Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼI te temi nei ʼe kua ʼiloʼi koa e Sesu te ʼaho ʼaē ka hoko ai ia Halamaketone?
ʼE feala ke tou ʼui ei.
Kae e lagi feala ke ʼui e ʼihi pe koʼe ʼe lagaʼi te fehuʼi ʼaia. ʼE mahino ia ʼe lagaʼi te fehuʼi ʼaia ʼuhi ko te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 24:36: “Pea ki te ʼaho ʼaia mo te hola ʼaia, ʼe mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi, pe ko te kau ʼaselo ʼo te lagi pe ko te ʼAlo, kaʼe gata pe ki te Tāmai.” Koutou fakatokagaʼi te ʼu kupu ʼaenī “pe ko te ʼAlo.”
Ko te vaega ʼaia ʼe ko he koga ʼo te tali ʼaē neʼe fai e Sesu ki te fehuʼi ʼaenī ʼa te kau ʼapositolo: “Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?” (Mateo 24:3) ʼI tana lea faka polofeta ʼaia ʼaē kua ʼiloʼi lelei ʼi te temi ʼaenī, ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakaʼiloga ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu “te fakaʼiloga,” neʼe ina fakakikite te ʼu tau, te ʼu hoge, te ʼu mafuike, te fakatagaʼi ʼo te kau Kilisitiano moʼoni, pea mo te tahi ʼu meʼa ʼe hoko anai ʼi te kele, ʼo nātou fakahā ai tana kua ʼi henī. ʼAki te fakaʼiloga ʼaia, ʼe feala anai ki tana ʼu tisipulo ke nātou ʼiloʼi kua ōvi mai te fakaʼosi. Neʼe ina fakatātā te kua ōvi mai ʼo te fakaʼosi, ki te temi ʼaē ʼe kamata tō ai te ʼu lau ʼo te fuʼu fiku, ʼo hā ʼaki ai te kua ōvi mai ʼo te fasiga taʼu māfana. Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Pea ʼe toe feiā pe mo koutou, ka koutou sisio anai ki te ʼu meʼa fuli ʼaia, ke koutou ʼiloʼi kua ōvi mai, ki te ʼu matapā.”—Mateo 24:33.
Kae neʼe mole ʼui papau e Sesu pe ko te temi fea ʼaē ka hoko ai anai te fakaʼosi. Kae neʼe ina ʼui te meʼa ʼaē ʼe tou lau ia Mateo 24:36. Ko te faʼahiga fakaliliu ʼaia ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau, pea ʼe toe feiā pe tona fakaliliu ʼi te ʼu Tohi-Tapu ʼo totatou temi. Kae ko ʼihi fakaliliu Tohi-Tapu ʼāfea, ʼe mole maʼu ai te ʼu kupu ʼaenī “pe ko te ʼAlo.”
Ohage la, ko te Tohi-Tapu faka Katolika ʼa Douay, ʼe tou lau fēnei ai: “Kae ki te ʼaho ʼaia pea mo te hola ʼaia, ʼe mole he tahi ʼe ina ʼiloʼi, māʼia mo te ʼu ʼaselo ʼo te lagi, kae gata pe ki te Tāmai tokotahi.” ʼE toe feiā pe mo tona fakaliliu ʼi te Tohi-Tapu ʼo te King James Version. He koʼe neʼe mole tohi te ʼu kupu ʼaia “pe ko te ʼAlo,” kae maʼu ia ia Maleko 13:32? Koteʼuhi ʼi te kamata ʼo te 17 sēkulō, ʼi te teuteuʼi ʼo te ʼu Tohi-Tapu ʼaia, neʼe mole maʼu te ʼu kupu ʼaia ʼi te ʼu takaiga tohi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi e te kau fai fakaliliu moʼo fai ʼaki te ʼu Tohi-Tapu ʼaia. Kae lolotoga te temi ʼaia, neʼe maʼu te ʼu tuʼuga takaiga tohi ʼāfea ʼo te faka Keleka. Ko te ʼu takaiga tohi ʼaia, ʼaē ʼe feōvi tāfito mo te temi ʼaē neʼe fai ai e Mateo tana tohi, ʼe maʼu ai te ʼu kupu “pe ko te ʼAlo” ia Mateo 24:36.
ʼE lelei hatatou fakatokagaʼi ʼe maʼu te ʼu kupu ʼaia ʼi te Tohi-Tapu Katolika La Bible de Jérusalem, ʼaki te kiʼi nota ʼi te lalo pasina ʼe ina ʼui fēnei, ko te Tohi-Tapu faka Latina ʼaē ko te Vulgate neʼe mole ina tohi te ʼu kupu ʼaia “ ʼuhi ko he ʼu manatu faka teolosia.” Ei, ko te kau tagata fai fakaliliu pea mo te kau tagata hiki tohi, ʼaē neʼe nātou tui ki te Tahitolu, neʼe lagi nātou faiga ke molehi te ʼu kupu ʼaē ʼe fakahā ai ko Sesu neʼe mole ina ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼiloʼi e tana Tāmai. Neʼe lava feafeaʼi kia Sesu ke mole ina ʼiloʼi he faʼahiga meʼa, mo kapau la ko ia mo tana Tāmai neʼe nā kau ki he tahitolu?
ʼO toe feiā pe, ʼe ʼui fēnei e B. M. Metzger ʼi te tohi A Textual Commentary on the Greek New Testament: “ ʼE lahi te ʼu [hiki tohi] ʼo te evaselio ʼo Mateo, ʼe mole maʼu ai te ʼu kupu ‘pe ko te ʼAlo,’ ʼo kau kiai mo te takaiga tohi Byzantin ʼaē neʼe fai ki muli mai. Kae ʼe maʼu te ʼu kupu ʼaia ʼi te ʼu hiki tohi lelei ʼo Alexandrin, ʼo te Potu Hihifo, pea mo ia ʼo Sesalea. ʼE mahino ia neʼe molehi te ʼu kupu ʼaia ʼuhi ko tana fakafeagai ki te ʼu akonaki faka lotu, kae ʼe mole feala ia ke ʼui neʼe hilifaki te ʼu kupu ʼaia kia” Maleko 13:32.—Ko mātou ʼaē neʼe mātou fakaʼiloga kehe.
Ko te ʼu “hiki tohi lelei” ʼaia ʼo te ʼu ʼuluaki takaiga tohi, ʼe nātou lagolago ki te fakaliliu ʼaia ʼaē ʼe ina fakahā he tuputupu fakapotopoto ʼo te ʼatamai mālama. Neʼe mole ʼiloʼi e te kau ʼaselo te hola ʼo te fakaʼosi, ʼo feiā mo te ʼAlo, kae neʼe gata pe ki te Tāmai. Pea ʼe ʼalutahi te manatu ʼaia mo te ʼu palalau ʼa Sesu ʼaē ʼe tuʼu ia Mateo 20:23, ʼaē neʼe ina fakahā ai ʼe mole ko ia ʼaē ʼe ina foaki te ʼu tuʼulaga maʼuhiga ʼi te Puleʼaga, kae ʼe ko te Tāmai.
Koia, ʼe hā mai ʼi te ʼu palalau ʼa Sesu, ʼi tana kei nofo ʼi te kele neʼe mole ina ʼiloʼi te ʼaho ʼaē ka hoko ai ia ‘te fakaʼosi ʼo te malamanei.’ Kae kua ina ʼiloʼi koa talu mai ai?
ʼE fakahā mai ia Fakahā 6:2 ʼe heka Sesu ʼi te hōsi hina, pea ʼe hū “fakatoʼa ki tuʼa pea mo fakaʼosi tana mālo.” Ki muli age ʼe hoa ki ai te ʼu tagata heka hōsi ʼe nātou fakatātā te ʼu tau, te ʼu hoge, pea mo te ʼu tautea ohage ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe tou sio kiai talu mai te kamata ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei ʼi te 1914. ʼE tui ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ko Sesu ʼi te 1914 neʼe fakanofo Hau ʼi te Puleʼaga ʼaē ʼi selo ʼo te ʼAtua, pea ʼe ko ia ʼaē ka ina takitaki te tau ʼaē ka hoko ki te kau agakovi ʼi te kele. (Fakahā 6:3-8; 19:11-16) Mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼi te temi nei kua maʼu e Sesu te mālohi ʼaē moʼo fakahoko te tau ʼaia ʼaki te huafa ʼo te ʼAtua, koia ʼe feala ai ke tou ʼui, ʼe kua tala age e tana Tāmai te ʼaho ʼaē ka hoko ai anai te fakaʼosi, ʼi te temi ʼaē ka ina “fakaʼosi [ai] tana mālo.”
Ko tatou ʼaenī ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te kele, neʼe mole fakahā mai kia tatou te ʼaho ʼaia, koia ʼe kei ʼaoga ai kia tatou te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Koutou haga lamalama, pea ke koutou nonofo ʼalaʼala, heʼe mole koutou ʼiloʼi pe ko ʼafea te temi ʼaē kua fakakatofa. . . . Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau tala atu kia koutou ʼe ʼau tala foki ki te hahaʼi fuli: ke koutou nonofo fakaonoono.”—Maleko 13:33-37.