Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w98 15/5 p. 7-9
  • Ko Eunise Pea Mo Loise Neʼe Ko He ʼu Fafine Faiako Faiva

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko Eunise Pea Mo Loise Neʼe Ko He ʼu Fafine Faiako Faiva
  • Te Tule Leʼo—1998
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Akoʼi Ia Ia ‘Talu Mai Tana Kei Veliveli’
  • Te Mavae ʼa Timoteo
  • Ko He ʼu Ako Lelei Maʼa Tatou
  • Kotea Te ʼu Ako ʼe Taʼofi e Te ʼu Faʼe Mai Te Faʼifaʼitaki ʼa Enise?
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2022
  • Neʼe Fia Tokoni Ia Timoteo Ki Te Hahaʼi
    Kotou Ako ʼAkotou Fanau (yc)
  • ʼU Tūpulaga—Kotou Fai He ʼu Fakatuʼutuʼu ʼe Faka Kolōliaʼi Ai Ia Te ʼAtua
    Te Tule Leʼo—2007
  • Ko Timoteo—‘Ko He Fanau Mooni i Te Tui’
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1998
w98 15/5 p. 7-9

Ko Eunise Pea Mo Loise Neʼe Ko He ʼu Fafine Faiako Faiva

ʼI totatou ʼuhiga kaugana ʼa Sehova, ʼe tou ʼiloʼi ko te akoʼi ʼo totatou fānau ʼi te faʼahi faka lotu ʼe ko he maʼua mamafa. Māʼiape la ʼi he ʼu ʼaluʼaga lelei, ʼe feala ke tou tau mo he ʼu faigataʼaʼia pea mo he ʼu fihifihia ʼi tatatou fakahoko ia te faʼahi ʼaia. Pea ʼe toe faigataʼa age mo kapau ʼe tonu ke fai te faʼahi ʼaia ʼi he loto fale ʼe ko he tokotahi pe ʼi te taumatuʼa, ʼe tauhi kia Sehova. Ko te ʼaluʼaga ʼaia ʼe mole ko he meʼa foʼou. ʼE talanoa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼe neʼe hoko ki ai te faʼahi ʼaia ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi.

Ko te famili ʼo te fafine ko Eunise neʼe nofo ʼi Lisite, ko te kolo ʼe tuʼu ʼi te koga meʼa ʼo Likaoni ʼi te potu toga ʼo Asie Mineure. Ko Lisite neʼe ko te kiʼi kolo pea neʼe mole faʼa maʼuhiga. Ko te kolo Loma ʼaia neʼe fakahigoa ko Julia Felix Gemina Lustra, pea ko Aukusito Sesale ʼaē neʼe ina fakatuʼu moʼo fakafeagai ki te ʼu gāue ʼa te kau kaihaʼa ʼi te ʼu tafaʼaki. Ko Eunise neʼe ko te fafine Sutea Kilisitiano pea neʼe mole lotu tahi mo tona ʼohoana, ko te tagata Keleka, pea ʼi tona famili neʼe ʼi ai tana tama ko Timoteo pea mo tana faʼe ko Loise.​—Gāue 16:​1-3.

Lagi neʼe mole tokolahi te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Lisite, heʼe mole ʼui mai e te Tohi-Tapu pe neʼe tuʼu ai he sinakoka, logope la neʼe kaugamālie te kau Sutea ʼi Ikoniome ʼaē neʼe tuʼu ia kilometa e 30 ʼi te kolo ʼaia. (Gāue 14:19) Koia ʼe mahino ia neʼe mole faigafua kia Eunise te maʼuliʼi ʼo tana lotu. Ko te mole silikosisioʼi ʼo Timoteo, neʼe manatu ai ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu, neʼe fakafeagai te ʼohoana ʼo Eunise ki te meʼa ʼaia.

Kae neʼe mole tokotahi pe ia Eunise ʼi tana lotu. ʼE hā mai neʼe akoʼi ia Timoteo ʼaki “te ʼu tohi taputapu” e tana faʼe pea mo tana kui fafine ko Loise.a Neʼe fakaloto mālohiʼi fēnei e Paulo ia Timoteo: “Haga nofo ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ke ako pea neʼe fakalotoʼi koe ke ke tui kiai, ʼi tau ʼiloʼi ʼaē pe ko ai ʼaē neʼe nātou akoʼi atu kia koe te ʼu meʼa ʼaia, pea talu tau kei veliveli ʼe ke ʼiloʼi te ʼu tohi taputapu, ʼaē ʼe feala ke nātou fakaliliu koe ke ke poto ki tou maʼuli, ʼaki te tui ʼaē ʼo ʼuhiga mo Kilisito Sesu.”​—2 Timoteo 3:14, 15.

Neʼe Akoʼi Ia Ia ‘Talu Mai Tana Kei Veliveli’

Neʼe ʼui e Paulo ko te akoʼi ʼo Timoteo ʼaki “te ʼu tohi taputapu” neʼe kamata ʼi tana “kei veliveli,” ko tona faka ʼuhiga neʼe kamata mai tana kei meamea. Ko te faʼahi ʼaia ʼe mulimuli ki te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu faka Keleka (breʹphos) ʼaē ʼe faka ʼuhiga ʼi te agamāhani ki te kiʼi tamasiʼi ʼaē neʼe hoki fānauʼi pe. (Vakaʼi ia Luka 2:​12, 16.) Neʼe maʼuhiga kia Eunise te maʼua ʼaē neʼe tuku age e te ʼAtua kia ia, pea neʼe ina foimo kamata atu aipe te akoʼi ʼo Timoteo ke feala hana lahilahi ake ʼo liliu ko he kaugana fakamalotoloto ʼo te ʼAtua.​—Teutalonome 6:​6-9; Tāʼaga Lea 1:8.

Ko Timoteo neʼe ‘fakalotoʼi ke tui’ ki te moʼoni ʼo te Tohi-Tapu. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te tikisionalio faka Keleka, ko te kupu ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼi henī ko tona faka ʼuhiga “ ʼe kita tui mālohi peʼe kita tui papau ki” he meʼa. ʼE mahino lelei mai, neʼe ʼaoga kiai he temi pea mo he ʼu faiga moʼo fakatupu te tui mālohi ʼaia ʼi te loto ʼo Timoteo, ʼo tokoni age kia ia ke ina fakakaukauʼi ʼaki te Folafola ʼa te ʼAtua pe koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke ina fai. Koia neʼe gāue kinakina ia Eunise pea mo Loise moʼo akoʼi te Tohi-Tapu kia Timoteo. Pea neʼe lahi te fakapale ʼaē neʼe maʼu e te ʼu fafine aga faka lotu ʼaia! Neʼe feala kia Paulo ke ina tohi fēnei ʼo ʼuhiga mo Timoteo: “ ʼE ʼau manatuʼi te tui heʼe malualoi ʼaē neʼe ke maʼu, pea neʼe ʼuluaki maʼu e tau kui fafine ko Loise pea mo tau faʼe ko Eunise, kae ʼe ʼau ʼiloʼi papau ʼe koia pe ʼaē ia te koe.”​—2 Timoteo 1:​5.

Ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Eunise pea mo Loise neʼe malave ʼaupito ki te maʼuli ʼo Timoteo! ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼe ʼui fēnei e te tagata faitohi ko David Read: “Kanapaula neʼe manatu e te ʼapositolo ko Paulo, ko te meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga tāfito ʼe ko te fakatafoki ʼo Timoteo, kanaʼauala neʼe foimo palalau kia ia ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Kae ko te ʼuluaki meʼa ʼaē neʼe ina fakahā ʼo ʼuhiga mo te tui ʼa Timoteo, ko te tui ʼaia neʼe ‘kua maʼuli ia Loise . . . pea mo Eunise.’ ” Ko te ʼu palalau ʼaia ʼa Paulo ʼo ʼuhiga mo te tui ʼa Loise, mo Eunise pea mo Timoteo ʼe hā ʼaki mai ʼe maʼuhiga tāfito ke akoʼi e te ʼu mātuʼa pea mo te ʼu kui te Tohi-Tapu ki te fānau talu mai tanatou kei veliveli, ke feala ai hanatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ko te faʼahi ʼaia ʼe mole tonu koa ke ina uga te hahaʼi ʼo he loto fale ke nātou fakakaukauʼi lelei pe koteā te meʼa ʼaē ʼe nātou fai moʼo fakahoko te maʼua ʼaia ki tonatou ʼAtua pea mo tanatou fānau?

Lagi neʼe toe manatuʼi foki e Paulo te faʼahiga maʼuli ʼaē neʼe maʼu e Loise pea mo Eunise ʼi tanā loto fale. Neʼe lagi ʼaʼahi e te ʼapositolo tonā ʼapi ʼi tana ʼuluaki folau ki Lisite, ʼi te teitei taʼu 47 ki te 48 ʼo totatou temi. Neʼe lagi tafoki te ʼu fafine toko lua ʼaia ki te Lotu Faka Kilisitiano ʼi te temi ʼaia. (Gāue 14:​8-20) Pea ko te ʼu felogoi lelei pea mo fakaloto māfana ʼaē neʼe ina maʼu ʼi te loto fale ʼaia neʼe lagi malave kia Paulo, ʼo uga ia ia ke ina filifili te tahi kupu ʼi tana ʼui ʼaē ʼo ʼuhiga mo Loise ko te “kui fafine” ʼo Timoteo. ʼE ʼui e te tagata poto ko Ceslas Spicq, ko te kupu faka Keleka ʼaē neʼe ina fakaʼaogaʼi (ko mamʹme, ʼe kehe mo te kupu teʹthe ʼaē ʼe aga fakaʼapaʼapa) ʼe ko “te kupu fakapelepele ʼa he kiʼi tamasiʼi” ki tana kui fafine, pea ʼi te ʼaluʼaga ʼaia ʼe faka ʼuhiga te kupu ʼaia ki he “faʼahiga ʼofa pea mo he feʼiloʼi leleiʼaki.”

Te Mavae ʼa Timoteo

ʼE mole ʼiloʼi lelei pe neʼe kei maʼuli te ʼohoana ʼa Eunise ʼi te lua ʼaʼahi ʼa Paulo ki Lisite (ʼi te teitei taʼu 50 ʼo totatou temi). Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼe nātou ʼui neʼe ko te fafine vitua. Tatau aipe pe neʼe vitua peʼe kailoa, kae ʼaki te takitaki ʼo tana faʼe pea mo tana kui fafine, neʼe kua lahi ake ia Timoteo ʼo liliu ko he talavou ʼe taʼu 20 ʼi te temi ʼaia. Pea “neʼe lau tona lelei e te ʼu tēhina ʼo Lisite pea mo Ikoniome.” (Gāue 16:2) ʼE mahino papau ia, neʼe fakahū ki te loto ʼo Timoteo he fia faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, he neʼe ina tali te fakaafe ʼa Paulo ke kaugā fagona mo ia pea mo Silasi ʼi tanā folau faka misionea.

Koutou fakakaukauʼi age muʼa pe neʼe feafeaʼi te loto ʼa Eunise pea mo Loise ʼi te temi ʼaē neʼe teuteu ai ia Timoteo ke mavae! Neʼe nā ʼiloʼi ko te ʼuluaki ʼaʼahi ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki tonatou kolo, neʼe tuki makaʼi ia ia e te hahaʼi pea neʼe nātou manatu kua mate ia. (Gāue 14:19) Koia neʼe mole faigafua kia nāua ke nā tuku ke ʼalu te talavou ko Timoteo. Lagi neʼe nā feʼekeʼaki peʼe fualoa anai tana mavae pea ʼe kei haohaoa anai ʼi tana toe liliu mai. Logope la te ʼu tuʼania ʼaia, neʼe fakaloto mālohiʼi ia ia e tana faʼe pea mo tana kui fafine ke ina tali te pilivilesio makehe ʼaia, ʼaē ka ina faka fealagia anai kia ia ke ina fakalahi tana gāue maʼa Sehova.

Ko He ʼu Ako Lelei Maʼa Tatou

ʼE feala ke tou ako he ʼu meʼa maʼuhiga mokā tou vakaʼi fakalelei te faʼifaʼitaki ʼo Eunise pea mo Loise. ʼE ko te tui ʼaē neʼe ina uga ia nāua ke nā foaki kia Timoteo he akonaki fakapotopoto ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu. Kapau ʼe tuku e te ʼu kui ki tanatou ʼu mokopuna pea mo ʼihi atu he faʼifaʼitaki lelei pea mo poto ʼi tanatou fakahā te aga faka lotu, ʼe feala ai anai ke fua lelei ki te kokelekasio faka Kilisitiano katoa. (Tito 2:​3-5) Ko te faʼifaʼitaki ʼa Eunise ʼe ina fakamanatu ki te ʼu faʼe ʼaē ko tonatou ʼohoana ʼe mole Kilisitiano, ʼe tonu ke nātou fakahoko tonatou maʼua ʼaē ko te akoʼi ʼo tanatou fānau ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea ʼe nātou maʼu ai anai he ʼu fakapale. ʼI ʼihi temi ʼe ʼaoga anai ki te faʼe ʼaia ke lototoʼa, tāfito la mo kapau ʼe mole leleiʼia e te tāmai tana lotu. ʼE toe ʼaoga te aga fakapotopoto, heʼe tonu ke fakaʼapaʼapa te fafine ʼohoana Kilisitiano ki te ʼuhiga pule ʼo tona ʼohoana.

Ko te tui pea mo te ʼu faiga ʼaē neʼe fai e Loise pea mo Eunise ʼaki he loto faka sakilifisio, neʼe nā maʼu ai te fakapale lahi ʼaē ko te tuputupu ʼa Timoteo ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo liliu ai ko te misionea faiva pea mo te tagata taupau. (Filipe 2:​19-22) ʼO toe feiā pe ia ʼaho nei, moʼo akoʼi ki tatatou fānau te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu, ʼe ʼaoga kiai he temi lahi, mo he aga lolomi pea mo he lotomālohi, kae ʼe hā mai ʼi tona ikuʼaga lelei, ʼe tāu mo feʼauga ke tou fai he ʼu faiga lahi. Ko te tokolahi ʼo te kau tūpulaga Kilisitiano ʼaē neʼe akoʼi kia nātou ‘te ʼu tohi taputapu talu mai tanatou kei veliveli’ ʼi he loto fale neʼe mole lotu tahi ai tanatou ʼu mātuʼa, ʼe nātou fakafiafia tanatou tāmai peʼe ko tanatou faʼe ʼaē ʼe tauhi kia Sehova. ʼE moʼoni te tāʼaga lea ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko ia ʼaē ʼe ina fānauʼi he tamasiʼi agapoto, ʼe fiafia anai ia’!​—Tāʼaga Lea 23:​23-25.

Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane ʼo ʼuhiga mo tana ʼu fānau fakalaumālie: “ ʼE mole ʼau maʼu he fiafia ʼe lahi age ʼi te meʼa ʼaenī, ko taku logo ʼaē ʼe haga haʼele taku ʼu fānau ʼi te moʼoni.” (3 Soane 4) ʼE mahino papau ia, ko te tokolahi ʼaē neʼe nātou akoʼi tanatou fānau ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu fafine faiako faiva ko Eunise pea mo Loise, ʼe nātou faka tui ki te ʼu palalau ʼaia.

[Nota ʼi te lalo pasina

a Ko Loise neʼe mole ko te faʼe ʼo te tāmai ʼa Timoteo, he ko te vaega ʼo 2 Timoteo 1:​5 neʼe fakaliliu fēnei ʼi te lea faka syriaque “te faʼe ʼo tau faʼe.”

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae