“Heʼe Tonu Ke Hoko Te ʼu Meʼa ʼAia”
“Neʼe tali e Sesu ʼo ʼui maʼana kia nātou: ‘. . . Heʼe tonu ke hoko te ʼu meʼa ʼaia, kaʼe mole heʼeki hoko te fakaʼosi.’ ”—Mateo 24:4-6, MN.
1. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou ʼiloʼi?
ʼE MAHINO papau ia, ʼe maʼuhiga kia koutou tokotou maʼuli pea mo tokotou ka haʼu. Koia, ʼe koutou fia ʼiloʼi anai te meʼa ʼaē neʼe fakatokagaʼi e C. T. Russell ʼi te taʼu 1877. Ko Russell, ʼaē neʼe ina fakatuʼu ki muli age te Watch Tower Society, neʼe ina fai te tohi The Object and Manner of Our Lord’s Return (Te Fakatuʼutuʼu Pea Mo Te Faʼahiga Toe Liliu Mai ʼo Totatou ʼAliki). Ko te kiʼi kaupepa ʼaia ʼe pasina 64, neʼe talanoa ki te toe liliu mai ʼa Sesu, pe ko tana haʼele mai ʼi te ka haʼu. (Soane 14:3) ʼI te tahi ʼaho neʼe nātou nonofo ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, neʼe fai age e te kau ʼapositolo tanatou fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te toe liliu mai ʼaia, ʼo nātou ʼui fēnei: “Tala mai kia matou, pe ko afea anai e hoko ai te u mea aia, pea kotea anai te fakailoga o tau haele mai [“ ʼo tau ʼi henī,” MN] pea mo te fakaosi o te malama-nei?”—Mateo 24:3.
2. He koʼe ʼe lahi te ʼu manatu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu?
2 ʼE koutou ʼiloʼi koa pea mo koutou mahino ki te tali ʼaē neʼe fai age e Sesu kia nātou? ʼE tou maʼu tana tali ʼi te ʼu Evaselio e tolu. Ko te Polofesea ko D. A. Carson ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu kapite ʼaia ʼo te Tohi-Tapu, ia Mateo kapite 24 pea mo Maleko kapite 13 pea mo Luka kapite 21, ʼe ko te ʼu kapite ʼaē neʼe tupu tāfito ai te fefihiʼaki ʼa te hahaʼi sivi Tohi-Tapu.” ʼOsi ʼaia, pea fakahā e te polofesea ʼaia tana manatu—ko he tahi pe manatu ʼe fakafeagai ki te manatu ʼa ʼihi hahaʼi. ʼI te sēkulō ʼaenī kua ʼosi atu, neʼe hā ʼi te ʼu manatu fuli ʼaia te tuigataʼa ʼa te hahaʼi. Neʼe ʼui e ʼihi neʼe mole he temi neʼe ʼui ai e Sesu te ʼu meʼa ʼaē neʼe tohi ʼi te ʼu Evaselio, pea neʼe fetogi te ʼu palalau ʼaē neʼe ina fai, peʼe neʼe mole hoko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakakikite—ko te ʼu manatu fuli ʼaia neʼe fakahā e te hahaʼi sivi popoto. Neʼe ʼi ai mo te tagata neʼe faiga ke mahino ki te Evaselio ʼa Maleko, ʼo ina fakaʼaogaʼi ‘te mālama ʼo te filosofia Putisi Mahayana’!
3. Koteā te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofeta ʼa Sesu?
3 ʼE mole tatau te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te faʼahi ʼaia, heʼe nātou falala ki te Tohi-Tapu pea mo te ʼu meʼa neʼe tala e Sesu ki te ʼu ʼapositolo e toko fā ʼaē neʼe nonofo mo ia ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto ʼi te ʼu ʼaho e tolu ʼi muʼa ʼo tana mate. Talu mai te ʼu ʼaho ʼo C. T. Russell, neʼe fakahaʼuhaʼu māmālie te mahino ʼa te hahaʼi ʼa te ʼAtua ki te lea faka polofeta ʼaē neʼe fai e Sesu. ʼI te ʼu taʼu ʼaenī kua hili, neʼe tuku mai e Te Tule Leʼo te tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofeta ʼaia. Neʼe koutou mahino lelei koa la ki te ʼu fakamahino fuli ʼaia, pea mo sio ki tona ʼaoga ʼi tokotou maʼuli?a Tou fakamanatuʼi te ʼu puani ʼaia.
Ko Te Meʼa Fakaʼofaʼofa Kua Vave Hoko Mai
4. Koteā te meʼa ʼaē neʼe lagi kole e te kau ʼapositolo kia Sesu ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu?
4 Neʼe ʼiloʼi e te kau ʼapositolo, ko Sesu ʼe ko te Mesia. Koia ʼi tanatou logo ki tana talanoa ʼo ʼuhiga mo tona mate, mo tona fakatuʼuake, pea mo tana toe liliu mai, neʼe lagi nātou feʼekeʼaki fēnei, ‘Kapau ʼe mate Sesu pea mavae ia tatou, ʼe ina lava fakahoko feafeaʼi anai te ʼu meʼa fakaofoofo fuli ʼaē ʼe tonu ke fai e te Mesia?’ Tahi ʼaē, neʼe talanoa ia Sesu ki te fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo tona fale lotu. Neʼe lagi feʼekeʼaki ai te kau ʼapositolo, ‘Ko ʼafea ʼaē ka hoko te ʼu meʼa ʼaia pea ʼe hoko feafeaʼi anai?’ ʼI tanatou faiga ʼaē ke nātou mahino ki te ʼu meʼa ʼaia, neʼe fehuʼi fēnei e te kau ʼapositolo: “Ko afea anai e hoko ai ia mea alâ, pea kotea anai te fakailoga moka amanaki ke osi ia mea aia?”—Maleko 13:4; Mateo 16:21, 27, 28; 23:37–24:2.
5. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe hoko feafeaʼi te meʼa ʼaē neʼe tali e Sesu ki tana ʼu ʼapositolo?
5 Neʼe fakakikite e Sesu, ʼe ʼi ai anai te ʼu tau, te ʼu hoge, te ʼu mahaki, te ʼu mafuike, te fehiʼaʼinaʼi ʼa te kau Kilisitiano pea mo tonatou fakatagaʼi, mo te ʼu mesia loi, pea mo te faka mafola lahi ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. ʼOsi ʼaia, pea tonu anai ke hoko mai te fakaʼosi. (Mateo 24:4-14; Maleko 13:5-13; Luka 21:8-19) Neʼe tala e Sesu te ʼu meʼa ʼaia ʼi te kamata ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Lolotoga te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoa atu kiai, neʼe nofo ʼalaʼala tana kau tisipulo, pea neʼe nātou sio ki te hoko moʼoni ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakakikite. Ei, ʼe fakamoʼoni mai e te hisitolia, neʼe hoko te ʼu agaaga ʼo te fakaʼiloga ʼi te temi ʼaia, ʼo iku ai ki te fakaʼauha e te kau Loma te tuʼu faka Sutea ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi ki te taʼu 70 ʼo totatou temi. Neʼe hoko feafeaʼi te faʼahi ʼaia?
6. Neʼe koteā te fihi ʼa te kau Loma pea mo te kau Sutea ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi?
6 ʼI te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 66 ʼo totatou temi, ko te kau Selote Sutea neʼe nātou ʼohofiʼi te kau solia Loma ʼo te nofoʼaga tau ʼaē neʼe tuʼu ōvi ki te fale lotu ʼi Selusalemi, ʼo tupu ai te ʼu agamālohi ʼi te tahi ʼu potu ʼo te fenua. ʼI te tohi Histoire des Juifs, ʼe fakamatala fēnei e te Polofesea ko Heinrich Graetz: “ ʼI tona ʼuhiga kovana ʼo Silia, neʼe ko te maʼua tāfito ʼa Cestius Gallus ke lagolago ki te ʼu kautau Loma, . . . koia neʼe mole kei feala ke mamata ki te agatuʼu ʼaia ka mole ina fai he meʼa moʼo tāʼofi tona mafola. Neʼe ina pāui ai tana ʼu foʼi solia ke nātou fakatahitahi, pea neʼe lotolelei te ʼu pule fenua ke nātou fekauʼi kia ia tanatou ʼu kautau.” Ko te foʼi solia ʼaia ko ʼona tagata ʼe toko 30 000 neʼe ina takatakai ia Selusalemi. ʼI tanatou ʼosi fetauʼaki ʼi he kiʼi temi, neʼe holomuli te kau Sutea ʼo nonofo ʼi te muli kaupā ʼaē ʼe ōvi ki te fale lotu. “Lolotoga ʼaho e nima neʼe faiga e te kau Loma ke nātou fekākeʼi ʼi te kaupā, kae neʼe nātou holomuli tuʼumaʼu he neʼe lahi tonatou tuki e te kau Sutea. Ko te ono ʼaho ʼaē neʼe hoki lava maumauʼi ai e te kau Loma te koga ʼo te faʼahi kaupā Noleto ʼaē ʼi muʼa ʼo te Fale Lotu.”
7. He koʼe neʼe mole tatau te aga ʼa te kau tisipulo ʼa Sesu pea mo te hahaʼi Sutea?
7 Koutou fakakaukauʼi age muʼa te punamaʼuli ʼa te kau Sutea, he neʼe nātou manatu talu mai fualoa, ʼe puipui anai e te ʼAtua ia nātou pea mo tonatou kolo maʼoniʼoni! Kae ko te kau tisipulo ʼa Sesu, neʼe kua tala fakatomuʼa age kia nātou ʼe hoko anai te malaʼia ʼaia ki Selusalemi. Neʼe fakakikite fēnei e Sesu: “E hoko mai anai ia aho kia te koe, e malaga ake anai ou fili o laga kolotau, pea e natou takatakai anai koe, pea e natou ohofi anai koe maia potu fuape. E natou lipaki anai koe ki te kele mo au fanau ia te koe, pea e mole natou tuku anai ia te koe he maka i he fuga maka.” (Luka 19:43, 44) Kae ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mate anai te kau Kilisitiano ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi?
8. Koteā te meʼa fakaʼofaʼofa ʼaē neʼe fakakikite e Sesu, pea ko ai ʼaē neʼe ‘filifili’ pea neʼe tonu ke fakanounou te ʼu ʼaho ke hāofaki nātou?
8 ʼI tana tali ki te kau ʼapositolo ʼi te moʼuga ʼo Oliveto, neʼe fakakikite fēnei e Sesu: “Koteuhi e hoko anai ia aho aia ko he hauaʼa nee heeki mo hoko he mea feia ke tatau, talu mai te kamataʼaga o te keleasio nee fakatupu e te Atua, o kaku mai ki te aho-nei, pea e mole toe i ai anai he mea feia. Pea kapau nee mole fakanounou e te Aliki ia aho aia, e mole he tahi [“kakano,” MN] e mauli anai, kae uhipe ko natou filifiliʼia ae nee ina filifili, nee ina fakanounou ia aho aia.” (Maleko 13:19, 20; Mateo 24:21, 22) Koia, ʼe fakanounou anai te ʼu ʼaho ʼaia, pea ʼe hāofaki anai ia “natou filifiliʼia.” Ko ai ia nātou ʼaia? ʼE mahino ia, ʼe mole ko te kau Sutea ʼaē neʼe nātou ʼui ʼe nātou tauhi kia Sehova kae neʼe nātou fakafisi ki tona ʼAlo. (Soane 19:1-7; Gaue 2:22, 23, 36) Ko nātou ʼaē neʼe filifili moʼoni ʼi te temi ʼaia, neʼe ko te kau Sutea pea mo te kau Senitile ʼaē neʼe nātou faka tui kia Sesu ʼi tona ʼuhiga Mesia pea mo Fakamaʼuli. Neʼe filifili e te ʼAtua te ʼu hahaʼi ʼaia, pea ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, neʼe ina fakatupu nātou ko he puleʼaga fakalaumālie, “te Iselaele a te Atua.”—Kalate 6:16; Luka 18:7; Gaue 10:34-45; 1 Petelo 2:9.
9, 10. Neʼe “fakanounou” feafeaʼi te ʼu ʼaho ʼo te ʼohofiʼi ʼo Selusalemi e te kau Loma, pea neʼe koteā tona ʼu fua?
9 Neʼe “fakanounou” koa te ʼu ʼaho pea neʼe hāofaki koa te kau fakanofo ʼaē neʼe filifili ʼi Selusalemi? ʼE ʼui fēnei e te Polofesea ko Graetz: “Neʼe manatu e [Cestius Gallus] ʼe mole fakapotopoto anai ke hoko atu tanatou tauʼi he ʼu hahaʼi neʼe nātou fakafeagai mālohi pea mo fakamalotoloto, pea ke fualoa tanatou fetauʼaki ʼi te temi ʼaia ʼo te taʼu, he neʼe ʼamanaki tō te ʼua ʼo te fasiga taʼu fakatō lau . . . pea ʼe lagi faigataʼa anai te ʼave ʼo he meʼa kai ki te ʼu kautau. Lagi ʼuhi ko te faʼahi ʼaia, neʼe ina manatu ai ʼe ko he aga fakapotopoto anai hanatou holomuli.” Tatau aipe pe koteā te manatu ʼa Cestius Gallus, kae neʼe mavae te kautau Loma ʼi te kolo, pea neʼe lahi tanatou ʼu meʼa neʼe kaihaʼa e te kau Sutea ʼaē neʼe nātou tuli nātou.
10 Ko te mavae fakapunamaʼuli ʼaia ʼa te kau Loma neʼe ina faka fealagia ke hāofaki he “kakano”—te ʼu tisipulo ʼa Sesu ʼaē neʼe feala ke tuʼutāmaki ʼi Selusalemi. ʼE fakamatala mai e te hisitolia, ʼi te temi ʼaē neʼe maʼu ai e te kau Kilisitiano te faigamālie ʼaia, neʼe nātou feholaki mai te potu fenua ʼaia. ʼE hā ʼaki mai te fealagia ʼa te ʼAtua ke ina ʼiloʼi fakatomuʼa te ʼu meʼa ʼaē ka hoko pea mo tana hāofaki ia nātou ʼaē ʼe nātou tauhi kia te ia! Kae koteā ʼaē neʼe hoko ki te kau Sutea tuigataʼa ʼaē neʼe nonofo ʼi Selusalemi pea mo Suta?
Neʼe Hoko Te Mamahi Lahi Ki Te Hahaʼi ʼo Te Temi ʼAia
11. Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te “taitupu aenī”?
11 Neʼe tokolahi te kau Sutea ʼaē neʼe nātou manatu ʼe mole fakagata anai tanatou tauhi ʼi te fale lotu. Kae neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Koutou ako mai te fakatata o te fuu’fiku, ka kamata malûlû leva ona vaʼa pea mo tahuli, e koutou iloi, e fakaovi mai te temi mafana. Pea e feiape mo koutou moka koutou mamata ki te u mea aia, iloi e koutou, kua ovi mai te Foha o te tagata, e tuu i outou mua matapa. Mooni, e au tala atu kia koutou, e mole fakamole anai te taitupu aeni o aùpe ki te hoki hoko o meafuape alâ. E fakamole anai te lagi mo te kelekele, kae e mole fakamole aku folafola.”—Mateo 24:32-35.
12, 13. Neʼe koteā te mahino ʼa te kau tisipulo ki te talanoa ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te “taitupu aenī”?
12 ʼI te ʼu taʼu ʼi muʼa ʼo te taʼu 66 ʼo totatou temi, neʼe lahi te ʼu agaaga ʼo te fakaʼiloga neʼe sio mata kiai te kau Kilisitiano—te ʼu tau, te ʼu hoge, ʼo feiā mo te faka mafola lahi ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga. (Gaue 11:28; Kolose 1:23) Kae ko ʼafea ʼaē ka hoko ai te fakaʼosi? Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: ‘ ʼE mole fakamole anai te taitupu aenī [ʼi te faka Keleka, ko ge·ne·aʹ]’? Neʼe tau fakahigoaʼi e Sesu te hahaʼi Sutea agatuʼu ʼo tona temi, ʼo kau ai mo te kau takitaki lotu, ko he ‘taitupu kovi mo faiaga.’ (Mateo 11:16; 12:39, 45; 16:4; 17:17; 23:36) Koia ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, ʼi tana toe talanoa ki te “taitupu aenī,” neʼe mole ina faka ʼuhiga ki te hahaʼi Sutea fuli ʼo te hisitolia; pea neʼe mole ina faka ʼuhiga ki tana kau tisipulo, logope la neʼe “ko te hahai filifiliʼia.” (1 Petelo 2:9) Tahi ʼaē, neʼe mole ʼui ai e Sesu ko te “taitupu aenī” neʼe faka ʼuhiga ki he faʼahiga temi.
13 Kae neʼe manatu ia Sesu ki te hahaʼi Sutea agatuʼu ʼaē neʼe hoko kia nātou te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fakakikite ʼi tana fakaʼiloga. ʼO ʼuhiga mo te talanoa ʼa Luka 21:32 ki te “taitupu aenī,” ʼe ʼui fēnei e te Polofesea ko Joel B. Green: “ ʼI te Tolu Evaselio, ‘ko te taitupu aenī’ (pea mo te tahi ʼu palalau ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia) neʼe tau faka ʼuhiga ki te kūtuga hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakafeagai ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua . . . [ʼE faka ʼuhiga] ki te hahaʼi logogataʼa ʼaē ʼe fakafisi ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua.”b
14. Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te “taitupu” ʼaia, kae koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Kilisitiano?
14 Ko te taitupu Sutea agatuʼu ʼaē neʼe nātou sio ki te hoko ʼo te ʼu agaaga ʼo te fakaʼiloga, ʼe hoko anai kia nātou te fakaʼauha ʼo te tuʼu faka Sutea. (Mateo 24:6, 13, 14) Pea neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia kia nātou! ʼI te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe toe liliu mai te ʼu kautau Loma ʼi te takitaki ʼo Titus, te foha ʼo te Hau ko Vespasien. Neʼe fakamataku ʼaupito te ʼu mamahi ʼaē neʼe tau mo te kau Sutea ʼaē neʼe pilisoniʼi ʼi te kolo.c ʼE fakamatala mai e Flavius Josèphe ʼaē neʼe sio mata ki te ʼu meʼa ʼaia, ʼi te temi ʼaē neʼe maumauʼi ai te kolo e te kau Loma, neʼe kua mamate te toko 1 100 000 kau Sutea, pea neʼe ʼave popūla te toko 100 000, pea mole tuai pea nātou mamate pakupaku, peʼe nātou mamate ʼi te ʼu malaʼe faigaoʼi ʼa te kau Loma. ʼE moʼoni, ko te mamahi ʼaē neʼe hoko mai te taʼu 66 ʼo aʼu ki te taʼu 70 ʼo totatou temi, neʼe ko te mamahi lahi tokotahi ʼaia ʼaē neʼe hoko ki te kau Sutea, pea neʼe mole toe hoko he meʼa feiā kia nātou. ʼI kehekehe leva mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nātou fakalogo ki te fakatokaga faka polofeta ʼa Sesu, he neʼe nātou mavae ʼi Selusalemi ʼi te ʼosi mavae ʼa te ʼu kautau Loma ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi! Ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe “filifiliʼia,” neʼe ‘maʼuʼuli’ pe neʼe hāofaki nātou ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi.—Mateo 24:16, 22.
Te Tahi Fakahoko ʼo Te Lea Faka Polofeta
15. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi, ʼe tonu ke ʼi ai te tahi fakahoko lahi ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼi te hili ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi?
15 Kae neʼe mole gata ʼaki. Ki muʼa atu, neʼe fakahā e Sesu ʼe haʼu anai ʼi te huafa ʼo Sehova ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te kolo. (Mateo 23:38, 39; 24:2) Neʼe ina fakahā lelei te faʼahi ʼaia ʼi tana fai fakakikite ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto. ʼI tana ʼosi talanoa ki te ʼamanaki hoko mai ʼo te “mamahi lahi,” neʼe ina ʼui ai e hā anai ki muli age he ʼu kilisito loi, pea ʼe molomoloki anai Selusalemi e te ʼu puleʼaga matāpule lolotoga he temi loaloaga. (Mateo 24:21, 23-28; Luka 21:24) ʼE feala koa ke ʼi ai hona tahi fakahoko ʼe lahi age ʼi te ka haʼu? ʼE feala hatatou ʼio kiai. Ka tou fakatatau ia Apokalipesi 6:2-8 (ʼaē neʼe tohi ʼi te kua hoko ʼo te mamahi lahi ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi) mo Mateo 24:6-8 pea mo Luka 21:10, 11, ʼe tou fakatokagaʼi ai, ko te ʼu tau, mo te ʼu hoge, pea mo te ʼatu malaʼia ʼe kei ʼamanaki hoko mai ʼi hona ʼaluʼaga ʼe lahi age. Ko te fakahoko lahi ʼaia ʼa te ʼu palalau ʼa Sesu, kua hoko talu mai te kamata ʼo te ʼUluaki Tau Faka Malamanei ʼi te taʼu 1914.
16-18. Koteā ʼaē ka ʼamanaki hoko?
16 Talu mai fualoa, kua tala e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te fakahoko ʼo te fakaʼiloga ʼi te temi ʼaenī, ʼe ko he fakamoʼoni ʼaia ʼo te kua ōvi mai ʼo te “mamahi lahi.” Ko te “taitupu” agakovi ʼo te temi ʼaenī ʼe sio anai ki te mamahi ʼaia. ʼE hā mai, ʼe toe ʼi ai anai he kamataʼaga ʼo te mamahi ʼaia (ʼe ko te ʼohofiʼi ʼo te ʼu lotu hala), ohage pe ko te ʼohofiʼi ʼo Selusalemi e Gallus ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi moʼo kamata te mamahi lahi.d Hili kiai he temi ʼe mole heʼeki ʼiloʼi tona loaloaga, pea hoko anai te fakaʼosi—ʼe hoko anai te fakaʼauha ʼi te malamanei katoa, ʼaē neʼe fakatātā e te fakaʼauha ʼo te taʼu 70 ʼo totatou temi.
17 ʼI tana talanoa ki te mamahi ʼaē kua vave hoko mai, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Pea i te hilipe o te mamahi o aho alâ, e fakapouli anai te laa, e mole tukuʼage anai e te mahina tona malama, e maofa ifo anai te u fetuu mai te lagi, pea e luluʼi anai te u malohi o te lagi. Pea e ha anai leva te fakailoga o te Foha o te tagata i te lagi, pea e tuki fatafata anai ia hako fuape o te kelekele, e natou mamata anai ki te haele mai o te Foha o te tagata i te u fuga ao o te lagi fakatahi mo te mafimafi pea mo te kololia lahi.”—Mateo 24:29, 30.
18 Koia, neʼe ʼui e Sesu totonu, “i te hilipe o te mamahi o te aho alâ,” ʼe hoko anai te ʼu faʼahiga fakaʼiloga ʼi te lagi. (Vakaʼi ia Soele 2:28-32; 3:15.) ʼE matataku anai pea mo loto tuʼania anai te hahaʼi talagataʼa ʼi tanatou sio ʼaē ki te ʼu meʼa ʼaia, pea ʼe nātou “tuki fatafata anai.” Ko te tokolahi ʼe nātou “pogia anai . . . i te ilifia i te u mea e amanaki hoko ki te malama-nei.” Kae ʼe mole feiā anai te kau Kilisitiano moʼoni! ʼE nātou ‘hiki ake anai onatou fofoga, koteuhi kua fakaovi mai tonatou haofaki.’—Luka 21:25, 26, 28.
Kua Ōvi Mai Te Fakamāu!
19. E feafeaʼi tatatou ʼiloʼi pe ko ʼafea ʼaē ka hoko ai te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao?
19 Koutou fakatokagaʼi ia Mateo 24:29-31, ʼe fakakikite ai (1) ʼe haʼele mai te Foha ʼo te tagata, (2) ʼe haʼele mai anai ʼi te kolōlia lahi, (3) ʼe haʼu anai mo te kau ʼaselo, pea (4) ko te ʼu telepi fuli ʼo te kele ʼe nātou sio anai kia ia. ʼE toe fai e Sesu te ʼu palalau ʼaia ʼi tana lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao. (Mateo 25:31-46) Koia ʼe feala hatatou ʼui ai, ko te lea fakatātā ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te temi ʼaē, ʼi te kua kamata ʼo te mamahi lahi, ʼe haʼu anai Sesu mo tana kau ʼaselo pea mo heka anai ki tona hekaʼaga hau moʼo fakamāuʼi te hahaʼi. (Soane 5:22; Gaue 17:31; vakaʼi ia 1 Hau 7:7; Taniela 7:10, 13, 14, 22, 26; Mateo 19:28.) Ko ai ʼaē ka fakamāuʼi anai, pea koteā anai tona ikuʼaga? ʼE fakahā mai e te folafola fakatātā, ʼe tokagaʼi anai e Sesu te ʼu puleʼaga fuli pe, ohage pe ko hanatou fakatahitahi kia muʼa ʼo tana hekaʼaga hau ʼaē ʼi selo.
20, 21. (a) Koteā ʼaē ka hoko ki te ʼu ōvi ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu? (b) Koteā ʼaē ka hoko ki te ʼu tao?
20 Ko te hahaʼi tagata pea mo te hahaʼi fafine ʼaē ʼe hage ko he ʼu ōvi, ʼe tuku anai nātou ki te faʼahi mataʼu ʼa Sesu ʼaē ko he tuʼulaga lelei. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe nātou fakaʼaogaʼi tonatou maʼuli moʼo fai te meʼa ʼe lelei ki tona ʼu tēhina—te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ka maʼu tofiʼa anai mo Sesu ʼi te Puleʼaga ʼo selo. (Taniela 7:27; Hepeleo 2:9–3:1) Ohage ko tona ʼui mai e te lea fakatātā, ko te toko lauʼi miliona kau Kilisitiano ʼe nātou hage ko he ʼu ōvi, kua nātou fakatahi mo te ʼu tēhina fakalaumālie ʼo Sesu, pea ʼe nātou gāue moʼo lagolago kia nātou. Koia, ʼo fakatafito ki te Tohi-Tapu, ʼe feala ke ʼamanaki te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaia ke nātou hāo ʼi te “mamahi lahi” pea mo maʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso, te koga fakakelekele ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua.—Apokalipesi 7:9, 14; 21:3, 4; Soane 10:16.
21 Kae ʼe mole tatau anai te meʼa ʼaē ka hoko ki te ʼu tao! Ia Mateo 24:30, ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou ‘e natou tuki fatafata anai’ mokā haʼu ai Sesu. Pea ʼe tonu anai te faʼahi ʼaia, he neʼe nātou fakafisi ki te logo lelei ʼo te Puleʼaga, pea mo fakafeagai ki te ʼu tisipulo ʼa Sesu, pea neʼe nātou leleiʼia te mālama ʼaē ʼe tonu ke pulihi. (Mateo 10:16-18; 1 Soane 2:15-17) ʼE ko Sesu—ka mole ko he tahi ʼi tana ʼu tisipulo ʼaē ʼi te kele—ʼaē ʼe ina vakavakaʼi pe ko ai te ʼu tao. ʼE ina ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou: “E fakamamao anai natou aeni ki te tautea heegata.”—Mateo 25:46.
22. Koteā te koga ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼaē ʼe tonu ke tou ʼiloʼi tāfito?
22 Neʼe tou fiafia ʼaupito ʼi tatatou ʼāsili mahino ki te lea faka polofeta ʼo Mateo kapite 24 pea mo te 25. Kae ʼe ʼi ai te koga ʼo te lea faka polofeta ʼa Sesu ʼe tonu ke tou fakatokagaʼi tāfito—ko ‘te meʼa fakalialia ʼaē ʼe tuʼu ʼi te potu taputapu, pea ʼe ina fakatupu te maumau.’ Neʼe fakaloto mālohiʼi e Sesu tana kau tisipulo ke nātou fakasiosio poto ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, pea ke nātou nofo teuteu ki te meʼa ʼaia. (Mateo 24:15, 16) Koteā koa te “meʼa fakalialia” ʼaia? Ko ʼafea ʼaē ka tuʼu ai ʼi he potu taputapu? Pea koteā tona pikipikiga mo totatou maʼuli ia ʼaho nei pea mo tatatou ka haʼu? Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe talanoa anai ki te faʼahi ʼaia.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te ʼu alatike ako ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Fepualio 1994; mo te ʼaho 15 ʼo ʼOketopeli pea mo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1995; pea mo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1996.
b Ko te tagata Pilitania ko G. R. Beasley-Murray, ʼaē ʼe ina sivi te Tohi-Tapu, ʼe ina ʼui fēnei: “Ko te kupuʼi palalau ‘taitupu aenī’ ʼe mole tonu ke faigataʼa ki te hahaʼi sivi Tohi-Tapu. Logope la ko te kupu Keleka ʼāfea genea neʼe faka ʼuhiga ki te tupu, ki te hōloga, pea mo te lanu ʼo he hahaʼi, . . . kae ʼi te [Septante faka Keleka] neʼe fakaliliu mai te kupu Hepeleo dôr, ʼaē ʼe faka ʼuhiga ki te ʼu taʼu ʼo te malamanei, peʼe ki he taitupu ʼaē ʼe faʼufaʼu e he ʼu hahaʼi ʼe maʼuli fakatahi ʼi he faʼahiga temi. . . . ʼI te fakaʼaogaʼi e Sesu te ʼu kupu ʼaia, ʼe hā ai te ʼu manatu e lua: ʼuluaki ʼe faka ʼuhiga ki te hahaʼi ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi tona temi, pea lua, ʼe hā ai te valokiʼi e Sesu te hahaʼi ʼaia.”
c ʼI te tohi Histoire des Juifs, ʼe ʼui e te Polofesea ko Graetz, neʼe matehi e te kau Loma te kau pilisoni e toko 500 ʼi te ʼaho fuli, ʼo nātou tutuki nātou ki he ʼu pou. Ko te tahi ʼu pilisoni Sutea, neʼe tuʼusi ʼonatou nima pea fakaliliu nātou ki tonatou kolo. Neʼe feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te kolo? “Neʼe mole kei he ʼuhiga ʼo te falā, he neʼe mole kei feala ke totogi ʼaki he foʼi pane. Neʼe fuhu te hahaʼi ʼi te ʼu ala ke nātou maʼu hanatou meʼa kai, tatau aipe neʼe ko he meʼa fakalialia, ohage ko he moʼi mohuku, pe ko he moʼi kilipipi, pe ko te ʼu toʼotoʼoga manu ʼaē neʼe ʼavage ki te ʼu kuli. . . . ʼI te kua lahi ʼo te ʼu sino mate ʼaē neʼe mole tanu fakalelei, neʼe kua kovi ʼaupito te mamanu ʼo te ʼaele, pea neʼe kamata mamate ai te hahaʼi ʼuhi ko te mahaki, mo te pakupaku, pea mo te agamālohi.”
d Ko te alatike ʼaē ka hoa mai ʼe talanoa anai ki te koga ʼaia ʼo te mamahi lahi ʼaē ka hoko mai.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
◻ Neʼe fakahoko feafeaʼi te koga tohi ʼo Mateo 24:4-14 ʼi te ʼuluaki sēkulō?
◻ ʼI te temi ʼa te kau ʼapositolo, neʼe fakanouynou feafeaʼi te ʼu ʼaho, pea neʼe hāo feafeaʼi he ʼu kakano, ohage ko tona fakakikite ia Mateo 24:21, 22?
◻ Koteā te ʼu agaaga tāfito ʼo te “taitupu” ʼaē ʼe talanoa kiai ia Mateo 24:34?
◻ ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi, ko te lea faka polofeta ʼaē neʼe fai ʼi te Moʼuga ʼo Oliveto, neʼe tonu ke ʼi ai tona tahi fakahoko ʼe lahi age?
◻ Ko ʼafea ʼaē ka fakahoko ai te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ōvi pea mo te ʼu tao, pea ʼe hoko feafeaʼi anai?
[Paki ʼo te pasina 12]
Ko te kiʼi koga ʼo te ‘Arche de Titus’ ʼi Loma, ʼaē ʼe hā ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe faʼao ʼi te maumau ʼo Selusalemi
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
Soprintendenza Archeologica di Roma