Neʼe Feafeaʼi Te ʼu ʼAho Fakaʼosi ʼa Sesu ʼi Te Kele
ʼE KO te ʼaho fitu ʼo te māhina Sutea ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Koutou fakakaukauʼi ʼe koutou lolotoga sio ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te polovasia Loma ʼo Sutea. ʼI tanatou mavae mai Seliko pea mo tona ʼu fuʼu ʼakau matalelei, ko Sesu Kilisito pea mo tana ʼu tisipulo ʼe nātou haʼele kinakina ʼi te ala efuefu pea mo pikopiko. ʼE toe tokolahi foki mo te tahi ʼu hahaʼi ʼe nātou kaugā ʼolo mo nātou ki Selusalemi ki te lafeti ʼo te Pāsikate ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli. Kae ko te ʼu tisipulo ʼa Kilisito ʼe manatu nātou ki te tahi meʼa ʼi tanatou haʼele kinakina ʼaia.
ʼE fakaʼamu te kau Sutea ki he Mesia ʼe ina foaki anai he fakafimālie mai te kavega ʼo te kau Loma. ʼE tokolahi te hahaʼi ʼe nātou tui ko Sesu ʼo Nasaleti ʼe ko te Fakamaʼuli ʼaē neʼe nātou atalitali ki ai talu mai fualoa. Lolotoga taʼu e tolu vaelua, neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. ʼO ina fakamālōlō te kau mahaki pea mo fafaga te hahaʼi pakupaku. ʼE moʼoni, ʼe ina fakafimālie te hahaʼi. Kae ʼe ʼiʼita te kau takitaki lotu ʼi te tala fakahagatonu age ʼaē e Sesu tonatou ʼuhiga moʼoni pea ʼe nātou fakapapau ke nātou matehi ia ia. Logope la te faʼahi ʼaia, koʼeni ia ia, ʼe hake fakahagatonu ʼi te ala magemage, ʼi muʼa ʼo tana ʼu tisipulo.—Maleko 10:32.
ʼI te tō ʼo te laʼā ʼi te muli Moʼuga ʼo Oliveto, kua aʼu ia Sesu mo ʼona ʼu kaugā fagona ki te kolo ʼo Petania, ʼaē ka nātou nonofo ai ia po e ono. ʼI ai, ʼe tali nātou e tonatou ʼu kaumeʼa ʼofaina ko Lasalo, mo Malia, pea mo Maleta. ʼE mokomoko te afiafi ʼaia, ʼo nātou maʼu ai he fīmālie ʼi te ʼaho vevela ʼaia pea ʼe kamata ai te Sapato ʼo te ʼaho 8 ʼo Nisani.—Soane 12:1, 2.
ʼAho 9 ʼo Nisani
ʼI te hili ʼo te Sapato, ʼe logoaʼa ʼaupito ia Selusalemi. Ko te toko lauʼi afe hahaʼi ʼe ʼōmai ki te kolo ʼuhi ko te Pāsikate. Kae ko te logoaʼa ʼaē ʼe tou logo kiai ʼe mole hage ia ko te agamāhani ʼi te lakaga ʼaia ʼo te taʼu. ʼI te fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼa te hahaʼi tokolahi ʼaia, ʼe nātou feleleʼi mai te ʼu kiʼi ala veliveli ki te ʼu hūʼaga ʼo te kolo. ʼI tanatou fehumukiʼaki ʼi te ʼu matapā ʼaē ʼe nātou kaugamālie ai, ʼe nātou ōfo ʼi te meʼa ʼaē ʼe nātou sio kiai! Ko te tokolahi ʼe nātou loto fiafia ʼi tanatou hihifo mai te Moʼuga ʼo Oliveto, mai te ala ʼaē ʼo Petefase. (Luka 19:37) Koteā te ʼuhiga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia?
Koutou sio! Ko Sesu ʼo Nasaleti ʼe haʼu ʼi te ʼuhiʼi asino fafine. ʼE folahi e te hahaʼi ʼi ʼona muʼa tonatou ʼu kofu tuʼa ʼi te ala. Ko ʼihi ʼe nātou lulu te ʼu pālema ʼaē neʼe hoki tuʼusi pea mo nātou kalaga fakafiafia fēnei: “Manuʼia ia ia ʼaē ʼe haʼu ʼi te huafa ʼo Sehova, ʼio, te hau ʼo Iselaele!”—Soane 12:12-15.
ʼI te fakaōvi atu ʼa te toe hahaʼi tokolahi ki Selusalemi, ʼe sio ia Sesu ki te kolo pea ʼe mamahi ʼaupito. ʼE kamata tagi, pea ʼe tou logo ki tana fakakikite ʼaē ʼe maumauʼi anai te kolo ʼaia. ʼI te tau atu ʼa Sesu ki te fale lotu mole fualoa kiai, pea ʼe faiakonaki ki te toe hahaʼi tokolahi pea mo ina fakamālōlō te hahaʼi kivi pea mo te hahaʼi ketu ʼaē ʼe ʼōmai kia te ia.—Mateo 21:14; Luka 19:41-44, 47.
ʼE tokagaʼi te faʼahi ʼaia e te ʼu pule pelepitelo pea mo te kau sekelipa. ʼE nātou ʼiʼita ʼi tanatou sio ki te ʼu meʼa fakatalakitupua ʼaē ʼe fai e Sesu pea mo te fiafia ʼo te toe hahaʼi tokolahi! ʼI te mole feala ʼaē ke nātou fufū tanatou ʼita, ʼe kole fēnei e te kau Faliseo: “Faiako, pupulaʼi tau kau tisipulo.” ʼE tali age e Sesu ʼo ʼui maʼana: “ ʼE ʼau tala atu kia koutou, kapau ʼe fakalogologo ia nātou ʼaenī, pea ʼe kalaga anai te ʼu maka.” Pea ʼi muʼa ʼo tana mavae, ʼe fakatokagaʼi e Sesu te ʼu gāue faifakatau koloā ʼaē ʼe fai ʼi te fale lotu.—Luka 19:39, 40; Mateo 21:15, 16; Maleko 11:11.
ʼAho 10 ʼo Nisani
ʼE tau mai ia Sesu ki te fale lotu ka kei hegihegi. ʼAnāfi, neʼe ʼita lahi ʼi te faifakatau ʼaē neʼe hā lelei ʼi te tauhi ʼo tana Tāmai, ia Sehova ʼAtua. Koia ʼaki he faiva fakamalotoloto, ʼe ina kamata kapu ia nātou ʼaē ʼe totogi pea mo faifakatau meʼa ʼi te fale lotu. Pea ʼe ina holoʼi te ʼu laupapa ʼo te hahaʼi fetogi paʼaga mānumānu pea mo te ʼu hekaʼaga ʼo te kau fakatau lupe. ʼE ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE tohi fēnei: ‘Ko toku fale ʼe fakahigoa anai ia ko te fale faikole,’ kaʼe kua gaohi ia e koutou ko he ʼana ʼo he kau kaihaʼa.”—Mateo 21:12, 13.
ʼE faka sōsaʼa ki te kau pelepitelo pule, mo te kau sekelipa, pea mo te ʼu tagata maʼuhiga, te ʼu gāue pea mo te faiakonaki ʼa Sesu ia muʼa ʼo te hahaʼi. Kua nātou holi mālohi ke nātou matehi ia ia! Kae ʼe mole feala ke nātou fai he meʼa ʼuhi ko te hahaʼi, heʼe nātou ōfo ʼi te ʼu faiakonaki ʼa Sesu, pea mo nātou “tokaga . . . ke nātou fagono kia te ia.” (Luka 19:47, 48) ʼI te kua vave tō ʼo te afiafi, ʼe fiafia ia Sesu mo ʼona ʼu kaugā fagona ʼi tanatou toe liliu ki Petania ke ʼai muʼa hanatou kiʼi mālōlō.
ʼAho 11 ʼo Nisani
ʼI te kei uhuuhu, kua ʼosi fagona ia Sesu mo tana ʼu tisipulo ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto ki Selusalemi. ʼI tanatou tau ki te fale lotu, ʼe fakafeagai atu aipe te kau pelepitelo pule pea mo te ʼu tagata ʼāfea kia Sesu. ʼE kei nātou manatuʼi lelei te meʼa ʼaē neʼe ina fai ki te hahaʼi fetogi paʼaga pea mo faifakatau meʼa ʼi te fale lotu. ʼE fehuʼi age e tona ʼu fili agakovi: “Ko te pule fea ʼaē ʼe ke fai ʼaki te ʼu meʼa ʼaenā? Pea ko ai ʼaē neʼe ina foaki atu kia te koe te pule ʼaia?” ʼE tali fēnei e Sesu: “ ʼE ʼau toe fehuʼi atu anai mo ʼau te meʼa e tahi kia koutou. Kapau ʼe koutou tala mai, pea ʼe ʼau toe tala atu anai mo ʼau pe ko te pule fea ʼaē ʼe ʼau fai ʼaki te ʼu meʼa ʼaenī. Ko te papitema ʼa Soane, neʼe haʼu maifea? Mai te lagi peʼe mai te tagata?” ʼI tanatou felogoiʼaki, ʼe fakakaukauʼi fēnei e tona ʼu fili: “Kapau ʼe tou ʼui age: ‘Mai te lagi,’ pea ʼe ina ʼui mai anai kia tatou: ‘He koʼe neʼe mole koutou tui kia te ia?’ Pea kapau ʼe tou tala fēnei: ‘Mai te tagata,’ pea ʼe tonu ke tou manavasiʼi ki te hahaʼi, heʼe kia nātou fuli pe ko Soane ko te polofeta.” ʼI tanatou mole lava tali, ʼe nātou ʼui age fēnei: “ ʼE mole mātou ʼiloʼi.” ʼE tali fakatokatoka age e Sesu: “Pea mo ʼau foki, ʼe mole ʼau tala atu kia koutou pe ko te pule fea ʼaē ʼe ʼau fai ʼaki te ʼu meʼa nei.”—Mateo 21:23-27.
ʼI te temi ʼaenī, ʼe faiga e te ʼu fili ʼa Sesu ke nātou maʼu hana hala ʼi tana ʼu palalau, ke feala hanatou puke ia ia. ʼE nātou fehuʼi fēnei: “ ʼE gafua koa peʼe kailoa te totogi ʼo te tukuhau ʼa te takitokotahi kia Sesale?” ʼE tali fēnei e Sesu: “Fakahā mai kia te ʼau te paʼaga ʼo te tukuhau ʼa te takitokotahi.” ʼO ina fehuʼi age fēnei: “Ko te paki ʼaenī ʼo ai, pea mo te meʼa ʼaē ʼe tohi ʼi ai?” ʼE ʼui maʼa nātou: “ ʼO Sesale.” ʼE mole kei nātou ʼiloʼi hanatou faʼahiga tali kiai, ʼi te tali fakatokatoka ʼaē ʼa Sesu ke logo kiai te hahaʼi fuli: “Koutou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kia Sesale, kaʼe ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.”—Mateo 22:15-22.
ʼI te fakalogologo ʼa tona ʼu fili ʼi te mole feala ʼaē ke nātou fakafihiʼi tana ʼu palalau, ʼe fakahā leva e Sesu ʼi te temi ʼaenī tana mole leleiʼia ia nātou ia muʼa ʼo te toe hahaʼi tokolahi pea mo tana ʼu tisipulo. Koutou logo muʼa ki tana fakahā ʼaki he lototoʼa te ʼuhiga moʼoni ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo. ʼE ina ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa koutou fai ʼo mulimuli ki ʼanatou gāue, heʼe nātou ʼui kaʼe mole nātou fai.” ʼAki he lotomālohi, ʼe ina tala te ʼu malaʼia kia nātou, ʼo ina ʼui ko nātou ko he kau takitaki kivi pea mo malualoi. ʼE ʼui fēnei e Sesu: “ ʼAē faga gata, faga ʼuhiʼi gata, ʼe feala feafeaʼi anai hakotou hola ʼi te fakamāu ʼa te Seʼeni?”—Mateo 23:1-33.
Ko te ʼu fakahāhā fakahagatonu ʼaia ʼa Sesu ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe mole ina tokagaʼi te ʼu kalitate ʼaē ʼe lelei ʼo te hahaʼi. Ki muli age, ʼe sioʼi e Sesu te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼai te falā ki te ʼu puha tānaki paʼaga ʼo te fale lotu. ʼE malave ki tona loto tana sio ʼaē ki te fafine vitua masiva ʼe ina ʼai te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼo taupau tona maʼuli, ʼaē ko te ʼu kiʼi foʼi piesi e lua ʼe mole faʼa maʼuhiga! ʼAki he loto māfana, ʼe fakahā e Sesu, ʼi tona ʼuhiga moʼoni, neʼe lahi age te meʼa ʼaē neʼe ina ʼai ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou fai he ʼu meʼa ʼofa lahi “ ʼi tanatou ʼu paʼaga ʼaē ʼe mole loko ʼaoga kia nātou.” ʼI tona manavaʼofa, ʼe leleiʼia ʼaupito e Sesu te meʼa ʼaē ʼe lava fai e he tahi.—Luka 21:1-4.
Ko te hā fakaʼosi ʼaenī ʼa Sesu ʼi te fale lotu. ʼE fakatokagaʼi e ʼihi ʼo tana ʼu tisipulo te matalelei ʼo te fale lotu, neʼe “teuteuʼi ʼaki te ʼu maka matamatalelei pea mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe momoli kiai.” ʼE nātou ōfo ʼi te tali fēnei ʼa Sesu: “ ʼE hoko mai anai te ʼu ʼaho, ʼe mole toe tuku anai ʼi henī he maka ʼe hili ʼi he tahi maka, neʼe mole heʼeki holoʼi.” (Luka 21:5, 6) ʼI te muliʼi ʼa te kau ʼapositolo ia Sesu ʼi tanatou mavae mai te kolo ʼaē ʼe hahaʼi, ʼe nātou feʼekeʼaki pe koteā te faka ʼuhiga ʼo tana ʼu palalau.
Pea mole fualoa kiai, ʼe heheka ia Sesu mo tana ʼu ʼapositolo ʼo nātou mālōlō ʼi te gogona ʼo te Moʼuga ʼo Oliveto. ʼI tanatou mamata ki te matalelei ʼo Selusalemi pea mo te fale lotu, ʼe faiga e Petelo, mo Sake, mo Soane, pea mo Atelea ke nātou mahino ki te lea fakakikite fakaofoofo ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu. ʼE nātou ʼui fēnei: “Tala mai kia mātou: Ko ʼafea ʼaē ka hoko ai anai te ʼu meʼa ʼaia, pea koteā anai te fakaʼiloga ʼo tau ʼi henī pea mo te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī?”—Mateo 24:3; Maleko 13:3, 4.
Moʼo tali kiai, ʼe fai e te Pule Faiakonaki te lea faka polofeta fakatalakitupua. ʼE ina fakakikite ʼe hoko anai te ʼu tau fakamataku, mo te ʼu mafuike, mo te ʼu hoge, pea mo te ʼu mahaki. ʼE toe fakakikite foki e Sesu ko te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa. ʼE ina fai te fakatokaga ʼaenī: “ ʼE ʼi ai anai te mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te malamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi feiā.”—Mateo 24:7, 14, 21; Luka 21:10, 11.
ʼE fakalogo lelei te ʼu ʼapositolo e toko fā ki te palalau ʼaē ʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tahi ʼu faʼahi ʼo ‘te fakaʼiloga ʼo tana ʼi henī.’ ʼE ina fakahā te maʼuhiga ʼaē ke nātou “nofo fakaonoono.” Koteā tona tupuʼaga? ʼE ina ʼui fēnei: “Heʼe mole koutou ʼiloʼi pe ko te ʼaho fea ʼaē ʼe haʼu ai tokotou ʼAliki.”—Mateo 24:42; Maleko 13:33, 35, 37.
Ko te ʼaho ʼaia ʼe mole galoʼi anai e Sesu mo tana ʼu ʼapositolo. ʼI tona fakahagatonu, ʼe ko te ʼaho fakaʼosi ʼaia ʼo te minisitelio ʼa Sesu ki te hahaʼi, ʼi muʼa ʼo tona puke, mo tona fakamāuʼi, pea mo tona matehi. ʼI te tō ʼo te afiafi, ʼe nātou kamata haʼele ki Petania ʼaē ʼe mole kei faʼa mamaʼo.
ʼAho 12 Pea Mo Te ʼAho 13 ʼo Nisani
ʼI te ʼaho 12 ʼo Nisani, ʼe mole fai he meʼa e Sesu mo tana ʼu tisipulo. ʼE ina ʼiloʼi ʼe holi mālohi e te kau takitaki lotu ke nātou matehi ia ia, koia ʼe mole ina loto ke ʼi ai he meʼa ʼe ina tāʼofi tana fakahoko ia te Pāsikate ʼi te afiafi ʼaē ka hoko mai. (Maleko 14:1, 2) ʼI te uhu ake, ʼo te ʼaho 13 ʼo Nisani, ʼe maʼumaʼua te hahaʼi ʼi te teuteuʼi ʼo te Pāsikate. ʼI te kamata ʼo te hili hoʼatā, ʼe fekauʼi e Sesu ia Petelo pea mo Soane ke nā ʼolo ʼo teuteuʼi te Pāsikate maʼa nātou ʼi te kogafale fata ʼi Selusalemi. (Maleko 14:12-16; Luka 22:8) ʼI muʼa ʼo te tō ʼo te laʼā, ʼe fakatahitahi ai ia Sesu mo te ʼu ʼapositolo ʼaē e hogofulu ke nātou fai tanatou Pāsikate fakaʼosi.
ʼAho 14 ʼo Nisani, ʼi Te ʼOsi Tō ʼo Te Laʼā
ʼE mālamagia ia Selusalemi ʼi te pōʼuli, ʼi te kua katoa lelei ʼo te māhina ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto. ʼI te kogafale lahi ʼaē kua fakatokatoka lelei, ʼe takokoto ai ia Sesu pea mo te toko 12 ʼi te laupapa kai ʼaē kua teuteuʼi. ʼE ina ʼui fēnei: “Neʼe ʼau holi ʼaupito ke ʼau kai te pāsikate ʼaenī mo koutou ʼi muʼa ʼo taku mamahi.” (Luka 22:14, 15) Hili te kiʼi temi, ʼe punamaʼuli te kau ʼapositolo ʼi tanatou sisio ki te tuʼu ʼa Sesu pea mo ina tuku kehe tona ʼu kofu tuʼa. ʼE ina toʼo te kie pea mo te pesini vai, ʼo ina kamata fufulu tonatou ʼu vaʼe. ʼE ko he ako ʼe mole galo anai ʼo ʼuhiga mo te tauhi ki te hahaʼi ʼaki te agavaivai!—Soane 13:2-15.
Kae ʼe ʼiloʼi e Sesu ko te tahi ʼi te ʼu tagata ʼaia—ia Sutasi Isikaliote—kua ina fakatuʼutuʼu mo te kau takitaki lotu ke ina lavakiʼi ia ia. ʼE mahino ia, kua hoha ʼaupito ia Sesu. ʼE ina fakahā fēnei: “ ʼE ʼi ai te tokotahi ia koutou ʼe ina lavakiʼi anai ʼau.” ʼE lotomamahi ʼaupito te kau ʼapositolo ʼi te faʼahi ʼaia. (Mateo 26:21, 22) ʼI te hili ʼo tanatou fai te Pāsikate, ʼe ʼui fēnei e Sesu kia Sutasi: “Ko te meʼa ʼaē ʼe ke fai, foimo fai fakavilivili.”—Soane 13:27.
ʼI te kua ʼosi mavae ʼa Sutasi, ʼe fai e Sesu he kātoaga moʼo fakamanatuʼi tona mate ʼaē kua ōvi mai. ʼE ina toʼo te pane mole hona meʼa fakatupu, ʼo fai te kole fakafetaʼi, ʼo ina tofitofi pea mo ina fakatotonu ki te toko 11 ke nātou kai. ʼE ina ʼui fēnei: “Ko te fakatātā ʼaenī ʼo toku sino ʼaē ʼe tonu ke foaki maʼa koutou. Koutou haga fai te meʼa ʼaenī moʼo fakamanatu kia te ʼau.” Pea ʼe ina toʼo leva te ipu vino kula. ʼI tana ʼosi fai te fakafetaʼi, ʼe ina foaki te ipu kia nātou, ʼo ina ʼui age ke nātou ʼinu. ʼE toe ʼui fēnei e Sesu: “Ko te meʼa ʼaenī ʼe ina fakatātā toku ‘taʼataʼa ʼo te fuakava,’ ʼaē ʼe tonu ke liligi maʼa te tokolahi ki te fakamolemole ʼo te ʼu agahala.”—Luka 22:19, 20; Mateo 26:26-28.
ʼI te lolotoga ʼo te po maʼuhiga ʼaia, ʼe akoʼi age e Sesu ki tana ʼu ʼapositolo agatonu te ʼu meʼa maʼuhiga, pea ʼe kau ki te ʼu meʼa maʼuhiga ʼaia te fakahā ʼo te ʼofa fakatautehina. (Soane 13:34, 35) ʼE ina fakapapau age ʼe nātou maʼu anai he “tokoni,” ʼaē ko te laumālie maʼoniʼoni. Ko te laumālie ʼaia, ʼe ina fakamanatuʼi age anai kia nātou te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ina tala age. (Soane 14:26) Ki muli age ʼi te po ʼaia, ʼe lagi nātou lotomālohi ʼaupito ʼi tanatou fakalogo ki te kole fakamalotoloto ʼaē ʼe fai e Sesu maʼa nātou. (Soane, kapite 17) ʼI tanatou ʼosi hiva te ʼu fakavikiviki, ʼe nātou mavae ʼi te kogafale fata pea mo nātou ʼolo ki tuʼa mo Sesu ʼi te pōʼuli mokomoko ʼaia.
ʼI tanatou fakalaka ʼi te Mafa ʼo Kitelone, ko Sesu mo tana ʼu ʼapositolo ʼe nātou ʼolo ki te koga meʼa ʼaē ʼe nātou leleiʼia, te ʼōloto ʼo Setesemane. (Soane 18:1, 2) ʼE atalitali ai tana ʼu ʼapositolo, kae ʼe fakamamaʼo atu ia Sesu ʼo faikole. ʼE mole feala ke fakamatala te lotohoha ʼaupito ʼa Sesu ʼi tana kole fakamalotoloto te tokoni ʼa te ʼAtua. (Luka 22:44) ʼE lotohoha ʼaupito ʼi tana manatu ki te ufiufi ʼaē ʼe feala anai ke tau mo tana Tāmai ʼofa ʼaē ʼe ʼi selo, mo kapau ʼe mole ina fakahoko tana fakatuʼutuʼu.
Neʼe hoki ʼosi age pe te faikole ʼa Sesu pea mo te haʼu ʼa Sutasi Isikaliote mo te hahaʼi tokolahi mo tanatou ʼu heletā, mo tanatou ʼu ʼakau, pea mo tanatou ʼu taume. ʼE ʼui fēnei e Sutasi, ʼi tana ʼuma mamahi kia Sesu: “Mālo, Lapi!” Neʼe ko te fakaʼiloga ʼaia ki te ʼu tagata ke nātou puke ia Sesu. Fakafokifā pe ʼe tuʼusi e Petelo ʼaki tana heletā te taliga ʼo te tagata kaugana ʼo te pelepitelo lahi. ʼE ʼui age fēnei e Sesu ʼi tana fakamālōlō ia te taliga ʼo te tagata ʼaia: “Toe ʼai tau heletā ki tona ʼaiʼaga, heʼe ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou toʼo te heletā ʼe nātou mamate anai ʼi te heletā.”—Mateo 26:47-52.
ʼE hoko fakavilivili te ʼu meʼa! ʼE puke ia Sesu pea mo haʼi. ʼI tanatou matataku pea mo te maveuveu ʼaē ʼe hoko, ʼe līaki e te kau ʼapositolo tonatou Pule pea mo nātou feholaʼaki. ʼE taki ia Sesu kia Ana, te pelepitelo lahi ʼāfea. ʼOsi ʼaia pea ʼave leva kia Kaifa, ʼaē ʼe pelepitelo lahi ʼi te temi ʼaia, ke fakamāuʼi ai. ʼI te māfoatā, ʼe tukugakoviʼi e te Sanetualio ia Sesu, ʼo nātou ʼui neʼe leakovi ki te ʼAtua. Ki muli age, ʼe ʼave ia ia ki te kovana Loma ko Posio Pilato. ʼOsi ʼaia, pea ʼave ia Sesu kia Helote Atipasi, te pule ʼo Kalilea. Pea ʼi ai, ʼe manukiʼi e Helote pea mo tana kau solia ia Sesu. Pea ina toe fakaliliu kia Pilato. ʼE fakamoʼoni e Pilato ʼe mole he hala ʼa Sesu. Kae ʼe fakaneke ia ia e te kau takitaki lotu Sutea ke ina tautea ia Sesu ki te mate. ʼI te ʼosi tauveleʼi pea mo gaohi koviʼi ʼo Sesu, ʼe ʼave ia ia ki te Kolokota, ʼo tutuki ai ʼi he pou fakamamahi pea mo mate ʼi te mamahi.—Maleko 14:50–15:39; Luka 23:4-25.
Neʼe feala ke liliu ko te meʼa fakaʼofaʼofa lahi ʼo te hisitolia mo kanapaula neʼe mate ia Sesu ʼo talu ai. Ko he meʼa fakafiafia foki, he neʼe mole hoko te meʼa ʼaia. ʼI te ʼaho 16 ʼo Nisani ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe punamaʼuli te kau tisipulo ʼi tanatou sio ʼaē kua fakatuʼuake ia ia mai te mate. ʼI te tahi ʼaho, ko hahaʼi e toko 500 tupu neʼe feala ke nātou fakamoʼoni ai kua toe maʼuli ia Sesu. Pea hili kiai ʼaho e 40 ʼi tona kua fakatuʼuake, neʼe sio tana ʼu tisipulo agatonu ki tana hake ki selo.—Gāue 1:9-11; 1 Kolonito 15:3-8.
Te Maʼuli ʼo Sesu Pea Mo Koutou
ʼE lave feafeaʼi te faʼahi ʼaia kia koutou pea mo tatou fuli? Ko te minisitelio, mo te mate, pea mo te fakatuʼuake ʼo Sesu ʼe hikihiki ai ia Sehova ʼAtua pea ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te fakahoko lelei ʼo Tona fakatuʼutuʼu lahi. (Kolose 1:18-20) ʼE maʼuhiga ʼaupito kia tatou heʼe feala ke fakamolemole tatatou ʼu agahala ʼo fakatafito ki te sakilifisio ʼa Sesu pea ʼe feala ai ke tou vāhaʼa lelei mo Sehova ʼAtua.—Soane 14:6; 1 Soane 2:1, 2.
ʼE toe ʼi ai foki mo tona ʼuhiga maʼa te hahaʼi ʼaē kua mamate. ʼE faka fealagia anai e te fakatuʼuake ʼa Sesu ke nātou toe maʼuʼuli ʼi te Palatiso fakakelekele ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua. (Luka 23:39-43; 1 Kolonito 15:20-22) Kapau ʼe koutou loto ki he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia, ʼe mātou fakaafe atu ke koutou ʼōmai ki te Fakamanatu ʼo te mate ʼa Kilisito, ʼaē ka fai ʼi te ʼaho 11 ʼo ʼApelili 1998, ʼi te Fale ʼo te Puleʼaga ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te koga meʼa ʼaē ʼe koutou nonofo ai.
[Talanoa ʼo te pasina 6]
“He ʼAna ʼo He Kau Kaihaʼa”
NEʼE tonu te ʼui ʼa Sesu neʼe fakaliliu e te hahaʼi faifakatau meʼa mānumānu te fale lotu ʼa te ʼAtua ko “he ʼana ʼo he kau kaihaʼa.” (Mateo 21:12, 13) Moʼo totogi te tukuhau ʼo te fale lotu, neʼe tonu ke fetogi e te kau Sutea pea mo te kau poloselite ʼaē neʼe ʼōmai mai te ʼu fenua kehekehe, tanatou paʼaga ke feala hanatou totogi te tukuhau ʼaia. ʼI tana tohi The Life and Times of Jesus the Messiah, ʼe fakamahino e Alfred Edersheim, neʼe ko he meʼa māhani ʼa te hahaʼi fetogi paʼaga ke nātou kamata tanatou ʼu gāue ʼi te ʼu polovasia ʼi te ʼaho 15 ʼo Atale, ʼi he māhina e tahi ʼi muʼa ʼo te Pāsikate. ʼO kamata ʼi te ʼaho 25 ʼo Atale, neʼe nātou hiki ki te fale lotu ʼo Selusalemi, ke nātou maʼu ai hanatou falā ʼaki te kaugamālie ʼo te kau Sutea pea mo te kau poloselite ʼaē ʼe ʼōmai kiai. Neʼe fua lelei ʼaupito te gāue ʼa te kau faifakatau, he neʼe nātou hilifaki he tupu ki te paʼaga ʼaē neʼe fetogi. ʼI te talanoa ʼaē ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo nātou ohage ko he kau kaihaʼa, ʼe hā mai ai neʼe totogi kovi ʼaupito tanatou tukuhau, ʼo nātou kaihaʼa te kau māsisiva.
Ko ʼihi neʼe mole feala ke nātou ʼaumai tanatou ʼu manu ki te sakilifisio. Ko nātou ʼaē neʼe feala ke nātou fai te faʼahi ʼaia, neʼe ʼi ai te tagata ʼi te fale lotu neʼe tonu ke ina vakaʼi tanatou ʼu manu—pea neʼe tonu ke totogi te faʼahi ʼaia. ʼI tanatou mataku ʼaē naʼa mole tali tanatou manu ʼaē ʼe ʼaumai mai mamaʼo, tokolahi neʼe nātou totogi he manu “ ʼe leleiʼia” e te kau Levite mai te kau faifakatau agakākā ʼi te fale lotu. ʼE ʼui fēnei e te tagata poto: “Neʼe tokolahi te kau hahaʼi gāue kele māsisiva neʼe kaihaʼa ai nātou.”
ʼE ʼi ai te fakamoʼoni, ʼe hā ai ko te pelepitelo lahi ʼāfea ko Ana pea mo tona famili neʼe nātou maʼu falā ʼi te kau faifakatau ʼo te fale lotu. ʼE talanoa te ʼu tohi faka Lapi ki “te ʼu Fakatauʼaga [ʼi te fale lotu] ʼo te ʼu foha ʼo Ana.” Neʼe nātou maʼu tāfito tanatou paʼaga ʼi te hahaʼi fetogi paʼaga pea mo te fakatau ʼo te ʼu manu ʼi te ʼu malaʼe ʼo te fale lotu. ʼE ʼui fēnei e te tagata poto, ko te kapu ʼaē e Sesu te hahaʼi faifakatau “neʼe lave ki te mamalu ʼo te kau pelepitelo kae neʼe toe lave foki ki tanatou paʼaga.” Tatau aipe peʼe ko te faʼahi ʼaia peʼe kailoa, ʼe mahino ia neʼe loto e tona ʼu fili ke nātou matehi ia ia!—Luka 19:45-48.
[Mape ʼo te pasina 4]
Te ʼu ʼAho Fakaʼosi ʼo Te Maʼuli ʼa Sesu
Taʼu 33 ʼo Nisani Te ʼu Meʼa Neʼe Hoko Te tagata lahi*
ʼAho 7, Feliaono ʼE fagona ia Sesu mo tana 101, pal. 1
ʼu tisipulo mai Seliko ki Selusalemi
(ko te ʼaho 7 ʼo Nisani ʼe tō tonu mo
te ʼAhotapu, ʼaho 5 ʼo ʼApelili 1998,
kae neʼe kamata te ʼu ʼaho faka Hepeleo
ʼi te pōʼuli ki te tahi pōʼuli)
ʼAho 8, Feliaono afiafi ʼE tau ia Sesu mo tana 101, pal. 2-4
ʼu tisipulo ki Petania;
ʼe kamata te Sapato
Moeaki Te Sapato (Mōnite, ʼaho 6 101, pal. 4
ʼo ʼApelili 1998)
ʼAho 9, Moeaki afiafi ʼE kai fakatahi mo te tagata 101,
kilia, ko Simone; ʼe liligi e Malia pal. 5-9
te moʼi lolo kia Sesu; ko te tokolahi
ʼe nātou ʼōmai mai Selusalemi ke
nātou sio pea mo fagono kia Sesu
ʼAhotapu ʼE hū ʼaliʼaliki ki Selusalemi; 102
ʼe faiakonaki ʼi te fale lotu
ʼAho 10, Mōnite Kei hegihegi ka kua fagona ki 103, 104
Selusalemi; ʼe ina fakamaʼa te fale
lotu; ʼe palalau ia Sehova mai te lagi;
ʼAho 11, Feliatolu ʼI Selusalemi, ʼe faiakonaki ʼi te fale tolu ʼo fakaʼaogaʼi te ʼu lea fakatātā; 105 ki
ʼe ina fakatūʼa te kau Faliseo; ʼe ina te 112,
tokagaʼi te meʼa ʼofa ʼa te fafine vitua; pal. 1
ʼe ina foaki te fakaʼiloga ʼo tana
ʼi henī ʼi te temi ka haʼu
ʼAho 12, Feliafā ʼE nofo mo tana ʼu tisipulo 112, pal. 2-4
ʼi Petania; ʼe fakatuʼutuʼu
e Sutasi ke ina lavakiʼi
ʼAho 13, Felianima ʼE teuteuʼi e Petelo mo Soane 112, pal. 5
te Pāsikate ʼi Selusalemi; ʼe muli ki te 113,
age ia Sesu mo te toko hogofulu pal. 1
ʼapositolo,ʼi te fakaʼosi ʼo te hili hoʼatā
(Moeaki, ʼaho 11 ʼo ʼApelili 1998)
ʼAho 14, Felianima afiafi Ko te Pāsikate; 113, pal. 2
ʼe fufulu e Sesu te ʼu vaʼe ki te 117
ʼo te ʼu ʼapositolo; ʼe ʼalu ia
Sutasi moʼo lavakiʼi ia Sesu; ʼe
fakatuʼu e Kilisito te ʼAho
Fakamanatu ʼo tona mate (ʼI
te kua ʼosi tō ʼo te laʼā, ko te
Moeaki, ʼaho 11 ʼo ʼApelili 1998)
ʼI te hili ʼo te māʼupō ʼE lavakiʼi pea mo puke 118 ki
ʼi te ʼōloto ʼo Setesemane; te 120
ʼe feholaki te kau ʼapositolo;
ʼe fakamāu ʼi muʼa ʼo te kau
pelepitelo pule pea mo te Sanetualio;
ʼe fakafisi ia Petelo kia Sesu
Feliaono, ʼi te hopo ʼE toe ʼave ki muʼa ʼo te 121 ki
ʼo te laʼā ki te afiafi Sanetualio; ia muʼa ʼo Pilato, te 127
pea ʼave kia Helote, pea toe pal. 7
fakaliliu kia Pilato; ʼe tautea
ki te mate; ʼe tutuki ki te pou;
ʼe tuku ki te falemaka
ʼAho 15, Moeaki Ko te Sapato; ʼe fakagafua 127,
e Pilato ke leʼoleʼo te pal. 8-10
falemaka ʼo Sesu
ʼAho 16, ʼAhotapu Kua fakatuʼuake ia Sesu 128
* Ko te ʼu numelo ʼaē ʼe tuʼu ʼi henī ʼe ina fakahā te ʼu kapite ʼo te tohi Te tagata ʼaē ʼe lahi tokotahi ʼo te ʼu temi fuli. Kapau ʼe koutou fia maʼu he tahi ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te minisitelio fakaʼosi ʼa Sesu, koutou vakaʼi te tohi “Toute Écriture est inspirée de Dieu et utile,” ʼi te pasina 274. Neʼe tā te ʼu tohi ʼaia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.