Ko Te Puleʼaga ʼAē Agatonu
“Koutou avahi te ʼu matapā ke hū te puleʼaga faitotonu, ʼaē ʼe nofo agatonu.”—Isaia 26:2.
1. He koʼe koa ʼe feala ke mata fakapuna’maʼuli te talanoa ʼa Isaia ki he “puleʼaga faitotonu”?
IA ʼAHO nei, ʼe tou maʼu te ʼu faʼahiga puleʼaga kehekehe. Ko ʼihi puleʼaga ʼe ko te ʼu temokalasia, ko ʼihi leva ʼe ko he ʼu puleʼaga ʼe fai ai te pule fakamālohi. Ko ʼihi puleʼaga ʼe nātou maʼu meʼa, kae ko ʼihi ʼe nātou māsisiva. Ko te meʼa ʼaē ʼe nātou tatau ai: ʼe nātou kau fuli ki te malamanei ʼaē ʼe ʼatua ai ia Satana. (2 Kolonito 4:4) ʼO mulimuli pe ki te manatu ʼaia, ʼe feala ke fakapuna’maʼuli ki ʼihi te ʼu palalau ʼa Isaia ʼi tana ʼui ʼaē: “Koutou avahi te ʼu matapā, ke hū te puleʼaga faitotonu, ʼaē ʼe nofo agatonu.” (Isaia 26:2) ʼE ʼui koa ko he puleʼaga faitotonu? Ei, ʼe ʼi ai te puleʼaga faitotonu, koteʼuhi ʼe talanoa te lea faka polofeta ʼo ʼuhiga mo tona tuʼu ʼi totatou temi. ʼE lava feafeaʼi ki he tahi ke ina ʼiloʼi te puleʼaga ʼaia ʼaē ʼe mole tatau mo te agamāhani?
2. Koteā “te puleʼaga faitotonu”? ʼE ʼiloʼi feafeaʼi?
2 ʼI te fakaliliu ʼa te Tohi-Tapu Traduction du monde nouveau ʼo Isaia 26:2, neʼe ʼui fēnei, ʼe tonu ke “taupau aipe tana agatonu.” Ko te Tohi-Tapu La Bible du roi Jacques (ʼi tona faʼahi) ʼe ina fakaliliu fēnei te vaega, “ko te puleʼaga faitotonu ʼaē ʼe ina taupau te ʼu moʼoni.” Ko te ʼu fakamatalatala ʼaia e lua ʼe totonu. ʼI tona fakahagatonu, ko te puleʼaga faitotonu ʼe faigafua pe tona ʼiloʼi koteʼuhi ʼe ko te puleʼaga pe ʼaia e tahi ʼi te kele ʼaē ʼe fakalogo ki te Hau ko Kilisito, pea ʼe mole kau ia ki te mālama ʼa Satana. (Soane 17:16) ʼO mulimuli pe ki te manatu ʼaia, ʼe ʼiloa tana ʼu hahaʼi ʼuhi ko tanatou ‘taupau maʼu tanatou aga ʼe lelei ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga.’ ʼE nātou mulimuli pe ki te faʼahiga maʼuli ʼaē ʼe ina faka kolōliaʼi te ʼAtua. (1 Petelo 2:12) ʼI he faʼahi pe ʼo te malamanei ʼe nātou nonofo ai, ʼe nātou kau “ki te kokelekasio ʼo te ʼAtua maʼuli, ʼaē ko te pou pea mo te lagolago ʼo te moʼoni.” (1 Timoteo 3:15) ʼI tanatou lagolago ki te moʼoni, ʼe nātou situʼa ki te ʼu filosofia faka pagani ʼaē neʼe akonakiʼi e te Keletiate, pea ʼe nātou lagolago ki te “huʼa pipi ʼaē ʼe mole heʼeki fioʼi ʼo ʼuli ʼaē ʼe pipiki ki te folafola”—ʼaē ko te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu. (1 Petelo 2:2) Pea tahi ʼaē, ʼe nātou faka mafola fakamalotoloto te logo lelei ʼo te Puleʼaga “ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu ʼi te lalo lagi.” (Kolose 1:23) ʼE ʼi ai koa he lotolotolua ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼaia ʼaē ʼe faʼufaʼu e te toe ʼo te kau fakanofo ʼo “te Iselaele ʼa te ʼAtua,” ʼaē ko te kokelekasio ʼo te kau Kilisitiano fakanofo? Kailoa!—Kalate 6:16.
Kua Tupu Te Puleʼaga
3. Koutou fakamatala pe neʼe feafeaʼi te fānauʼi ʼo “te puleʼaga faitotonu.”
3 Ko ʼanafea ʼaē neʼe tupu ai “te puleʼaga faitotonu”? Neʼe fakakikite tona kamataʼaga ʼi te tohi ʼo Isaia. Ia Isaia 66:7, 8, ʼe tou lau fēnei: “ ʼI muʼa ʼo tana logoʼi te ʼu mamahi [ia Sione], kua ina fānauʼi. ʼI muʼa ʼo te aʼu mai kia te ia ʼo te ʼu mamahi, kua ina fānauʼi te tamasiʼi tagata. . . . Neʼe logoʼi e Sione te ʼu mamahi pea mo ina toe fānauʼi tana ʼu tama.” ʼO mole hage ko te agamāhani, ko Sione, te kautahi ʼa te ʼAtua ʼi selo, neʼe ina fānauʼi te “tamasiʼi tagata” ʼi muʼa ʼo tona ʼu mamahi. ʼI te taʼu 1914 ko te Puleʼaga ʼo te Mesia neʼe tupu ʼi te lagi. (Fakahā 12:5) ʼI te ʼosi fānauʼi ʼo te tamasiʼi tagata, neʼe ʼasili age ʼosi te ʼu puleʼaga ʼaē neʼe kau ki te ʼuluaki tau faka malamanei, pea ko te kau Kilisitiano fakanofo neʼe nātou mamahi ʼaupito ʼi te ʼu mamahi pea mo te fakataga. Pea ʼosi ʼaia, ʼi te taʼu 1919, ko te puleʼaga fakalaumālie “te tamasiʼi tagata,” neʼe tupu ʼi te kele. Koia ko Sione neʼe ina ‘fānauʼi tana ʼu tama’—ko te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane ʼo te kau Kilisitiano fakanofo ʼo te “puleʼaga faitotonu”—pea ko te ʼu foha ʼaia neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou fai he gāue fagonogono ʼe haga tuputupu pe ʼo mole maʼu hona fakatatau.—Mateo 24:3, 7, 8, 14; 1 Petelo 2:9.
4. He koʼe neʼe tonu ke haga tau te puleʼaga faitotonu ʼa te ʼAtua moʼo taupau ʼo tana agatonu?
4 Talu mai tana tupu, ko te puleʼaga ʼaia neʼe tau mo te ʼu ʼahiʼahiʼi faigataʼa ʼo ʼuhiga mo tana agatonu. Koteā tona tupuʼaga? ʼI te temi ʼaē neʼe tupu ai te Puleʼaga ʼi selo, ko Satana pea mo tana kau temonio neʼe lī ifo mai te lagi ki te kele. ʼE kalaga fēnei te leʼo mālohi: “ ʼI te temi nei kua hoko mai te fakamaʼuli mo te mālohi mo te puleʼaga ʼo totatou ʼAtua pea mo te pule ʼo tana Kilisito, he kua lī ifo ia ia ʼaē ʼe ina fakakoviʼi totatou ʼu tēhina, ia ia ʼaē ʼe ina fakakoviʼi ia nātou ʼi te ʼaho mo te po ia muʼa ʼo totatou ʼAtua! Pea ko nātou neʼe nātou mālo ia ia ʼuhi ko te taʼataʼa ʼo te Akeno pea ʼuhi ko te folafola ʼa tanatou fai fagonogono, pea neʼe mole nātou ʼoʼofa ki tonatou ʼu nefesi māʼiape la mo tanatou felāveʼi mo te mate.” Neʼe mole nofo noa ia Satana ki te ʼu fetogi ʼaia, ʼaki he ʼita lahi “neʼe ʼalu ia ʼo tauʼi te toe ʼo tona hāko, ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te ʼu fakatotonu ʼa te ʼAtua pea mo nātou fakamoʼoni kia Sesu.” ʼI te temi ʼaē neʼe tauʼi ai nātou e Satana, ko te kau Kilisitiano fakanofo neʼe nonofo agatonu. ʼO kaku mai ki te ʼaho nei, ko te hahaʼi gāue fakamalotoloto ʼo te puleʼaga faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe nātou haga tui ki te taʼataʼa faitotogi ʼo Sesu pea ʼe nātou haga foaki aipe kia Sehova he tali ki te fakafeagai lahi ʼa Satana, ʼaki tanatou haga nofo agatonu aipe “māʼiape la mo tanatou felāveʼi mo te mate.”—Fakahā 12:1, 5, 9-12, 17; Tāʼaga Lea 27:11.
5. Koteā te aga ʼe lelei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo te temi nei neʼe tokoni kia nātou ke nātou nofo agatonu?
5 ʼI te 1919, ʼi te temi ʼaē neʼe kamata fakatuʼutuʼu ai te fagonogono ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ko te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, neʼe ko te higoa ʼaia ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaia, neʼe nātou tokosiʼi kae neʼe mālohi tanatou tui. Neʼe nātou liliu ko te ʼu tafitoʼaga ʼo te ‘kolo mālohi, ʼaē ko tona ʼu kaupā pea mo tona ʼā takai ko te hāofakiʼaga.’ Ko tanatou falala neʼe nātou tuku kia “Sah Sehova [ko ia] ʼe ko te Mata Maka ʼo te ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” (Isaia 26:1, 3, 4) Ohage pe ko Moisese ʼi te temi muʼa, neʼe nātou fakahā, ʼo fēnei: “ ʼE ʼau kalagaʼi anai te huafa ʼo Sehova. Koutou tuku te māʼoluga ki totatou ʼAtua! Ko te Mata Maka, ʼe haohaoa tana gāue, heʼe ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu. Ko te ʼAtua agatonu, ʼaē ʼe mole ia te ia te heʼe faitotonu; ʼe faitotonu pea mo totonu.”—Teutalonome 32:3, 4.
6. Neʼe feafeaʼi te tapuakiʼi e Sehova tana hahaʼi ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī?
6 Koia ʼaē, ko te ʼu matapā ʼo te fakatuʼutuʼu ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua neʼe laulahi tona avahi ki te hahaʼi fuli, ʼuluaki ko te toe ʼo te kau Kilisitiano neʼe fakamāʼopoʼopo pea ʼi te temi nei ko te toe hahaʼi tokolahi “ko te tahi ʼu ōvi” neʼe nātou kau ki te kalagaʼi ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova. (Soane 10:16) Koia ʼe feala ke tala fakafiafia: “Neʼe ke hilifaki ki te puleʼaga; Ê Sehova, neʼe ke hilifaki ki te puleʼaga; neʼe ke faka kolōliaʼi pe e koe ia koe totonu. Neʼe ke folahi ki mamaʼo te ʼu tuʼakoi fuli ʼo te fenua.” (Isaia 26:15) Ka tou vakaʼi te ʼaluʼaga ʼo te malamanei ia ʼaho nei, ʼe tou sio ʼe hoko moʼoni te ʼu palalau ʼaia! ʼAki te mālohi ʼo te laumālie maʼoniʼoni, ko te fagonogono ʼo te haʼu ʼo te Puleʼaga ʼo Kilisito neʼe fakahā “ki te potu ʼaē ʼe mamaʼo ʼo te kele.” (Gāue 1:8) Ko te mafola ʼo te tuputupu ʼaia ʼe feala ke fakafuafua ki te 1994 Tānaki ʼo Te Gāue Faka Malamanei ʼa Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe tā ʼi te ʼu pasina 12 ki te 15.
Ko Te Lahi ʼo Te Tānaki Foʼou ʼo Te Kau Fai Faka Mafola
7, 8. (a) Koteā he fakamoʼoni ʼe tou maʼu moʼo fakahā ʼaki te hahaʼi ʼa te ʼAtua neʼe nātou ‘faoʼi tanatou ʼu maea ʼo te fale lā’? (b) ʼAki te vakaʼi ʼaē ʼo te 1994 Tānaki ʼo Te Gāue, ko te ʼu koga meʼa fea ʼaē ʼe ʼiloga atu kia koutou ʼe nātou ‘fakalahi tanatou ʼu tuʼakoi’?
7 Tou vakaʼi age muʼa ʼihi ʼu logo maʼuhiga ʼo te tānaki ʼaia. Ko te lahi ʼo te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi te fagonogono neʼe aʼu ki te toko 4 914 094! ʼE ko he meʼa fakaofoofo te tokagaʼi ʼo te fakamāʼopoʼopo tuʼumaʼu ʼo “te toe hahaʼi tokolahi . . . mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli, ʼe nātou tutuʼu ia muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau pea mo ia muʼa ʼo te Akeno, ʼe nātou kofuʼi te ʼu kofu hina”! ʼIo, ko te hahaʼi ʼaia neʼe nātou toe fakahā pe foki ʼe nātou agatonu. “Neʼe nātou fō tonatou ʼu kofu loloa pea mo nātou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno,” ʼo faka ʼuhiga ai nātou ko te kau faitotonu ʼuhi ko te haga tui ki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu.—Fakahā 7:9, 14.
8 Tāfito la talu mai te 1919, ko te pāui neʼe fai ki te kautahi ʼa Sehova: “Fakalahi te potu ʼo tou fale fehikitaki. Pea ke faoʼi te ʼu lā ʼo tou tapenakulo taulekaleka. ʼAua naʼa ke tāʼofi ia koe. Faoʼi tau ʼu maea ʼo te fale fehikitaki, pea ke ke fakamālohiʼi tau ʼu tokotuʼu ʼo te fale fehikitaki.” (Isaia 54:2) Ko te tali ki te pāui ʼaia, ko te gāue fagonogono ʼe hoholo pe tana tuputupu, māʼiape la mo te koga meʼa ʼaē ʼe ʼaisi ko Yukon, ʼaē ʼe feōvi mo Alaska, koga meʼa ʼaia neʼe ʼutaki ai e te kau pionie te momoko neʼe feala pe ke hifo ki te 45 peʼe ko te 50°C ʼi lalo ʼo te selo lolotoga te ʼu vāhaʼa ʼi ʼihi temi. ʼI te ʼu taʼu pe ʼaenī kua hili atu, neʼe ʼāsili hahaʼi age ia nātou ʼaē neʼe ʼōmai ki te puleʼaga agatonu ʼa Sehova. Neʼe laulahi age te avahi ʼo te ʼu matapā moʼo tali ia nātou ʼaē mai te ʼu fenua ʼo Asia ʼi tuʼa atu ʼo te Keletiate, mai te ʼu fenua Komunisi ʼāfea, neʼe toe tokolahi foki mo te hahaʼi mai te ʼu koga meʼa ʼo Afelika, pea mai te ʼu faʼahi ʼe mālohi ai te lotu Katolika, ohage ko Italia, ko Sepania, ko Potukalia, pea mo te Amelika Latina. ʼUhi ko te hahaʼi feʼaluʼaki, ko te tahi ʼaia telituale ke gāueʼi. Ohage la ʼi Pilitania, ko te kau Fakamoʼoni ʼe nātou tokaga ki te ʼu lanu kehekehe e toko 13.
“Koutou Haga Fai Te Meʼa ʼAenī”
9. (a) Koteā ʼaē ʼe hā mai ʼaki ia nātou ʼaē neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼo te taʼu 1994? (b) Ko te ʼu fenua fea neʼe hahaʼi ai ia nātou ʼaē neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼo mole hage ko te agamāhani?
9 Ko te tahi logo maʼuhiga ʼo te tānaki ʼo te taʼu ʼe ko te hahaʼi neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu. ʼI te kiʼi temi nounou pe ʼi muʼa ʼo tona mate, neʼe fakatuʼu ai e Sesu te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate pea neʼe ʼui maʼana ki tana kau tisipulo: “Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.” (1 Kolonito 11:24) Neʼe fakaofoofo ʼi te taʼu 1994 ʼi te mamata ki te toko 12 288 917—ʼo tuʼa lua tona hahaʼi ʼi te kau fai faka mafola—ʼo nātou fakatahi ʼo fakalogo ki te fakatotonu ʼaia, tatau aipe peʼe nātou kau ki te taumafa ʼaia peʼe nātou ʼōmai pe ʼo sisio. ʼI ʼihi ʼu fenua ko te lau ʼo nātou ʼaē neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu neʼe lahi ake ia ʼi te kau fai faka mafola. Ko te toko 4 049 hahaʼi faka mafola ʼi Esitonia, Lativia, pea mo Lituania neʼe nātou fakafiafia ʼi tanatou maʼu te toko 12 876 hahaʼi neʼe ʼōmai ki te ʼAho Fakamanatu, ʼo tuʼa tolu tona hahaʼi ʼi te kau fai faka mafola. Pea ʼi Penine, ko te toko 16 786 neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu, ʼo teitei ke tuʼa nima age tona hahaʼi ʼi te kau fai faka mafola. Ko kokelekasio e 45 ʼo te kau fai faka mafola, neʼe ko te lahi ʼo nātou neʼe kau ai ko te toko 831!
10. (a) Koteā te maʼua ʼe fakamaʼua kiai tatou e te tokolahi ʼaē neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu? (b) Fakahā te meʼa ʼe feala ke hoko mokā ko he tahi neʼe kau ki te ʼAho Fakamanatu ʼe ina maʼu he tahi age tokoni.
10 Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou fiafia ʼi te kaugamālie ʼo te hahaʼi fia logo ʼaē ʼe ʼōmai ʼo fakatahi mo nātou ʼi te ʼaho makehe ʼaia. ʼI te temi nei ʼe nātou fia tokoni ki te hahaʼi ʼaia ke nātou ʼāsili tuputupu ʼi tanatou mālama pea mo tanatou manako ki te moʼoni. Ko ʼihi ʼe feala pe ke nātou fai te faʼahiga tali ʼaē neʼe fai e Alla ʼi Lusia. Neʼe ako ia Alla mo te tuagaʼane ʼe pionie makehe kae neʼe mole faiga fakamalotoloto ke tuputupu, koia neʼe tuku muʼa te ako. Kae, neʼe tali e Alla te fakaafe ki te fono ʼo te ʼAho Fakamanatu. Ko te fono ʼaia neʼe malave kia te ia. ʼI tana liliu mai ki fale, neʼe ina līaki tana ʼu fakatātā pea neʼe faikole kia Sehova ke tokoni age kia ia. Hili ʼaho e lua ki muli age, neʼe telefoni age te tuagaʼane pionie makehe kia Alla moʼo fakalavelave age ki ai pe ko te ʼu faʼahi fea ʼaē neʼe ina leleiʼia ʼi te ʼAho Fakamanatu. Neʼe fua lelei te felogoi ʼaia. Neʼe toe hoko te ako ʼa Alla. Mole tuai pea neʼe kau leva ki te gāue fagonogono. Ko te fakamatala ʼaia ʼe ina fakahā ʼaki mai te maʼuhiga ʼaē ʼo te fai ʼo te ʼu ʼaʼahi kia nātou ʼaē neʼe ʼōmai ki te ʼAho Fakamanatu. ʼE mahino papau ia e tokolahi ʼe nātou tali anai ohage ko Alla.
“Ke ʼAua Naʼa Tou Lītuʼa Ki Te Fakatahiʼi ʼo Tatou Totonu”
11-13. (a) Koteā ʼaē ʼe pipiki ki te agatonu ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga faitotonu? (b) He koʼe ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano moʼoni ke nātou kau ki te ʼu fono?
11 Ko te ʼAho Fakamanatu ʼe ko te fono maʼuhiga pe ʼaia ʼi te kaletalio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae ʼe mole gata ʼaki pe te fono ʼaia e tahi. ʼI te vāhaʼa fuli ʼe fakatahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo mulimuli ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Tou fetokagaʼaki ke tou uga ia tatou ki te ʼofa pea mo te ʼu gāue matalelei, ka mole tou tuku te fakatahitahiʼi ʼo tatou totonu, ohage ko te agamāhani ʼa ʼihi, kae ke tou fefakaloto mālohiʼaki, tāfito la ʼe koutou mamata ki te fakaōviōvi mai ʼo te ʼaho.” (Hepeleo 10:24, 25) ʼE nātou kau ki te puleʼaga faitotonu ʼa Sehova ʼaē ʼe ʼiloga mai ʼi tana agatonu. ʼE pipiki ki te agatonu takita kau tuʼumaʼu ʼaē ki te ʼu fono.
12 Neʼe mahino lelei te puani ʼaia ʼi te fenua ko Filipine, ʼaē ko te fakafuafua ʼo te hahaʼi ʼe kau ki te ʼu fono ʼo te ʼAhotapu, ko te 125 ki te teau ʼo te kau fai faka mafola. Neʼe toe mahino pe foki te faʼahi ʼaia ki te kūtuga Fakamoʼoni pea mo te hahaʼi fia fagono ʼi Alasatine. ʼE nātou nonofo mamaʼo ia kilometa e 20 mai te Fale ʼo te Puleʼaga. Kae, ʼe fakamatala e te taupau faka silikosikilipisio ʼe mole he tahi ia nātou ʼe tō ʼi te ʼu fono gata pe mo kapau ʼe mahaki he tahi. ʼE nātou fagona ia hola e fā ʼaki te saliote peʼe ʼi ni hōsi, pea ʼi te temi nive ʼe nātou haʼele ʼi te fakapōʼuli.
13 ʼAki te kua fakaōviōvi ʼo te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī, ko te maʼuli ʼe hoholo aipe tona faigataʼa, pea mo te tuputupu ʼo te ʼu fihifihia, pea ko takita kau tuʼumaʼu ki te ʼu fono ʼe feala pe ke liliu ʼo faigataʼa ʼaupito. Kae ʼaki te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, ʼe toe ʼāsili age ʼosi te ʼaoga kia tatou te meʼa kai fakalaumālie pea mo te ʼofa fakatautehina ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te ʼu taʼi fakatahitahi ʼaia.
“Fai ʼAki Te Lotomālohi”
14. He koʼe ʼe fakahoko fakamalotoloto e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova tanatou minisitelio, pea ko te tānaki fea ʼaē ʼe fakamoʼoni ki te faʼahi ʼaia?
14 ʼI te taʼu kua hili, ko te ’Ēkelesia Katolika ʼi Italia neʼe talanoa ki te gāue ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ohage “ko he fakatafoki hahaʼi ʼe fekai.” Kae ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni ʼe mole ʼi ai he meʼa ʼe fekai ʼi te meʼa ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae, ko tanatou minisitelio ʼe ko he fakaʼiloga ia ʼo te loloto ʼo tonatou ʼofa ki tonatou ʼu tatau. ʼE ko he tahi pe ʼaia fakaʼiloga ʼo te fakalogo ki te ʼu palalau ʼaenī ʼa Paulo: “Faka mafola te folafola, fai ʼaki te lotomālohi ʼi te temi faigamālie pea mo te temi faigataʼa.” (2 Timoteo 4:2) Ko tanatou mahino ʼaē ki te kua nounou ʼo te temi ʼaē ʼe ina uga te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou fakahoko ʼaki he faiga fakamalotoloto tanatou minisitelio, ohage ko tona hā mai ʼi te ʼu hola gāue e 1 096 065 354 ʼi te faka mafola ʼi te taʼu 1994 ki tonatou ʼu tatau, ʼo fai te ʼu ʼaʼahi, pea mo te ʼu ako faka Tohi-Tapu e 4 701 357 ʼi te vāhaʼa fuli. Ko te tokolahi neʼe feala ke nātou kau ki te gāue pionie, ʼo hā ʼaki mai ko te manatu ki te gāue pionie ʼe maʼuli pea mo mālohi. Ko te fakafuafua ʼo te kau pionie e toko 636 202 ʼi te malamanei e ko he fakamoʼoni ia ʼo te faʼahi ʼaia.
15, 16. (a) Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau tūpulaga pea mo te kau matutuʼa te holi ʼaē ki te pionie? (b) ʼAki te vakaʼi ʼo te ʼu fenua takitokotahi ʼi te 1994 Tānaki ʼo Te Gāue, kofea ʼaē ʼe koutou fakatokagaʼi e tokolahi ai te kau pionie?
15 ʼI te kau pionie ʼaia, ʼe lahi te kau tūpulaga. Ko ʼihi ʼi Amelika kei nātou ako nei kae ʼe nātou lolotoga pionie, pea ko tanatou telituale ko tonatou ʼu kaugā ako. Neʼe mahino ki te kau tūpulaga ʼaia e ko te gāue pionie ʼe ko he puleʼaki lelei age pe ʼaia moʼo puipui ʼo nātou mai te toloke, te aga heʼeʼaoga, pea mo te agamālohi ʼaē ʼe mafola ʼi te ʼu faleako ʼo te malamanei. Tokolahi ʼi te kau tūpulaga neʼe nātou fakatuʼutuʼu ke nātou liliu ko ni ʼu pionie ʼi tanatou mavae mai te ako. Ko Irina ʼi Ukraine, neʼe pionie vaeluaʼi temi lolotoga te ʼu taʼu fuli ʼaē neʼe ako ai ʼi te ʼu faleako lalahi ke feala ai hana teuteu ki te pionie katoa mokā ina maʼu anai tona pepa. ʼI te kua ʼosi ʼo tana ako, neʼe tokoni tona famili kia ia ʼo ʼuhiga mo tona maʼuli fakasino ke feala ai kia ia ke ina toʼo maʼa nātou fuli te pionie katoa. ʼI te faʼahi faka ekonomike, ʼe faigataʼa te maʼuli ʼi Ukraine. Kae ʼe ʼui fēnei e Irina: “ ʼE ʼau ʼiloʼi ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau fai ʼe faka ʼuhiga ko te maʼuli kae ʼe mole fua pe ia kia ʼau kae kia nātou foki ʼaē ʼe ʼau faka mafola ki ai.” ʼE ko he meʼa fakafiafia te sio ʼaē ki he tokolahi ʼi te kau tūpulaga ia ʼaho nei ʼe nātou manatu ohage ko Irina. Koteā la he tahi age meʼa ʼe lelei age maʼa nātou moʼo ‘manatuʼi tonatou Tupuʼaga lahi ʼi te ʼu ʼaho ʼo tonatou temi tūpulaga’?—Tagata Tānaki 12:1.
16 Tokolahi ʼi te kau pionie kua nātou matutuʼa. ʼE ʼui e te tahi ʼi te lolotoga ʼo te lua tau faka malamanei, ko tana matuʼa pea mo tona tokolua neʼe matehi he neʼe nā kau ki te tau, pea ko tana faʼe pea mo tona tēhina neʼe fanahi ia ʼi te koga meʼa neʼe fakatahiʼi ai te kau Sutea. Ki muli age neʼe mate mo tana tama. ʼI te temi nei, ʼaē kua finematuʼa ai pea mo vaivai ʼi te faʼahi fakaʼatamai pea mo te faʼahi fakasino, neʼe foaki age e Sehova ki ai, ʼaki te kokelekasio faka Kilisitiano, he famili ʼe lahi age ʼi tona ʼuluaki famili ʼaē kua puli. Pea ʼe loto fiafia ʼi tana tokoni ʼaē ki niʼihi ke nātou liliu ko ni ʼu pionie katoa.
17, 18. ʼE lava feafeaʼi kia tatou takitokotahi, peʼe ko he pionie peʼe kailoa, hatatou fakahā te holi ʼaē ki te gāue pionie?
17 ʼIo, ʼe mole feala ki te hahaʼi fuli ke nātou pionie. ʼE tali lelei pe e Sehova tatatou time ʼaē ʼe tou fai ʼaki totatou loto katoa, te gataʼaga pe ʼo te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou foaki age, ʼo mole lauʼia pe koteā te meʼa ʼaia ʼaē ʼe tou fealagia. (Malakia 3:10) ʼI tona fakahagatonu, ko tatou fuli ʼe feala pe ke tou fakatuputupu te holi ʼa te kau pionie faʼa gāue ʼaia ʼo tou fai ʼo mulimuli pe ki totatou ʼu ʼaluʼaga takitokotahi ke lahi ʼaupito tatatou faka mafola te logo lelei.
18 Ohage la ʼi Ositalalia, neʼe hinoʼi te ʼaho 16 ʼo ʼApelili ko he ʼaho makehe ki te fagonogono ʼi te ala. Neʼe lagolago lelei te kau fai faka mafola pea mo te kau pionie, ʼaē neʼe ʼiloga ʼi te lahi ʼo te kau fai faka mafola e toko 58 780 ʼo te māhina ʼaia. Pea tahi ʼaē, kapau ʼe fakatatau pea mo te tufa ʼo te māhina pe ʼaia ʼi te taʼu kua hili ko te tufa leva ia ʼo te māhina ʼaenī e laka ia nusipepa e 90 000. ʼI te ʼaho makehe, ko te tuagaʼane neʼe ina tuku te ʼu nusipepa ki te tagata, pea ʼi te temi ʼaē neʼe ina haga ai ʼo tohi tona higoa pea mo te tuʼasila ke feala foki hana toe haʼu ʼo ʼaʼahi ia ia, neʼe ina ʼiloʼi ai e nā kāiga! Ko nāua ko te tau tuagaʼane matai tama, kua taʼu 30 te heʼeki nā toe fesioʼaki. ʼE mahino ia neʼe fakatupu ʼaki ki ʼihi he ʼu ʼaʼahi neʼe nātou fai ʼaki he loto fiafia!
Koutou Agatonu ʼo Kaku Ki Te Temi Fakaʼosi
19. He koʼe ʼe maʼuhiga ke nofo agatonu te puleʼaga faitotonu ʼa Sehova ʼo kaku ki te temi fakaʼosi?
19 ʼAki te fakaʼau ʼo te mālama ʼa Satana ki tona fakaʼosi ʼe maʼuhiga ʼaupito kia nātou fuli ʼaē ʼe kau ki te puleʼaga faitotonu ʼa Sehova ke nātou haga nofo agatonu. Kua vave pe, ko te puleʼaga maʼoniʼoni ʼa Sehova ʼe fagono anai ki te kalaga ʼaenī: “ ʼAlu, taku hahaʼi, hū ki tou ʼu koga fale loto, pea ke ke pupunu tou ʼu matapā kia te koe. Nono ai ʼi he kiʼi temi siʼisiʼipe, ʼo aʼu ki te kua ʼosi atu ʼo te ʼu laukovi.” Ko te mālama ligi toto ʼaenī ʼe felāveʼi moʼoni anai mo te fakamāu fakaʼatua. “He koʼeni ko Sehova ʼe hū mai tona koga meʼa ʼo fai ke fakamoʼoni te hala ʼo ia ʼaē ʼe nofo ʼi te fenua ʼo fakafeagai kia ia, pea ʼe mahino papau ia ko te toto ʼo te fenua ʼaē ʼe liligi ʼe ʼiloga lelei anai pea ʼe mole ina ʼuʼufi anai tana ʼu mate.” (Isaia 26:20, 21) ʼOfa pe ke tou tahi nofo ko te Kilisitiano agatonu ʼo kaugā gāue mo te puleʼaga faitotonu ʼa Sehova. Koia ʼe tou fakafiafia anai ʼi hatatou maʼu te maʼuli heʼegata ʼi te Puleʼaga moʼoni ʼa Kilisito peʼe ʼi te kele peʼe ʼi te lagi.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ Ko ʼanafea ʼaē neʼe tupu ai “te puleʼaga faitotonu”?
◻ He koʼe neʼe ʼaoga te loto faʼa kātaki ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī?
◻ Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki te hahaʼi ʼaupito ʼo te kau fai faka mafola pea mo te ʼu hola ʼaē neʼe fai ʼi te minisitelio ʼi te 1994 Tānaki ʼo Te Gāue?
◻ He koʼe koa ko te kau ʼaē ki te ʼu fono ʼe ko he meʼa maʼuhiga ʼi te fakaōvi ʼo te mālama ʼaenī ki tona fakaʼosi?
◻ He koʼe koa ko nātou fuli ʼaē ʼe fakatahi ki te puleʼaga faitotonu ʼa te ʼAtua ʼe nātou haga nofo agatonu?
[Tānaki ʼo te taʼu gāue, ʼu pasina 12-15]
1994 TĀNAKI ʼO TE GĀUE FAKA MALAMANEI ʼA TE KAU FAKAMOʼONI ʼA SEHOVA
(Vakaʼi te nusipepa.)
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko te kau agatonu ʼi te puleʼaga faitotonu ʼa Sehova ʼe nātou maʼu anai te maʼuli heʼegata haohaoa