiga mo te felāveʼi fakasino ohage ko tona fakatā ʼi te ʼu tohi, ʼi te televisio, pea mo te ʼu ʼata. (Kalate 6:8) Kae ʼe ʼui e te hahaʼi popoto ʼe tau hoko te tono, mole ʼi he holi pe ki he felāveʼi fakasino, kae ʼi he fia fakamoʼoni ko ia ʼe kei manaʼia peʼe ko he holi ʼo he logoʼi ʼe lahi tona ʼofainaʼi. (Vakaʼi ia Tāʼaga Lea 7:18.) Tatau aipe pe koteā he faʼahiga ʼaluʼaga, ʼe tonu ke tekeʼi e te Kilisitiano te ʼu misi heʼeʼaoga. Koutou talanoa fakahagatonu mo tokotou hoa. Kapau ko he potu ʼe ʼaoga, koutou kumi tokoni ki te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio. Ko te fakahoko ʼo te potu ʼaia e lagi lelei ʼaupito moʼo tāʼofi mai te tō ʼaē ki te agahala. Kae, ʼe tonu ke tokakaga te kau Kilisitiano ʼi tanatou ʼu felogoi mo nātou ʼaē ʼe mole nātou ʼuhiga tahi. ʼE mole ʼalutahi anai mo te ʼu fakatuʼutuʼu faka Tohi-Tapu te kua ʼohoana ʼa he tahi kae holi ia ki he tahi kehe. (Sopo 31:1; Mateo 5:28) ʼE tonu ke tokakaga tāfito te kau Kilisitiano ki te fakatuputupu ʼo te ʼu felogoi mo ʼonatou ʼu kaugā gāue. Koutou taupau te ʼu felogoi ʼaia ke lelei kae ke gata pe ʼi te ʼu felogoi ʼi te gāue.
18. ʼI te agamāhani, koteā te aka ʼo te ʼu fihifihia ʼo ʼuhiga mo te ʼu felāveʼi fakasino ʼi he nofo faka taumatuʼa, pea e feafeaʼi he lava fakatokatoka ʼo te ʼu potu ʼaia?
18 Ko he tahi hāofaki lahi age ko he felogoi lelei pea mo fakahagatonu ʼa te taumatuʼa. ʼE ʼui e te kau popoto tokolahi ko te ʼu fihifihia ʼi te ʼu felāveʼi fakasino ʼe tau tupu mai te siʼisiʼi ʼo te felogoi. Ko te ʼu fihifihia ʼi te ʼu potu ʼaia e tahitahiga mokā felogoi fakahagatonu te taumatuʼa pea mo liufaki te faʼahi ʼe tau mo te nofo faka taumatuʼa, ohage ko he fakahā ʼaia ʼo te ʼofa kae ʼo mole hage ko he maʼua.a ʼI te ʼu taʼi ʼaluʼaga ʼaia, ko te ʼu felogoi ʼe feōvi ʼe feala ke ʼaoga moʼo fakamālohiʼi ʼo te nofo faka taumatuʼa.—1 Kolonito 7:2-5; 10:24.
19. Koteā “te noʼo lelei ʼaupito ki te logo tahi,” pea koteā tona fua ki te nofo faka taumatuʼa?
19 Ko te ʼofa ʼaē ʼe “ko he noʼo lelei ʼaupito ia ki te logo tahi” ʼi te loto kokelekasio. ʼI tanā maʼuliʼi te ʼofa, ʼe feala ki he taumatuʼa ʼe aga faka lotu ke nā ‘haga fekātakiʼaki pea mo nā fefakamolemoleʼaki, ʼaki he lotolelei.’ (Kolose 3:13, 14) Ko te ʼofa ʼaē ʼe fakatafito ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼe ina kumi te fīmālie ʼa ʼihi. (1 Kolonito 13:4-8) Koutou fakatuputupu te taʼi ʼofa ʼaia. ʼE tokoni anai kia koutou ke koutou fakamālohiʼi takotou nofo faka taumatuʼa. Koutou maʼuliʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te Tohi-Tapu. Kapau ʼe koutou fai feiā, ʼe liliu anai takotou nofo faka taumatuʼa ko he fakatahi tologa pea ʼe ina fakavikiviki anai pea mo foaki he fakaʼapaʼapa kia Sehova ʼAtua.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Neʼe fakahā e te alatike “Ko Te Felogoi—ʼE Mole Gata ʼAki Pe Te Palalau” ʼaē neʼe tā ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼAukusito 1993, pe neʼe feafeaʼi te fakatokatoka e te ʼu taumatuʼa te ʼu fihifihia ʼi te potu ʼaia.
ʼE Feafeaʼi Anai Hakotou Tali?
◻ He koʼe koa ko te nofo faka taumatuʼa ʼe tonu ke liliu ko he noʼo tologa?
◻ Koteā te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼuhiga pule pea mo te fakalogo?
◻ ʼE lava hikihiki feafeaʼi he felogoi ʼo he taumatuʼa kua ʼohoana?
◻ ʼE lava fakatokatoka feafeaʼi e he ʼu taumatuʼa tanatou ʼu tokakovi ʼaki he aga faka Kilisitiano?
◻ Koteā ʼaē ʼe tokoni anai ki te fakamālohiʼi ʼo te noʼo ʼo te nofo faka taumatuʼa?
[Paki ʼo te pasina 12]
Kapau ʼe tonu ke gāue tona ʼohoana ʼi he matani gāue, ʼe mole tali anai e te tagata Kilisitiano ke maʼumaʼua fau te fafine